The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
Tuʻunga ʻOku ʻI ai ʻa e Siasí
 NextArrow icon acting as a button to Next Page  

Tuʻunga ʻOku ʻI ai ʻa e Siasí

PALESITENI GORDON B. HINCKLEY

ʻOku ou tui ʻoku ʻi ha tuʻunga lelei ange ʻa e Siasí ʻi he taimí ni, ʻo laka ange ia ʻi ha toe taimi ʻi he kotoa ʻo hono hisitōliá.

PALESITENI GORDON B. HINCKLEY ʻOku tau ongoʻi ʻi heʻetau kamata ʻa e konifelenisi mahuʻinga ko ʻení, ʻa e ʻikai ke ʻi heni ʻa ʻEletā Tēvita B. Heiti mo ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe fuoloa ʻena ngāué pea ola lelei foki. ʻOku tau tēngihia ʻa ʻena pekiá. ʻOku tau ongoʻi ʻofa kiate kinaua. ʻOku tau fakahā hotau ʻofa ki hona fāmili ʻofeiná. ʻOku tau tui fakapapau ʻokú na hokohoko atu ʻa e ngāue mahuʻingá ni ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí.

ʻOku tau ʻiloʻi foki koeʻuhí ko e fakanatula pē ha hoko ʻa ha ngaahi meʻa, pea ʻi ai leva ha ngaahi tuʻunga ʻatā pea fiemaʻu ke fakafonu ia ʻi he taimi ʻe hoko ai iá.

Hili ha ʻaukai mo ha lotu lahi, kuo mau ui ai ʻa ʻEletā Tieta Feletiliki ʻUkitofa mo ʻEletā Tēvita ʻĀlani Petinā ke na fakafonu ʻa e ongo tu‘unga ʻatā ko ia ʻi he Kōlomu o e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku mau fokotuʻu atu hona hingoá kiate kimoutolu ʻi he pongipongí ni. Mahalo pē ʻoku ʻikai te mou maheni pea mo kinauá, ka ʻe vavé ni haʻamou maheni mo kinaua. Ko kimoutolu ko ia ʻoku mou ongoʻi te mou lava ke poupouʻi kinaua ʻi he ui toputapu ko ʻení, mou kātaki ʻo fakahā mai ia ʻaki hono hiki hake homou nimá. ʻOku ʻi ai nai ha taʻe loto ki ai?

ʻE fakakau atu hona hingoá ʻi hono hikinimaʻi ko ia ʻo e kau takí kotoa ʻa nai ange ʻi he konifelenisí. ʻOku mau kole leva he taimí ni ki he ongo Takimuá ni ke na meʻa mai ki hona nofoʻangá ʻi he tuʻunga malangá, fakataha pea mo e kau mēmipa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Te na toki lea kiate kitautolu ʻi he pongipongi Sāpaté, pea te mou toe kiʻi maheni ange ai pea mo kinaua.

ʻOku ou fie lea nounou ʻi hono fakaava ʻo e konifelenisí, ʻo kau ki he tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻa e Siasí. ʻOku hokohoko atu pē ʻa ʻene tupulakí. ʻOkú ne ueʻi hake ʻa e moʻui ʻa ha kakai tokolahi ange ʻi he taʻu kotoa pē. ʻOkú ne mafola atu ki he ngaahi feituʻu lahi ʻo e māmaní.

Kuo pau leva ke hokohoko atu ʻetau langa ha ngaahi fale lotú, ke feau ʻa e tupu toko lahi ko ʻení. ʻOku ʻi ai ha fale lotu lalahi kehekehe ʻe 451 ʻoku lolotonga langa ʻi ha ngaahi feituʻu lahi ʻi he māmaní. ʻOku fakaofo ʻaupito ʻa e polokalama langa ko ʻení. ʻOku ʻikai hano tatau. Ko ʻetau langá ʻoku fakaʻofoʻofa. ʻOku nau tokoni ki hono teuteuʻi ʻo ha feituʻu pē ʻoku nau tuʻu ai. ʻOku tauhi leleiʻi kinautolu. Kuo tau maheni fuoloa mo hono langa ʻo e ngaahi fale lotú, pea ʻoku tuʻunga ʻi heʻetau taukei ko iá ʻa ʻetau langa ha ngaahi fale ʻoku lelei ange ʻaupito ʻi he ngaahi fale kuo langa ʻi he Siasí ni. ʻOku fakatahaʻi ai ʻa e fakaʻofoʻofá mo hono ʻaongá. Kapau ʻoku nau fōtunga tatau, naʻe palani pē ia ke pehē. Ko ia ʻi heʻetau muimui ki he ngaahi sīpinga kuo ʻosi siviʻi mo ʻahiʻahiʻi leleí, ʻoku tau fakahaofi ai ha paʻanga ʻe lau miliona lolotonga ko iá ʻoku tau lava pē ke feau ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa hotau kakaí.

ʻOku hokohoko atu ʻetau langa ha ngaahi temipalé. Naʻa mau toki tāpuakiʻi ʻa e kelekele ki ha temipale foʻou ʻi Sākalamenitō, ʻi Kalefōnia, pea ko e temipale hono fitu ia ʻi he siteiti ko iá, pea ko e fika ua foki ia ʻi he ngaahi siteiti ʻi he ʻIunaiteti Siteití ʻoku tokolahi taha ai ʻa e kāingalotú.

ʻOku fuʻu femoʻuekina foki ʻa e ngaahi temipale ko ia ʻi he feituʻu Sōleki Sití pea ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku fuʻu fonu ia. ʻI he ʻuhinga ko iá, kuo mau fakakaukau ai ke toe langa ha temipale foʻou ʻi he Teleʻa Sōlekí. ʻE toki fakahā atu ʻa e feituʻu ʻe tuʻu aí ʻamui ange. ʻE ngali hangē ʻoku mau filifilimānako ʻi he feituʻú ni. Ka koeʻuhí ko e lahi ko ia hono fakaʻaongaʻi ʻo e temipalé, kuo pau ai ke feau ʻa e fiemaʻu ʻa kinautolu ʻoku nau fie haʻú. Pea kapau ʻe hokohoko pehē atu ai pē ʻene tupulakí, mahalo pē naʻa toe fie maʻu mo ha toe temipale ʻe taha.

ʻOku mau fiefia foki ke toe fakahā ʻe toe langa ha temipale ʻe taha ʻi ʻAitahō, ʻa ia ʻoku fika tolu hake ʻi he tokolahi ʻo e kāingalotu ʻoku nofo ai ʻi he ʻIunaiteti Siteití. ʻOku lolotonga fai ha palani ke fokotuʻu ia ʻi Lekisipeeki. ʻOku mau toe palani foki ke langa mo ha temipale ʻi he kolo ko ia ko Tuini Foló. ʻE fakaʻaongaʻi ʻeni ʻe he lauiafe ʻo hotau kāingalotu ʻoku nofo ʻi he vahaʻa ʻo Tuini Folo mo Poisí.

ʻOku lolotonga langa he taimí ni ha ngaahi temipale ʻi ʻApa ʻi Naisīliá; Helasingikī ʻi Finilaní; Niupooti Piisi mo Sākalamenitō ʻi Kalefōniá, mo Sani ʻAntoniō ʻi Tekisisí. ʻOku tau lolotonga langa foʻou ʻa e temipale ʻi Haʻamoa naʻe vela ʻosiʻosí.

Ko e taimi ko ia ʻe fakatapui ai ʻa e ngaahi temipale kuo ʻosi fakahā hono langá, ʻe aʻu ai hotau ngaahi temipale ʻoku ngāueʻakí ki he 130. ʻE toe langa mo ha ngaahi temipale kehe foki ʻi he tupu ʻa e Siasí.

ʻOku tau lolotonga fai ha ngāue lahi ʻi Sōleki Siti. ʻOku matuʻaki mahuʻinga ke tau tauhi maʻu ʻa e ʻātakai ʻo e Temipale Sikueá. ʻOku fiemaʻu ai ke fai ha langa lahi ʻaupito. He ʻikai fakaʻaongaʻi ʻa e paʻanga vahehongofulú ki he langa ko iá. ʻOku lava ia tuʻunga he paʻanga hū mai ʻa e ngaahi pisinisi ʻa e Siasí, ngaahi totongi ki hono ngāueʻaki ʻo e ngaahi falé pea mo e ngaahi foaki ʻofa fakafoʻituituí.

ʻOku fiemaʻu ke tau fai ha ngāue lahi ki he Tāpanekale Sōlekí, ke ne lava ʻo matuʻuaki ha mofuike. Ko e taʻu ʻeni ʻe 137 ʻi he māhiná ni hono ngāueʻaki ʻo e fale fakaofo ko iá. Kuo taimi ke tau fai ha ngāue ke fakatolonga ia. Ko e taha ia ʻo e ngaahi tā palani fale lavameʻa mo tuʻu-ki-muʻa ʻi he māmaní kotoa, pea ko ha fale mahuʻinga fakahisitōlia ʻaupito ia. ʻE tauhi maʻu hono ngaahi tuʻunga fakahisitōliá, ka ʻe fakaleleiʻi ʻa hono ʻaongá, fakafiemālié mo hono tuʻunga malú. ʻOku tau fakamālō ʻi heʻetau maʻu ʻa e Senitā Konifelenisi ko ʻení, ʻa ia ʻoku tau lava ʻo fakataha ai ʻi he ngaahi fakataha pehení. ʻOku ou fehuʻi loto pē, “Ko e hā ʻa e meʻa ne mei hoko ka ne taʻe ʻoua ʻa e falé ni?”

ʻOku ou fiefia ke lipooti atu, ʻoku tupulaki fakautuutu ai pē ʻa e Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú, pea pehē foki mo e tokolahi ʻo kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e ngāue fakaʻofoʻofa ko iá.

ʻOku tau fakamālohia ʻetau polokalama ngāue fakafaifekaú. ʻOku mau feinga ke tokoni ke fakalaumālie lahi ange ʻa e ngāue ʻetau kau faifekau tokolahí.

ʻOku tupulaki ai pē mo ʻetau polokalama fakaakó, pea ongoʻi hono mālohí ʻi ha feituʻu pē ʻoku fokotuʻu ai ʻa e Siasí.

Naʻe toki fakakaú ni ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngaahi tohi ʻe 20 tuʻukimuʻa taha kuo pulusi ʻi ʻAmeliká ni. ʻOku tau fengāueʻaki he taimí ni mo ha tokotaha pulusi tohi fakakomēsiale ke lahi ange hono tufaki ʻo e tohi toputapu ko iá, ʻa ia ko e fakamoʻoni hono ua ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Ko ia ʻe hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻe lava pē ke u hoko atu. Ka ʻoku feʻunga pē haʻaku pehē atu, ʻoku ou tui ʻoku ʻi ha tuʻunga lelei ʻa e Siasí ʻi he taimí ni ʻo laka ange ia ʻi ha toe taimi ʻi he kotoa hono hisitōliá. Ko e taʻu ʻeni ʻe 95 ʻeku moʻui ʻi he hisitōlia ko iá, pea kuó u mamata tonu ʻi ha konga lahi ʻo e ngaahi meʻa ko iá. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku lahi ange ʻa e tuí, pea lahi ange mo e ngāue tokoní, pea lahi ange ʻa e moʻui angatonu ʻa hotau toʻu tupú. ʻOku tau mamata he taimí ni ki ha longomoʻui ʻa e ngaahi tapa kotoa ʻo e ngāué ʻo lahi ange ia ʻi ha toe taimi muʻa. Tau fiefia ʻi he faʻahitaʻu fakafiefia ko ʻeni ʻo e ngāue ʻa e ʻEikí. ʻOua muʻa te tau pōlepole pe hīkisia ai. Ka ke tau fakafetaʻi pē ʻi he loto-fakatōkilalo. Pea tau fakapapau fakatāutaha muʻa ke tau tokoni ki hono ngaohi ke fakaʻofoʻofa ange ʻa e ngāue fakaofo ko ʻeni ʻa e ʻOtua Māfimafí, koeʻuhí ke ulo atu ia ki he māmaní ʻo hangē ha maama fakaʻilonga ʻo e mālohí mo e leleí ke mamata mai ki ai ʻa e māmaní kotoa, ko ʻeku lotú ia ʻi he loto-fakatōkilalo moʻoni pea ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
 NextArrow icon acting as a button to Next Page  
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy