The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Haamataraa Gospel Library General Conference
Conferences
Eperera 2008
Te Tino Ahuru Ma Piti

Te Tino Ahuru Ma Piti

Peresideni Boyd K. Packer
Peresideni no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo

No te riroraa te Ekalesia ei Ekalesia Na’na, e mea ti‘a ia vai te hoê Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti tei mau i te mau taviri.

Peresideni Boyd K. PackerI muri noa iho i te poheraa te Peresideni Gordon B. Hinckley, 14 taata, e mau Aposetolo, tei horo’ahia te mau taviri o te basileia ia ratou, ua putuputu ratou i roto i te piha teitei o te hiero no te faati’a faahou i te Peresideniraa Matamua o te Ekalesia. Aita hoê uiraa no ni’a i te iteraa e, eaha te ohipa e rave, aita hoê a’e otiatiaraa. Ua ite matou e, te Aposetolo tahito roa a’e, o’na ïa te Peresideni o te Ekalesia. E i roto i taua putuputuraa mo’a ra, ua paturu te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo ia Thomas S. Monson ei Peresideni no te Ekalesia. Ua ma’iti oia i to’na na tauturu. E ua paturu-atoa-hia raua, e ua faatoro‘ahia ratou tata’itahi e ua horo’ahia ia ratou te mana. Ua horo’a-taa’e-hia i te Peresideni Monson i te mana no te faaohipa i te mau taviri autahu‘araa atoa o te mana. I teie nei, mai tei faaitehia i roto i te mau papa’iraa mo’a, oia te taata hoê roa i ni‘a i te fenua nei tei mau i te ti’araa no te faaohipa i te mau taviri atoa. Tera râ, o matou te mau Aposetolo, te mau nei matou paatoa i te reira. Hoê taata i rotopu ia matou tei piihia e tei faatoro‘ahia, e ua riro mai oia ei Peresideni no te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo’a i te mau Mahana Hopea nei. Ua oti a‘e na oia i te paturuhia e rave rahi matahiti ei peropheta, ei hi’o ; e ei heheu parau.

Na roto i te piiraahia te Peresideni Uchtdorf i roto i te Peresideniraa Matamua, ua vata ïa te hoê ti’araa i roto i te Tino Ahuru e Ma Piti, e no reira, i nanahi nei, ua paturu tatou ia Elder D. Todd Christofferson ei melo apî no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti. E amui oia i teie nei i roto i te reira autaea’eraa mo’a i roto i taua haamenemeneraa mo’a ra, e i teie nei, ua î taua haamenemeneraa ra.

No te anotau o te Fatu o Iesu Mesia te piiraa Aposetolo.

Ua paturu atoa tatou i te tahi mau Hitu Ahuru. Ua parahi ratou i ni‘a i to ratou parahiraa i teie nei. Te faaite ra te mau papa’iraa mo’a e, e hopoi’a na te Pŭpŭ Tino Ahuru Ma Piti ia faatere i te mau ohipa atoa o te Ekalesia, e mai te mea e, e hinaaro ratou i te tauturu, e « titau i te Hitu Ahuru… eiaha hoi i te tahi ê atu ra. »1 E i teie nei, te vai nei ta tatou e va’u Pŭpŭ Hitu Ahuru, tei purarahaere na te ao nei, hau atu i te 300 Hitu Ahuru, tei mau paatoa ana‘e i te mana i titauhia no te rave i te mau ohipa atoa ta te Pŭpŭ Tino Ahuru Ma Piti e ani ia ratou ia rave.

Na te Fatu iho i haamau i teie faanahoraa no te faatereraa:

« I te reira mahana to’na haapairaa i ni‘a i te hoê mou‘a e pure, e ao noa ihora te rui ia’na i te pureraa’tu i te Atua.

« E ao a‘era, ua parau atura oia i ta’na mau pĭpĭ e haere mai ia’na ra, ua ma‘iti ihora oia i e tino ahuru e ma piti, o ta’na ïa i ma‘iri i te i‘oa, e aposetolo ».2

I faaroo hoi Anederea i te parau a Ioane ra, horo atura e farerei i to’na ra taea‘e o Simona na ô atura, « ua itea ia maua te Mesia…

« … E ua arata‘i maira oia ia’na ia Iesu. E ia hi‘o a‘era Iesu ia’na ra, na ô atura, O Simona oe, te tamaiti a Iona, e ma‘irihia oe ia Kepha, to’na auraa ra, te papa ».3

Te taora ana‘e ra o Simona raua o to’na taea‘e o Anederea i te upea i roto i te miti ; O Iakobo raua o Ioane, na tamaiti na Zebedaio, te tata‘i ra ïa i ta raua upea ; O Philipa raua o Baretolomea ; o Mataio, e publican e aore ra, e taata ohi tute ; o Toma ; o Iakobo te tamaiti a Alephaia, Simona e ati Tanaana, o Iuda te taea‘e o Iakobo, e o Iuda Isakariota – o ratou to roto i te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti.4

Ua parau atura oia ia ratou paatoa, « a pee mai ia‘u ».5

Na ô atura Oia ia Petero, « e horo‘a’tu hoi au i te mau taviri o te basileia o te ao ra ia oe e ta oe e haamau i raro nei, e haamau-atoa-hia ïa i te ao ».6

E na ô atura oia i to te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti, « o te faaroo mai ia‘u ra e rave atoa oia i teie nei mau ohipa ta‘u e rave nei, e e rahi atu â ta’na e rave i teie, no te mea te haere nei au i tau Metua ra ».7

Ua horo‘a’tu Oia i Ta’na mau Aposetolo ra « i te puai e te mana no ratou ia rave i te mau demoni atoa, e ia faaora i te mau ma‘i. « Ua tono atura oia ia ratou e poro haere i te basileia o te Atua, e e faaora hoi i te feia ma‘i… aore e vahi toe ».8

E ua parau atura Oia: « Na te reira Tino Ahuru Ma Piti ra e mau i te mau taviri no te iriti mai i te mana no to‘u nei basileia i ni‘a i na poro e maha no te ao nei, e i muri iho i te reira ia hapono atu i ta‘u parau i te mau taata atoa ra ».9

Ua ui atu Iesu i Ta’na ra mau pĭpĭ, « o vai au te Tamaiti a te taata nei i ta te taata nei parauraa ?…

« Ua parau maira Simona Petero, na ô maira, o te Mesia oe, te Tamaiti a te Atua ora ra ».10

I to Iesu haapiiraa i roto i te Zunago ra, parau maira te mau pĭpĭ e rave rahi, « e parau riaria teie ; e itea ia vai ?…

« Faaru‘e maira te hoê pae rahi pĭpĭ a’na i reira ra, aita maira i pee faahou ia’na.

« Ua parau maira Iesu i te Ahuru Ma Piti ra, e haere atoa anei outou ?

« … Ua parau atura Simona Petero ia’na, e te Fatu, e haere ti‘a matou ia vai ra ? tei ia oe hoi te parau o te ora mure ore ra ».11

I muri a‘e i te Faasatauro, te haamana’o ra te mau Aposetolo Ia’na i te parauraa e, e parahi noa ratou i Ierusalema.12 Tae a‘e ra i te mahana Penetetote ra, e oro‘a rahi i roaa a‘e ra te Varua Maitai ia ratou ra.13 Ua farii ratou i «te parau a te mau peropheta ti‘a rahi roa’tura »14 e ua parau ratou « i ta te Varua Maitai i tuu mai ia ratou ra ».15 E no reira, ua ti‘a hope roa a‘e ra ratou.

E mea iti roa to tatou ite no ni‘a i to ratou mau ratereraa e ua ite rii noa tatou i hea e e mea nahea te tahi pae o ratou i pohe ai. Ua taparahi-pohe-hia o Iakobo i Ierusalema e Herota. Ua pohe o Petero e Paulo i Roma. Te parau ra te aamu e, ua haere o Philipa i te pae hitia o te râ. Tirara’tu ai ta tatou i ite.

Ua purara ratou: ua haapii, ua faaite papû, ua faati‘a i te Ekalesia. E ua pohe ratou i roto i to ratou ti‘aturiraa, e i muri a‘e i to ratou poheraa, teie mai nei te mau tenetere poiri o te taivaraa.

Te ohipa faufaa rahi roa tei mo‘e ê i roto i te Taivaraa ra, o te mana ïa i mauhia e te Tino Ahuru Ma Piti – te mau taviri no te autahu‘araa. No te riroraa te Ekalesia ei Ekalesia Na’na, e mea ti‘a ia vai te hoê Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti tei mau i te mau taviri e ia horo‘a’tu i te reira ia vetahi ê ra.

I te pae hopea, ua tae maira te Orama Matamua e te faaho‘i-faahou-raa mai o te Autahu‘araa a Melehizedeka na roto ia Petero, Iakobo e o Ioane.16

Ua parau te Peresideniraa Matamua e te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo i muri iho e:

« Oia mau ta‘u e parau atu nei ia outou na, o te mau taviri no te tau tuuraa ta outou i farii ra, ua hee mai ïa mai te mau metua maira, e i te hopea ra, ua haponohia mai mai te ra‘i maira ia outou na.

« … Inaha eaha ïa te rahi o to outou parauraa. A tamâ na outou i to outou mau aau e i to outou mau ahu, ia ore ia titauhia mai te toto o teie nei u‘i i to outou mau rima na ».17

E mea apî roa Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei i faaho‘ihia mai, i te taime a faati‘ahia ai te Peresideniraa Matamua, i muri iho te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo, e mau taata matarohia e e te Pŭpŭ no te Hitu Ahuru. To ratou faito matahiti no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo e 28 ïa.

Ua vai tamau noa te hoê reni mana mutumutu ore. Te mau taviri no te autahu‘araa tei horo‘ahia i te mau Aposetolo ra, ua mau-noa-hia ïa te reira e te mau melo o te Peresideniraa Matamua e te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti.

I nanahi ra, ua riro o Elder D. Todd Christofferson te 96raa o te Aposetolo i roto i te Tino Ahuru Ma Piti i roto i teie tau tuuraa. E faatoro‘ahia oia ei Aposetolo e e horo‘ahia ia’na te mau taviri atoa o te autahu‘araa tei fariihia e te tahi atu na 14 peropheta, e hi‘o, e e heheu parau – e mau Aposetolo na te Fatu ra o Iesu Mesia.

I te matahiti 1976 ua faatupuhia te hoê amuiraa rahi i Copenhague, Dannemark. I muri a‘e i te tuhaa pureraa hopea, ua hinaaro te Peresideni Spencer W. Kimball e haere e mataitai i te Fare pureraa Vor Frue tei reira te vairaa te tii o te Mesia e o na Aposetolo Hoê Ahuru Ma Piti hamanihia e Thorvaldsen. Ua haere a‘e na oia i reira te tahi tau matahiti i mua a‘e nei, e ua hinaaro ia matou paatoa ia ite, ia haere i reira.

I mua i te fare pureraa, i muri i te fata, tei reira te ti‘araa taua tii matarohia no te Christus [Mesia] e To’na rima i hohorahia i mua, ma te itehia te tapa’o o te puta naero, e te mutu ite-maitai-hia i To’na aoao. I To’na na pae e piti, te ti‘a ra ïa na tii o te Aposetolo Petero i mua rii, e i te tahi a‘e pae te tahi ïa tii.

Te rahiraa o to matou pŭpŭ tei piha’i iho ratou i te muriraa o te fare pure i piha’i iho i te taata haapa’o. Ua ti‘a’tu vau i mua i piha’i iho i te Peresideni Kimball i mua i te tii o Petero e tae noa’tu ia Elder Rex D. Pinegar e o Johan Helge Benthin, peresideni no te tĭtĭ no Copenhague.

I roto i te rima o Petero, te vai ra hoê ruru taviri teiaha hamanihia i te marbre. Ua faatoro a‘e ra te Peresideni Kimball i ni‘a i taua mau taviri e ua faataa maira i to te reira faahoho‘araa. I muri iho, i roto i te tahi ohipa e ore roa e mo‘ehia ia‘u, ua fariu atura oia i ni‘a i te Peresideni Benthin e ma te etaeta rahi, faatoro a‘era i to’na rima i ni‘a ia’na e na ô maira, « Te hinaaro nei au ia parau oe i te mau taata atoa i Dannemark nei e, te mau nei au i te mau taviri ! Te mau nei tatou i te mau taviri mau, e te faaohipa nei tatou i te reira i te mau mahana atoa ».

Eita roa e mo‘ehia ia‘u taua parau ra, taua iteraa papû no roto mai i te peropheta. E mea puai mau te faaûruraa i te pae varua: ua ite-mata-hia te reira.

Ua haere atura matou i muri i te fare pure tei reira te ti‘araa te toe‘a o te pŭpŭ. Ma te faatoro i ni‘a i te mau tii, ua parau atura te Peresideni Kimball i te taata haapa‘o, « E mau aposetolo pohe teie. » Ma te faatoro mai ia‘u, na ô atura oia e, « Teie ta matou mau Aposetolo ora. E Aposetolo o Elder Packer. E Aposetolo o Elder Thomas S. Monson e o Elder L. Tom Perry, e e Aposetolo vau. E mau Aposetolo ora matou.

« Te tai‘o ra oe i te parau no te Hitu Ahuru i roto i te Faufaa Apî, e teie e piti o te mau Hitu Ahuru, o Elder Rex D. Pinegar e o Elder Robert D. Hales ».

Tae roa mai i taua taime ra, aita roa te taata haapa’o i ahihi noa a‘e, tera râ, i reira iho, tahe ihora to’na pape mata.

Ua feruri au e iteraa taa‘e roa teie i roto i to‘u oraraa taatoa.

« Te ti‘aturi nei matou i te tuuraa o te mau toro‘a i roto i te Ekalesia nei, mai tei tuuhia mai i roto i te Ekalesia i mutaa ihora ; oia hoi, te mau aposetolo, te mau peropheta, te mau tiai, te mau haapii, te mau haapii evanelia, e te tahi atu â mau toro‘a ».18

A faatoro‘ahia te Hitu Ahuru, noa’tu e, aita ratou e faatoro‘ahia ei mau Aposetolo, e aita atoa hoi e mau i te mau taviri, e mana to ratou, e e ohipa na te Tino Ahuru Ma Piti « ia titau i te Hitu Ahuru, i te taime ratou e hinaaro ai i te tautururaa, no te haapa’oraa i te mau titauraa no te a’oraa e te haapa’oraa i te evanelia, eiaha hoi i te tahi ê atu ra ».19

I teie mahana te vai nei e 308 Hitu Ahuru i roto e 8 pŭpŭ. No roto mai ratou e 44 fenua e te parau nei e 30 reo.

Aita tatou e faaroo nei e, te faaohipa-atoa-hia ra te mau taviri o te autahu‘araa i roto te tahi atu huru Ekalesia keretetiano. Mai te mea ra e, te parau nei te tahi mau taata e, e ere tatou i te faaroo keretetiano, inaha râ, o tatou ana‘e o te mau nei i te mana e i te faanahonahoraa o Ta’na i haamau na.

Teie Tino Ahuru Ma Piti e mau taata matarohia ïa. E ere ratou i te mau taata taa‘e, e ere atoa te Tino Ahuru Ma Piti i tahito ra, tera râ, ia amuihia ratou, e pŭpŭ mana rahi ïa.

Ua rau te huru o ta matou mau ohipa. E ite ihi matou, e auvaha ture, orometua haapii.

E taote tapu mafatu pionie o Elder Nelson. Ua rave oia e rave rahi tauatini tapuraa. Ua parau mai oia ia‘u e, e horo‘a oia i te mau taata atoa e tapuhia i te hoê haapapûraa e, e tere noa to’na mafatu e hope noa’tu to’na oraraa i ni‘a i ta’na ohipa.

E rave rahi o ratou i roto i teie Pŭpŭ ua rave na i te ohipa i roto i te nuu – e ihitai, e ‘marines’ [faehau no te moana], e faaoro manu reva.

Ua mau na ratou i te mau ti‘araa rau i roto i te Ekalesia: orometua hahaere, orometua haapii, misionare, peresideni pŭpŭ autahu‘araa, episekopo, peresideni tĭtĭ, peresideni misioni, e te mea faufaa roa’tu, e tane faaipoipo e e metua tane.

Ratou paatoa ua riro na ratou ei mau piahi e ei mau orometua haapii i te evanelia a Iesu Mesia. Te mea e tahoê nei ia tatou maori râ to tatou ïa here i te Faaora e i te mau tamarii a To’na Metua, e to tatou iteraa papû e, te ti‘a nei Oia i te upoo o te Ekalesia.

Ua haamata mai fatata te taatoaraa o te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti na roto i te haehaa roa, mai tei te tau a vai Oia i ô nei. Ua taamu-hoê-hia te Pŭpŭ Tino Ahuru Ma Piti ora i roto i te faatereraa o te evanelia a Iesu Mesia. Ia tae mai ra te piiraa, ua tuu a‘e ra ratou tata’itahi i ta ratou mau upea i raro, e auraa parau teie, e ua pee atura i te Fatu.

Eita e moehia te parau a te Peresideni Kimball: « E au to‘u oraraa mai to‘u tiaa te huru – o te tahito roa i roto i te ohipa ».20 E au te reira i te mau melo paatoa o te Tino Ahuru Ma Piti. E tahito roa’toa tatou i roto i te ohipa taviniraa i te Fatu e te rave nei tatou i te reira ma to tatou hinaaro mau. E ere i te hoê oraraa ohie no tatou e aore ra, no to tatou mau utuafare.

Aita e mau parau no te faahoho‘a i te tauturu, te taviniraa, te faatusiaraa tei horo‘ahia e te mau vahine a te feia faatere o te autahu‘araa no te ao atoa nei.

Tau taime i ma‘iri a‘e nei, i teie atoa ihoa area taime, ua tapuhia te tua o ta‘u vahine e o te tuahine Ballard atoa. E mea maitai roa raua toopiti ; aita raua e amuamu nei. Te amuamu ta ta‘u vahine i amuamu maori râ ïa, « e mea arearea roa ! »

« O te ohipa atoa ïa no te Tino Ahuru Ma Piti » – i raro a‘e i te arata‘iraa a te Peresideniraa Matamua – « ia faatoro‘a e ia faaau i te mau taata toro‘a ê atu atoa no te Ekalesia, mai te au i te heheuraa ».21

E rave‘a tauira ta tatou i teie nei no te haapii e no te faaite papû i te feia faatere e i te mau melo ati a‘e te ao nei. Tera râ, no te horo‘a i te mau taviri o te mana i roto i taua reni mutu ore ra i ni‘a i te feia faatere o te autahu‘araa, « na roto i te tuuraa rima »,22 noa’tu te vahi i te ao atoa nei tei reira ratou, e titauhia i te hoê o matou ia ti‘a i reira i te mau taime atoa.

Ua parau te Fatu e, « e teie faahou â, te parau atu nei au ia oe e, o ratou ta oe e tono atu i to‘u i‘oa nei, na roto i te reo o to oe mau taea‘e, te Tino Ahuru e ma Piti ra, i faaauhia e i haamanahia hoi e oe na, e noaa ïa te mana no te iriti mai i te uputa no to‘u basileia nei i te mau nunaa atoa ta oe e tono atu ia ratou ra ».23

No ni‘a i te Tino Ahuru e Ma Piti, te parau nei te papa‘iraa e, « e mau faaa’o hahaere ».24

Aita vau i taa‘e i te mau taea‘e o te Tino Ahuru Ma Piti e te Hitu Ahuru, e te Episekoporaa, i tavini hoi au e o ratou e 47 matahiti te maoro, ia parau atu vau ia outou e, te faaite ra te mau parau e, ua ratere au i Mexico e i Amerika Ropu e i Tooa o te râ hau atu e 75 taime, i Europa hau atu e 50 taime, i Canada e 25 taime, i te mau motu no Patifita 10 taime, i Asia 10 taime e i Afirita e 4 taime ; i te fenua tinito atoa e piti taime, Iseraela, Saudi Arabia, Bahrain, te Repupirita Dominicaine, India, Pakistan, Aiphiti, i Inidonesia, e i ua rau ana‘e atu â te mau fenua i te ao nei. Ua tere na vetahi hau atu i teie.

Tei te mau Aposetolo te taatoaraa o te mau taviri o te autahu‘araa, area te feia faatere e te mau melo paatoa, e farii ratou i te heheuraa. Ua titauhia ia ratou ia imi i te reira na roto i te pure e te faaroo.

« No’na hoi tatou… e ô atu ai i te Varua hoê i te Metua ra.

« E teie nei, e ere atura outou i te taata ê ê e te purutia, hoê atoa râ to outou oire e te feia mo‘a, e no te fetii o te Atua ;

« I patuhia i ni‘a iho i te niu a te mau aposetolo e te mau peropheta, e o Iesu Mesia iho te tihi rahi ».25

I teie nei e maere paha o Elder Christofferson mai ia‘u hoi i maere ra, no te aha te hoê taata mai ia‘u nei e faatoro‘ahia ai i roto i te aposetoloraa.

E rave rahi te mau ite aita e vai nei i roto ia‘u. E rave rahi te mau mea e erehia nei e au i roto i ta‘u taviniraa. Te vai ra hoê noa iho mea, hoê ite o te nehenehe e tatara i te reira. Mai ia Petero ra e te feia atoa i faatoro‘ahia mai taua taime maira, te vai nei taua iteraa ra i roto ia‘u.

Ua ite au e, te Atua to tatou Metua. Ua faaite mai Oia i Ta’na Tamaiti o Iesu Mesia ia Iosepha Semita ra. Te parau atu nei au ia outou e, ua ite au e, o Iesu te Mesia. Ua ite au e, te ora nei Oia. Ua fanauhia oia i te afa ti‘a o te tau. Ua haapii Oia i Ta’na evanelia e ua tamatahia oia. Ua mauiui Oia e ua faasataurohia e ua tiafaahou i te toru o te mahana. Mai To’na Metua, e tino i‘o e te ivi To’na. Ua rave Oia i te Taraehara. E faaite papû vau No’na. E ite au No’na. Te faaite papû nei au i te reira, na roto i te i‘oa o Iesu Mesia ra amene.

TE MAU NOTA

1. PH&PF 107:38.

2. Luka 6:12-13.

3. Ioane 1:41-42.

4. Hi‘o Luka 6:12-16.

5. Hi‘o Mataio 4:19 ; 16:24 ; Mareko 6:1 ; Luka 9:23 ; hi‘o atoa Ioane 21:19 ; PH&PF 112:14.

6. Mataio 16:19.

7. Ioane 14:12.

8. Luka 9:1-2, 6.

9. PH&PF 124:128.

10. Mataio 16:13, 16.

11. Ioane 6:60, 66-68.

12. A hi‘o Te Ohipa 1:4.

13. A hi‘o Te Ohipa 2:1-4.

14. 2 Petero 1:19.

15. 2 Petero 1:21.

16. A hi‘o PH&PF 27:12 ; Aamu o Iosepha Semita 1:72.

17. PH&PF 112:32-33.

18. Te mau hiro‘a faaroo 1:6.

19. PH&PF 107:38.

20. I roto i te buka a Gordon B. Hinckley, « The Gift of Self », Tambuli, Titema 1986, 4 ; « He Is at Peace », Ensign, Dec. 1985, 41.

21. PH&PF 107:58 ; hi‘o atoa PH&PF 107:33.

22. Te mau hiro‘a faaroo 1:5.

23. PH&PF 112:21.

24. PH&PF 107:23.

25. Ephesia 2:18-20.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy