ʻELETĀ CECIL O. SAMUELSON JR.
ʻO e Kau Fitungofulú
ʻI he ngaahi kuonga fakatuʻutāmakí ni, ʻoku hounga moʻoni kiate au ʻa e maluʻi mo e fakahinohino ʻoku tau maʻu ʻi he fakapapau toputapu ko ia, ʻoku moʻui ʻa Kalaisi he ʻahó ni.
Kāinga, ʻoku fakafiemālie pea toe fakaloto-hohaʻa ʻetau ʻilo ʻoku tau moʻui ʻi he kuonga mo e taimi ʻa ia naʻe ʻikai ke ngata ʻi he ʻuluaki sio mai ki ai ʻa e kau palōfita ʻo e ngaahi kuonga ʻi muʻá, ka naʻe toe mahino foki ko ha meʻa ia naʻa nau hohaʻa pea nau ʻamanaki mai ki ai. Naʻe pehē ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, “ʻE hoko ʻi he ngaahi ʻaho fakamuí ʻa e kuonga fakatuʻutāmaki” (2 Tīmote 3:1) pea naʻá ne hanga leva ʻo hiki mo fakamatalaʻi patonu mai ʻa e meʻa ʻoku tau sio fakaʻaho ki ai ʻi he mītiá, ʻi he ngaahi tuʻuaki ʻo e ngaahi fakafiefiá mo e meimei feituʻu kotoa pē ʻi he māmani ʻokú ne ʻātakaiʻi ʻa kitautolú. Neongo te tau matuʻaki tokanga, he ʻoku totonu pē ke tau tokanga, ka ʻe faingataʻa pea mahalo he ʻikai te tau lava ʻo fakaʻehiʻehi kakato mei ha konga lahi ʻo e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻoku nau ʻākilotoa kitautolú.
Ka ʻoku fakafiefia foki, he ʻoku ʻikai tuku ʻa kitautolu taʻe ha ʻamanaki pe ha tokoni fakalaumālie ʻi heʻetau feinga fakafoʻituitui pe fakafāmili ke fakahoko ʻa e ngaahi taumuʻa toputapu ʻo e moʻui fakamatelié naʻe tuʻunga ai ʻetau haʻu ke siviʻi kitautolu ʻi he māmaní. ʻOku kehekehe ʻa e ngaahi tuʻunga taki taha ʻoku tau ʻi aí. ʻOku tau haʻu mei he ngaahi tapa ʻe fā ʻo e māmaní, pea naʻa tau haʻu foki mei ha ngaahi fāmili, hisitōlia, ngaahi faingataʻa, ngaahi faingamālie, ngaahi meʻa ʻoku hoko, ngaahi ikuna mo ha ngaahi meʻa fakatupu loto-mamahi ʻoku kehekehe ʻaupito.
ʻOku pehē foki, ʻo tatau ʻi he fāmili kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá—ʻoku hoko ʻa e kakai kotoa pē ko e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvani ʻofá—pea ʻoku lahi fau ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau faitatau ai ʻi hotau DNA pe anga hotau faʻunga fakasinó, kaeʻumaʻā ʻa e ngaahi tāpuaki mo e ngaahi ʻulungāanga kuo talaʻofa fakakātoa maí, ʻa ia ʻe ʻiloʻi ai hotau tupuʻanga fakalangí mo e tuʻunga fakalaumālie te tau lava ʻo aʻusiá. Ko hono fakatahaʻi ko ia hotau tupuʻangá mo e ngaahi ʻulungāangá, mo hotau ngaahi anga taki tahá, ngaahi meʻa ʻoku hoko kiate kitautolú mo e ngaahi faingataʻa makehé, ʻoku tupunga ai ʻetau ʻi he tuʻunga ʻoku tau ʻi aí. Neongo ʻoku ʻi ai ha ngaahi faikehekehe ʻi he ngaahi meʻa ʻoku fakatuʻutāmaki makehe kiate kitautolu fakatāutahá, ka ʻoku tau ʻinasi kotoa ʻi he ngaahi meʻa ʻoku feʻunga ai ʻa e kupuʻi lea ko e “ngaahi kuonga fakatuʻutāmaki” ʻeni ki he kakai kotoa pē.
Naʻe ʻikai palōmesi mai ʻe Paula, ʻi heʻene fakamatalaʻi hotau “ngaahi kuonga fakatuʻutāmakí,” ʻe faingofua ange pe ʻe lelei ange ʻa e moʻuí. Ka naʻá ne fai mai ha akonaki kiate kinautolu ʻoku kumi ki ha fakafiemālie mo ha nonga ʻi heʻenau fehangahangai mo e ngaahi tuʻunga fakaʻauʻau hifo ʻi hotau ʻaho ní. Pea hangē ko e tala tonu ʻene ngaahi kikité, ʻoku pehē pē ʻa e feʻunga mo kitautolu ʻene ngaahi fakahinohinó. Naʻá ne pehē, “Tuʻu maʻu ʻi he ngaahi meʻa kuo akonekina ai [kimoutolú], pea kuo [mou] ʻilo pau ki aí, ʻo [mou] ʻilo ʻa ia kuo [mou] maʻu ia mei aí” (2 Tīmote 3:14).
ʻI he konifelenisi lahi ko ʻení, pea mo e sīpinga kuo fokotuʻu ʻi he hisitōlia kotoa ʻo e Siasí, kuo tau ako pea te tau ako ai ki hono toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻi hotau ʻahó, mo e fakamoʻoni mahino mo fakaofo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻa ia ʻoku ʻi he Tohi ʻa Molomoná, misiona mo e ngaahi ngāue ʻa e palōfita ko Siosefa Sāmitá mo kinautolu kuo nau fetongi ia ki mui ʻi he kau Palesitenisī ʻo e Siasí, kae tautautefito kia Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, ʻa ia ʻoku faiako mo fakamoʻoni ʻi he mālohi, mo e anga fakalaumālie mo mahino moʻoni, pea pehē ki he mālohi, nonga mo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻi he nofo ʻi hotau lotolotongá ʻa e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita moʻuí. ʻOku ʻikai ngata ʻi heʻetau ako ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení, ka ʻoku fakapapauʻi mai ai kiate kitautolu ʻoku nau moʻoni, pea tau ʻiloʻi, ʻo hangē ko e lea ʻa Paulá, “ʻa ia kuo [tau] maʻu ia mei aí.”
Ko e tokotaha ʻe taha naʻá ne ʻiloʻi pea naʻe fakamafaiʻi ia ke ne fakamahino kiate kinautolu naʻá ne ngaue ki aí, ʻa ʻAlamā. Naʻá ne fakahā ʻene fiefia he faingamālie ke ne akoʻi mo fakamoʻoni ki he kakai ʻo Kitioné, naʻá ne lea hangatonu mo mahino ʻi heʻene fakamoʻoni ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia naʻe teʻeki hāʻele mai ʻo fakahoko ʻEne misiona ʻi he māmaní. Naʻá ne fakahā ʻene fiefia ʻi he tui mo e faivelenga ʻa e falukunga kakai lelei ko ʻení, peá ne palōmesi ange kiate kinautolu, te nau maʻu “ha ngaahi meʻa lahi ʻe hoko mai” (ʻAlamā 7:7). Ka ʻi he lolotonga ʻene malangá, mo fakamatala ki he ngaahi meʻa ʻe hokó, naʻá ne pehē ange, “ʻOku ai ha meʻa ʻe taha ʻoku mamafa ange ʻi he ngaahi meʻa ko iá kotoa pē— . . . he ʻoku ʻikai ke loko mamaʻo ʻa e kuonga ʻe moʻui ai ʻa e Huhuʻí, pea hāʻele mai ki hono kakaí” (ʻAlamā 7:7).
Naʻe lea ʻa ʻAlamā ʻi hono taimí ʻo ʻuhinga ki he ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi he ngaahi taʻu siʻi ʻi he kahaʻú, ʻa ia ʻe ʻaloʻi mai ai ʻa e Fakamoʻuí ki he māmaní. Kuo ʻosi atu ha laui senituli, pea kuo fakahoko ha konga lahi ʻo e ngaahi kikite ʻa ʻAlamaá, ka ko e foʻi moʻoni mahuʻinga taha ʻo ʻene pehē ko ha meʻa ʻe taha ʻoku mamafa ange ʻi he ngaahi meʻa kehe kotoa peé, ʻoku moʻoni ʻaupito ia, pea ʻoku fekauʻaki kakato pea toe fuʻu ʻaonga lahi ia kiate kitautolu ʻi he ʻahó ni foki. Pea ko ia ʻeni, “ʻoku moʻui ʻa e Huhuʻí.”
Pea hangē ko e meʻa kuo akoʻi pea fakamoʻoniʻi ʻe ʻAlamā mo e “kau palōfita kotoa pē kuo kikite talu mei he kamataʻanga ʻo māmaní” (Mōsaia 13:33), ʻe hāʻele mai ʻa e Mīsaiá, pea ko Hono misioná ke huhuʻi Hono kakaí, ko ia ʻoku tau fakamoʻoni foki mo kitautolu kiate Ia mo ʻEne ngāue toputapú “ke fakahoko ʻa e moʻui taʻemate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39). ʻIo, ko e taimi pē ʻe kamata ai ke mahino hono mahuʻinga lahi ʻo ʻEne feilaulaú mo ʻEne ngāué, kiate kitautolu fakafoʻituitui mo fakakātoá, he ʻikai leva ke tau toe lau ʻoku mahuʻinga ange ha meʻa kehe, ke fakatataua ʻa Hono mahuʻingá ʻi heʻetau moʻuí.
ʻOku ʻi ai hotau tokolahi, ʻoku ʻikai hoko fakaʻangataha mai ʻa e ʻilo ia ko ʻení, pea mahalo ʻe ʻikai maʻu kakato ia ʻi heʻetau moʻui fakamatelié. Neongo iá, ʻoku tau ʻilo, ʻi heʻetau ako ʻa e ʻotu lea ki he ʻotu leá, ʻe tupulekina ʻetau fakahoungaʻi ʻa e ngaahi ngāue ʻa e Fakamoʻuí, pea tupulaki ʻetau ʻiló mo fakapapauʻi honau moʻoní.
Naʻe lea mālohi mo fakamātoato ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ʻi heʻene ngaahi akonakí mo e malangá. Fanongo mai ki he ngaahi lea ko ʻeni kuo tau maheni aí, ʻa ia ʻokú ne toe fakamatalaʻi ha toko lahi ʻo kitautolu ʻi heʻetau ngaahi feingá mo e fakalakalaká, pea ʻoku toe fai mai ai mo e akonakí, mo e fakalotolahí mo e fakamoʻoni ʻa ia ʻoku tau fuʻu fiemaʻú.
“ʻI heʻeku kei siʻí, ne u lea fakatamasiʻi, peá u ʻilo fakatamasiʻi, peá u mahalo fakatamasiʻi: ka ʻi heʻeku hoko ko e tangatá, ne u tukuange ʻa e ngaahi meʻa fakatamasiʻí.
“He ko ʻeni, ʻoku tau fakaasiasi ʻi he sioʻata fakapoʻupoʻuli, ka ʻe ʻi ai ʻa e mata ki he mata: ʻoku ou ʻilo fakakonga ʻeni; ka te u ʻilo ai, ʻio, ʻo hangē ko hono ʻiloʻi aú” (1 Kolinitō 13:11–12).
Naʻe fai mai ʻe ʻEletā Sēmisi E. Fausi ʻa e faleʻi ko ʻení ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí kiate kinautolu ʻoku kei feinga ke fakapapauʻi ʻenau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí mo Hono misioná mo e ngaahi talaʻofa toputapú. Naʻá ne pehē:
“Pea ko kimoutolu ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa moʻoni ʻoku mou veiveiua ki aí, tau fanongo muʻa ki he fakamatala ʻa kinautolu ne mamata tonu kia Sīsū ʻo Nāsaletí. Naʻe ʻi ai ʻa e kau ʻaposetolo ʻi he kuonga muʻá. Naʻa nau mamata kotoa ki ai. Naʻa nau kau ki ai. ʻOku ʻikai ha taha ʻe lahi ange ʻene tuí ʻiate kinautolu. Naʻe pehē ʻe Pita: ‘He naʻe ʻikai te mau angimui ki he ngaahi talatupuʻa naʻe fakatupu ʻe he loto fakakākā, ʻi heʻemau fakaʻilo kiate kimoutolu ʻa e mālohi mo e hoko mai ʻa hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ka ko e kau mamata ʻa kimautolu ki hono nāunaú’’ (2 Pita 1:16). Naʻe pehē ʻe Sione: ‘He kuo mau fanongo ʻe kimautolu, pea mau ʻilo ko e Kalaisi moʻoní ʻeni, ko e Fakamoʻui ʻo māmaní’ (Sione 4:42). Naʻe pehē ʻe he ongo fakamoʻoni fakaonopooni, ko Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoní: ‘He ne ma mamata kiate ia,ʻio, ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá; peá ma fanongo ki he leʻo ʻoku fakamoʻoniʻi ko e ʻAlo pē taha ia naʻe fakatupu ʻe he Tamaí’ (T&F 76:23),” (“A Personal Relationship with the Savior,” Ensign, Nov. 1976, 59).
Kuo talaʻofa mai kiate kitautolu ʻi hotau ʻahó ni, ʻoku lahi ha ngaahi meʻafoaki kuo teuteu ʻe he ʻEikí maʻanautolu ʻoku “ʻofa kiate [Ia] mo tauhi [ʻEne] ngaahi fekau kotoa pē,” pea mo kinautolu foki “ʻoku feinga ke fai peheé” (T&F 46:9). Neongo ʻoku ʻikai talaʻofa mai ʻa e meʻafoaki kotoa pē ʻa e ʻOtuá ki he tangata taki taha, ka kuo fakapapauʻi mai kiate kitautolu “ʻoku foaki ha meʻa-foaki ki he tangata taki taha ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá” (T&F 46:11).
Fanongo mai ki he folofola ko ʻeni mei he vahe 46 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻa ia ʻoku kau ki he fehuʻi fekauʻaki mo e meʻafoaki ʻoku mahuʻinga ange ʻi he meʻa kotoa pē.
“ʻOku tuku ki he niʻihi ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ke nau ʻiloʻi ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, pea naʻe tutuki ia ki he ʻakaú koeʻuhí ko e ngaahi angahala ʻa māmaní.
“ʻOku tuku ki he niʻihi kehé ke nau tui ki heʻenau ngaahi leá, koeʻuhí ke nau lava foki ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá ʻo kapau te nau fai atu ai pē ʻi he faitotonu” (v. 13–14).
Ko e ʻilo mo e fakamoʻoni ʻeni ki he Kalaisi ʻoku moʻuí, ʻoku tau lava ai ʻo maʻu pea ngāue maʻu pē ki he akonaki mo e naʻinaʻi ʻa Pitá, ʻa ia naʻá ne pehē kuo pau ke tau feinga maʻu pē ke tau “nofo teu pē ke talia ʻi he angavaivai mo e manavahē ʻa e tangata kotoa pē ʻe ʻekea ʻa kimoutolu ki hono ʻuhinga ʻo e ʻamanaki lelei ʻoku ʻiate kimoutolú” (1 Pita 3:15).
Ko e taimi ko ia ʻe kamata ai ke tau ongoʻi ʻoku moʻoni ʻa e ʻamanaki ko ʻení, pea ʻoku makatuʻunga ia ʻia Sīsuu, pea ʻoku makatuʻunga ia ʻi Heʻene ʻofa kiate kitautolú, kae tautautefito ki Heʻene ʻofa ki Heʻene Tamaí, te tau toki lava leva ʻo fakahā ʻi he lotofakafetaʻi fakatāutaha, ʻo hangē ko e fakalea ʻo e himi manakoa ko ia ʻoku pehē, “ʻOku fakaofo kiate au ʻa e ʻofa ʻa Sīsuú” (“‘Oku Fakaofo,” Ngaahi Himí, #102). ʻOku pehē foki mo e taimi ko ia ʻoku tupulaki ai ʻetau ʻiló, ʻoku tupu ai haʻatau pehē, “Pea hiva hoku laumālié, kiate koe, ʻe ʻOtua ko hoku Fakamoʻuí. ʻE ʻOtua ko e tapuhā! ʻE ʻOtua ko e tapuhā!” (“How Great Thou Art,” Ngaahi Himi, #38).
ʻOku hounga moʻoni kiate au ʻi he kuonga fakatuʻutāmaki ko ʻení, ʻa e maluʻi mo e fakahinohino ʻoku tau maʻu ʻi he fakapapau toputapu ko ia, ʻoku moʻui ʻa Kalaisi ʻi he ʻahó ni, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.