The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Haamataraa Gospel Library General Conference
Conferences
Atopa 2006
Ia riro tatou ei mau taata mau

Ia riro tatou ei mau taata mau

Elder D. Todd Christofferson
No te peresideniraa no te Hitu Ahuru

Tatou o te mau nei i te autahu‘araa o te Atua… E mea ti‘a ia tatou ia ti‘a mai mai te repo mai o te faaherehereraa ia tatou iho e a riro atu ai ei taata !

Elder D. Todd ChristoffersonI te mau matahiti i mairi a‘e nei, i to maua to‘u taea‘e tamarii rii raa, ua tapuhia to maua mama i te ma‘i mariri. Ua piri roa’tu oia i te pohe. Rave rahi mau vahi o to’na arapo‘a e o to’na tapono tei iriti-haere-hia, e e mea mauiui roa na’na ia faaohipa i to’na rima atau.

I te hoê poipoi, hoê matahiti i muri mai i to’na tapu, ua afa‘i to‘u papa i to‘u Mama i roto i te hoê fare toa hooraa tauhaa e ani atura i te hoo tao‘a ia faaite e mea nahea ia faaohipa i te matini auriraa ahu e faaiteitehia ra. Te i‘oa o teie matini te Ironrite. E parahi te taata auri ahu, e e taumi oia i te tahi mau taataahiraa e te turi avae no te tura‘i i te hoê auri ohu i pihai i te auri ahu, e na te reira e faaohu atu i te mau ahu tane, te mau piripou, te mau ahu vahine e te tahi atu mau tauihaa. Te itera ïa outou e, na te reira e faaohie i te auriraa ahu (no te mea e pae matou tamarii tamaroa i roto i te utuafare), no te hoê ihoa râ vahine e oti‘a to ta’na faaohiparaa i to’na rima. Ua hitimahuta râ mama i to to‘u Papa parauraa’tu i te taata hoo e, e aufau ti‘a oia i teie matini, e ua na reira oia. Noa’tu e, e taote animala te toro‘a o to‘u papa e e moni ta’na, e mea ti‘a râ ia raua ia tarani no te moni o te tapu e o te mau raau o to‘u mama.

I ni‘a i te puromu hoiraa fare, ua inoino rii to‘u mama : « Nahea taua ia aufau i te reira ? E haere râ ihea no te tii i te moni ? Nahea tatou ia ora i teie nei ? » Inaha, te faaite mai nei to‘u Papa e, hoê matahiti to’na haaputuraa i teie moni no roto te reira i ta’na moni maa no te avatea. « I teie nei, ia auri oe », o ta’na ïa parau, « aita ïa oe e horo faahou e ta‘i i roto i to oe piha no te faaoromai i te mauiui o to oe na rima ». Aita roa oia i ite e ua ite ta’na tane i teie ohipa. Aita atoa vau i ite i teie faatusiaraa a to‘u papa e i teie tapa‘o no te here i to‘u mama area râ i teie taime ua ite au, parau ihora vau ia‘u iho e, « E taata mau teie ».

Ua taparu te peropheta Lehi i ta’na na tamaiti orurehau ma te parau atu e, « E tena na, a ti‘a mai na mai raro mai i te repo, e au na tamarii e, ei taata mau orua » (2 Nephi 1:21 ; haapapûraa tuuhia’tu). Na ni‘a i te matahiti, ua riro Lamana e o Lemuela ei na taata mau, i roto râ i to raua huru, e to raua paari i te pae varua, e au ïa raua mai te tamarii ra te huru. E mutamuta e e amuamu raua ia anihia raua ia rave i te hoê ohipa. Aita roa raua e farii i te hoê noa’tu ti‘a mana ia haapii ia raua. Aita raua i haafaufaa i te mau mea o te pae varua. E faatupu oioi roa raua i te peapea, e e mea au na raua ia pari ia vetahi ê.

Te ite nei tatou i teie mau huru i teie mahana. E faaohipa vetahi i te mau opuara teitei ei faaoaoaraa ia’na iho. Ua parauhia e, ua riro te mau faati‘a-noa-raa i « te huru o te haere‘a o te taata nei » ei mau peu mau, i mana‘o ai rave rahi feia e ua ti‘a i te mau metua ia faaea faaipoipo-ore noa te mau tamarii.1 Te tapearaa i te mau fafauraa e parauhia ïa e, e mea tairoiro [malin] mau area te faatusiaraa i te mea maitai no vetahi ê ra, e mea haavare ore ïa. No te tahi, ua riro te oraraa e te rave faaotiraa i te ohipa ei maitiraa. Teie te parau a te hoê tahu‘a manava o teie maimi i te tupuraa rahi o te mea o ta’na i parau e « te tere-ore-raa o te feia apî tane i mua » :

« E haere o Justin i te haapiiraa tuarua hoê e aore râ, e piti matahiti, i te haamau‘araa tauasini tara marite a to’na na metua, e ua fiu e ua hoi mai i te fare e puhapa’tura i roto i to’na piha, taua mau piha o ta’na i puhapa na hou oia a haere noa’i oia i te fare haapiiraa tuarua. I teie nei te rave ra oia i te ohipa 16 hora i te hepetoma afa taime i Kinko e afa taime i Starbucks.

« Ua taravana roa na metua. ‘Justin, e 26 to oe matahiti. Aita oe e haere faahou i te haapiiraa. Aita to oe e toro‘a. Aita to oe e hoa here. Eaha ta oe opuaraa ? Ahea oe e imi ai i te hoê oraraa mau ? »

« ‘Eaha te fifi ?’ O te uiraa ïa a Justin. ‘Aita â vau i haruhia’tura e te muto‘i. Aita â vau i ani ia orua i te moni. A mamu noa na ?’ »2

Teihea’tura ïa te hinaaro tuutuu ore i tera vairaa ?

Eita tatou o te mau nei i te autahu‘araa o te Atua e ora e aita e arata‘iraa. E ohipa ana‘e ta tatou (a hi‘o Moroni 9:6). E mea ti‘a ia tatou ia ti‘a mai mai te repo mai o te faaherehereraa ia tatou iho e a riro atu ai ei taata ! E mea maitai no te hoê tamaroa ia riro ei tane – puai e te ite ; e mau tane o te nehenehe e patu e e hamani i te mau mea ; e mau tane e nehenehe e haamaitai atu â i te ao nei. E mea maitai no tatou te feia paari a‘e ia imi i te haapa‘o no te riroraa ei mau tane tei î i te paari i roto i to tatou oraraa, ei hi‘oraa maitai no te feia o te hi‘o mai ia tatou.

I roto i te hoê faito rahi a‘e, e tatarahia te parau otane i roto i te auraa e te vahine. Ua horo‘a mai te Peresideniraa Matamua e te Pûpû no te Tino Ahuru Ma Piti ia tatou te mana‘o no te imi i teie mau parau :

« Ua haapa‘ohia te utuafare e te Atua. E tuhaa faufaa rahi roa te faaipoiporaa i rotopu i te tane e i te vahine i roto i Ta’na opuaraa mure ore. E mea tia roa ia fanauhia te mau tamarii i na metua o tei faaipoipohia e ia aupuruhia ratou e te hoê metua tane e te hoê metua vahine o te faatura ma te tuutuu ore i te mau fafauraa no te faaipoiporaa… Mai te au i te opuaraa a te Atua, e faatere te mau metua tane i to ratou utuafare na roto i te here e te parau-ti‘a e tei ia ratou te hopoi‘a no te haapa‘oraa i te mau mea tumu o te oraraa e no te parururaa hoi i to ratou ra utuafare ».3

Na roto i te mau matahiti e rave rahi, ua tere haere noa na vau e farerei i te mau melo o te Ekalesia i te mau fenua e rave rahi, e noa’tu te mau taa-ê-raa o te mau huru e te mau ihotumu, ua faahoruhoruhia vau i te faaroo e te paari o to tatou mau vahine, oia’toa te tahi o ratou e mea apî roa ïa. Rave rahi o ratou o tei î i te faaroo e te maitai. Ua ite papû i te mau papa‘iraa mo‘a. E parau ohie e e ti‘aturi ratou. E ui au ia‘u iho, te vaira anei ta tatou mau tane no te tauturu i teie mau vahine ? Te faaineine ra anei ta tatou mau feia apî paari tamaroa o te faaineine nei ia riro ei mau hoa ti‘amâ ia nehenehe teie mau vahine ia hi‘o ti‘a i ni‘a ia ratou e ia faatura ?

Ua horo‘a te peresideni Gordon B. Hinckley i te hoê a‘oraa taa ê i roto i te hoê putuputuraa mai teie te huru o te ava‘e Eperera 1998, i te feia apî tamaroa e :

« E ati rahi to te tamahine o te faaipoipo atu ia outou. Na [oe] e faaoti i te toe‘a o to’na oraraa…

« A haa ia roaa te ite. A faaitoito i te haere i te haapiiraa. E aufau rahi te ao nei ia outou no te mau parau tu ite e roaa ia outou. Aita roa o Paulo i au‘au i ta’na mau parau a papa‘i ai oia ia Timoteo, ‘O te taata hoi aore i hamani maitai i to’na ihora, e rahi atu â i to’na ihora utuafare, ua faarue ïa oia i te parau, e e rahi atu ïa to’na ino i to te taata mau ore ra’ (1 Timoteo 5:8) ».4

E mea faufaa te parau-ti‘a no te riroraa ei taata. Te auraa o te parau e parau-ti‘a, o te riroraa ïa ei taata o te parau nei i te parau mau, oia’toa te fariiraa i te hopoi‘a e te faaturaraa i te mau fafauraa. Te peresideni N. Eldon Tanner, e tauturu ïa i roto i te Peresideniraa Matamua i te reira tau tei riro na ei hi‘o rahi no te parau-ti‘a, o tei parau no te hoê taata tei haere mai e ani i te tauturu :

« Ua haere mai te hoê taure‘are‘a ia‘u aita i maoro a‘e nei e parau maira, ‘Ua faaoti au e te hoê taata apî e e aufau vau i te hoê tuhaa moni i te matahiti hoê. Ua taerehia vau i ta‘u mau aufauraa, e aita vau e nehenehe e aufau, no te mea ia na reira vau, e ere ïa vau i to‘u fare. Nahea ïa vau ?’

« Hi‘o ti‘a’tura vau ia’na e parau atura, ‘A tape‘a i ta oe fafauraa.’

« ‘Noa’tu e e riro to‘u fare ?’

« Pahono atura vau, ‘Aita vau e parau ra no to oe fare. Te parau nei au no ta oe faaotiraa ; e te mana‘o nei au e, e hinaaro roa ta oe vahine i te hoê tane o te tape‘a i ta’na parau, e e aufau i ta’na mau tarahu… e ia vaiiho tarahu i te hoê fare oi noho i roto i te hoê fare e te hoê tane aita i haapa‘o i ta’na mau fafauraa e i ta’na mau tapu’ ».5

E hape atoa na te mau taata maitata‘i. E faaruru te hoê taata parau-ti‘a i ta’ na mau hape, e o te hoê ïa hi‘oraa o ta tatou e nehenehe e faatura. I te tahi mau taime e tamata te mau tane area râ, e hape. Eita te taatoaraa o te mau opuaraa ti‘amâ e tupu noa’tu te mau tautooraa parau-ti‘a. Eita te autaneraa e faito tamauhia e te mau hotu o ta’na ohipa area râ, na te mau ohipa ihoa ra – e te taata o tei aro.6

Noa’tu e rave oia i te tahi mau faatusiaraa e e haapae oia ia’na iho i te tahi mau fana‘oraa i roto i ta’na tutavaraa no te faatura i ta’na mau fafauraa, e arata‘i te tane mau i te hoê oraraa utu‘a maitai. Ia horo‘a rahi oia e farii rahi ïa oia, e e ora oia i te oraraa oaoa i roto i te haamanaraa a to’na Metua i te Ao ra. Te oraraa o te hoê taata mau o te hoê ïa oraraa maitai.

Te mea faufaa roa râ, ia farii tatou i te a‘o no te riroraa ei taata mau, e mea ti‘a ia feruri tatou ia Iesu Mesia. I to Pilato arata‘iraa ia Iesu i mua i te mau taata ma te hei raau taratara i te heiraa, ua parau oia e, « A hi‘o mai na i taua taata nei ! » (hi‘o Ioane 19:4-5) Aita paha Pilato i papû maitai i te auraa o ta’na iho mau parau area râ, ua ti‘a maira te Fatu i mua i te naho‘a rahi e, mai ta’na e ti‘a ra i teie mahana, te mana‘o teitei o te ti‘araa tane – Inaha te taata nei !

Ua ani te Fatu i Ta’na mau pĭpĭ eaha to ratou huru e au ai, e pahono atura Oia e, « Amene, e parau atu vau ia outou, mai To‘u nei ïa » (3 Nephi 27:27 ; a hi‘o atoa 3 Nephi 18:24). O ta matou ïa uiraa hopea. Eaha Ta’na i rave o ta tatou e nehenehe e pee ei mau tane ?

Ua pato‘i Iesu i te faahemara. I to’na faarururaa i te faahema rahi iho, « e ore Iesu [e auraro] i te faahema » (Mosia 15:5). Ua pahono Oia na roto i te papa‘iraa mo‘a : « E ore te taata e ora i te maa ana‘e ra, i te mau mea atoa râ i haapa‘ohia e te Atua » (Mataio 4:4). Ua riro te mau faaueraa e te mau titauraa o te evanelia ei paruru no tatou, e mai te Faaora, e nehenehe tatou e farii i te puai mai roto mai i te mau papa‘iraa mo‘a no te pato‘i i te faahemaraa.

E mea haapa‘o te Faaora. Ua faaru‘e taatoa Oia i te « taata tino nei » (Mosia 3:19) e ua tuu i To’na hinaaro i te hinaaro o te Metua (a hi‘o Mosia 15:7). Ua bapetizohia Oia no te faaite « i te mau tamarii a te taata nei e, te faahaehaa ihora oia ia’na iho i ta te pae tino i mua i te Metua ra, i te faaiteraa’tu i te Metua e, e auraro oia ia’na ra i te haapa‘oraa i ta’na ra mau faaue » (2 Nephi 31:7).

Ia Iesu « o tei hamani maitai haere ra » (Te Ohipa 10:38). Ua faaohipa Oia i te mau mana hanahana o te autahu‘araa mo‘a no te haamaitai i te feia i roto i te hepohepo, « i te raveraa i te mau semeio rarahi ; oia hoi, i te faaoraraa i te taata ma‘i, e te faati‘a-faahou-raa i te taata pohe, e haere te pirioi ia’na, e ora te matapo, e faaroo te turi, e e ora hoi te mau huru ma‘i atoa ia’na ra » (Mosia 3:5). Ua parau Iesu i Ta’na mau Aposetolo e : « E o te hinaaro ia hau oia ra, ei tavini ïa no outou atoa na e tia’i. Aita atoa hoi te Tamaiti a te taata nei i haere mai ia tavinihia to’na, ei tavini râ, e ia horo‘a i to’na ora ei hoo no te taata e rave rahi » (Mareko 10:44-45). Ei mau tavini Na’na ra, e nehenehe tatou e riro ei mea rahi a‘e i roto i To’na basileia na roto i te aroha e te taviniraa.

Aita te Faaora i feaa e e pato‘i afaro atu Oia i te ino e te hape. « Haere atura Iesu i roto i te hiero o te Atua, tiahi atura i rapae au i te feia i hoo atu e tei hoo mai i roto i te hiero ra… e parau atura ia ratou, Ua oti hoi i te papa‘ihia e, E parauhia to‘u fare e fare pureraa, faarirohia iho nei râ e outou ei ana no te eiâ haru » (Mataio 21:12-13). Ua pii Oia i te taatoaraa ia tatarahapa (a hi‘o Mataio 4:17) e ua faaore i te hara (a hi‘o Ioane 8:11; Alama 5:33). Ia ti‘a maite tatou ma te paari no te paruru i te mau mea mo‘a e no te faateitei i te reo faaara.

Ua horo‘a Oia i To’na ora no te faaora i te taata nei. Oia mau, e farii tatou i te hopoi‘a no te haapa‘o i te feia Ta’na i titau mai ia tatou ia haapa‘o.

E te mau taea‘e, ia riro tatou ei mau taata mau, mai Ia’na te huru. I te i‘oa o Iesu Mesia ra, amene.

Te Mau Nota

1. A hi‘o, ei hoho‘a, James E. Faust, « Challenges Facing the Family », Haapiipiiraa na te Feia Faatere no te Ao Nei, 10 no tenuare 2004, 1-2 ; Eduardo Porter e Michelle O’Donnell, « Middle-Aged, No Degree, No Wife », New York Times, haapararehia i roto i The Atlanta Journal-Constitution, 6 no atete 2006, api A7 ; Peg Tyre, « The Trouble with Boys », Newsweek, 30 no tenuare 2006, 44-51.

2. Leonard Sax, « Project Aims to Study Young Men Stuck in Neutral », The Washington Post, mai tei haapararehia i roto i te Deseret Morning News, 3 no eperera 2006, api A13. « Ia au i te Piha Ohipa Tapa‘oraa i‘oa i te fenua [Marite], e toru i ni‘a i te hanere o te feia apî mai te matahiti 22 tae atu i te 34 te noho noa ra i te fare i pihai iho i te metua – ua hau roa’tu i te 100 i na 20 matahiti i ma‘iri a‘e nei ».

3. « Te Utuafare: E Poro‘i i to te Ao Nei », Liahona, Atopa 2007, 49 ; Ensign, Novema 1995, 102.

4. « Living Worthy of the Girl You Will Someday Marry », Ensign, Me 1998, 49-50.

5. I roto i te Conference Report, Atopa 1966, 99 ; e aore ra Improvement Era, Titema 1966, 1137.

6. I te matahiti 1830, i muri mai i to te Feia Mo‘a faruera i Kirtland, ua pii te Fatu i te hoê taata o Oliver Granger to’na i‘oa ia hoi faahou e ia faaafaro i te mau ohipa a te Peresideniraa Matamua. I roto i te hoê heheuraa i te Peropheta ia Iosepha Semita, parau maira te Fatu e : « No reira a vaiiho ia Oliver Granger ia titau itoito noa no te faaoraraa mai i te Peresidenira Matamua no ta‘u Ekalesia, te na reira mai nei te Fatu ; e ia topa’tu oia e ti‘a faahou mai ïa oia i ni‘a, e riro ta’na tusia ei mea mo‘a a‘e ia’na i ta’na apî ra, te na reira mai nei te Fatu. No reira eiaha te hoê taata ia vahavaha i ta‘u tavini ra o Oliver Granger, a tuu atu râ ia vai noa te mau haamaitairaa a ta‘u mau taata i ni‘a ia’na e a muri e a muri noa’tu » (PH&PF 117:13, 15 ; mau haapapûraa tuuhia’tu) .

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy