PALESITENI JAMES E. FAUST
Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluaki
ʻE hanga ʻe he kī ʻo e ʻilo ʻOtuá, ʻa ia ʻoku fakahoko ʻe kinautolu ʻoku tauhi ʻa e fuakava mo e fakapapau ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau hoko ko ha ngaahi foha ʻo e ʻOtuá.
Siʻoku ngaahi tokoua ʻi he lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá, ʻoku ou tangutu pe ʻi heʻeku fai atu ʻeku popoaki ʻi he efiafi ní. Hangē ko ia ʻoku mou meaʻí, ʻoku ou lolotonga faingataʻaʻia ʻi ha palōpalema fakataimi ki hoku tuʻá. ʻE mahino ia kiate kimoutolu kuo moʻua ʻi he langa tuʻá. Pea ko kimoutolu ʻoku ʻikai te mou fepaki mo ia—mou kiʻi tatali siʻi pē! Ka ai ha ngaahi fakamatala kehe kau kiate au, ʻoku ʻikai moʻoni ia!
ʻOku ou maʻu ha loto-fakatōkilalo ʻi heʻeku lea atu kiate kimoutolu he efiafi ní, pea ʻoku ou lotua ʻi hoku lotó, ke mahino kiate kimoutolu ʻeku leá ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku faingataʻa ke te fakakaukau ki ha meʻa mahuʻinga ange ke ako ʻe kitautolu kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí, ka ko ʻetau ako ko ia ki he kī ʻo e ʻilo ʻOtuá. ʻOku ou fie lea ki he kī ko iá ʻi he efiafí ni.
ʻOku tokangaʻi ʻe he lakanga Fakataulaʻeiki lahi angé ʻa e ongoongoleleí, pea ʻokú ne maʻu “kī ʻo e ngaahi meʻa lilo ʻo e puleʻangá, ʻio ʻa e kī ʻo e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá.”1 Ko e hā ʻa e kī ʻo e ʻilo ʻOtuá, pea ʻe lava nai ʻe ha taha pē ʻo maʻu ia? ʻE ʻikai kakato hono ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá kapau ʻe ʻikai kau ai ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ko e “Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí . . . ko e founga ia ʻoku fakahā mai ai mei he langí ʻa e ʻiló mo e tokāteline kotoa pē pea mo e palani ʻo e fakamoʻuí mo e meʻa mahuʻinga kotoa pē.”2 Naʻe pehē ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita, “Kapau ʻoku ai ha taha ʻokú ne tui fakapapau moʻoni ko Siosefa Sāmitá, ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá, pea ko Sīsū ʻa e Fakamoʻuí, ta ʻokú ne maʻu ha koloa mahuʻinga taʻe-hano-tatau. Ko e taimi ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻení, ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku tau maʻu ai ʻa e kī ki he ʻilo kotoa pē.”3
Naʻe ʻiloʻi ʻe he tamai ko ʻĒpalahamé hono mahuʻinga ʻo e kī mahuʻinga ko ʻení, ʻi heʻene fakamatalaʻi ʻa e meʻa naʻe hoko kiate iá: “ʻI heʻeku kumi ai ki he ngaahi tāpuaki ʻo e ngaahi tamaí, pea mo e totonu ʻa ia ʻe fakanofo au ki aí ke foaki atu ia; koeʻuhí he kuó u hoko foki ko e tokotaha muimui ki he māʻoniʻoní, peá u holi foki ke hoko ko e tokotaha ʻoku maʻu ʻa e ʻilo lahi, pea ke hoko ko ha tokotaha ʻoku muimui lahi ange ki he māʻoniʻoní, pea ke maʻu ha ʻilo lahi ange, . . . peá u holi ke maʻu ʻa e ngaahi fakahinohinó, pea ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ko ia naʻá ku hoko ai ko ha ʻea-hoko totonu, ko ha Taulaʻeiki Lahi, ʻo maʻu ʻa e totonu ko ia ʻoku maʻu ʻe he ngaahi tamaí.”4
Ka ai ha taha ʻoku māʻoniʻoni peá ne holi ke maʻu ha ʻilo lahi ange pea hoko ko ha “tokotaha muimui lahi ange ki he māʻoniʻoní,” te ne lava ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke maʻu ha ʻilo lahi ange ki he ʻOtuá. Kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí ha founga mahino ʻe taha ki hono fakahoko iá, ʻo hangē ko ia ʻoku ʻomi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, “Kapau te ke kole, te ke maʻu ha fakahā hoko mo e fakahā, ʻilo hoko mo e ʻilo, koeʻuhí ke ke . . . ʻomi ʻa e fiefiá, ʻa e meʻa ko ia ʻoku ʻomi ʻa e moʻui taʻengatá.”5
ʻE fehuʻi ʻe ha taha, “ʻE anga fēfē haʻaku hoko ko ha tokotaha muimui lahi ange ki he māʻoniʻoní?” Ko e tokotaha māʻoniʻoní, ko ha taha ia ʻokú ne fai mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava ʻo e ongoongoleleí. Ko ha ngaahi aleapau ia ʻoku toputapu,6 ʻa ia ʻoku faʻa fai fakafoʻituitui ʻe he kakai mo e ʻEikí. ʻOku faʻa kau ki ai ha niʻihi kehe he taimi ʻe niʻihi, hangē ko e ngaahi malí. ʻOku kau ki ai ha ngaahi palōmesi mo ha ngaahi tukupā ʻoku toputapu ʻaupito, hangē ko e papitaisó, foaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé, malí, mo e fatongia fakamātuʻá. Naʻe maʻu ha ngaahi tāpuaki lahi ʻo e tamai ko ʻĒpalahamé, ʻi he taimi naʻe lilingi hifo ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki he kakai kotoa pē.7 ʻOku lava ʻe ha tangata pe fefine moʻui taauʻokú ne maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo hoko ko ha “tangata foʻou.”8
ʻE lava ha taha ʻo maʻu hono kakato ʻo e ngaahi tāpuaki fakalangi ko ʻení mo ʻiloʻi kakato ʻa e ʻOtuá, kapau te ne fai mo tauhi ʻa e fuakava mo e fakapapau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.9 Naʻe fakamahino mai ʻe Palesiteni Melioni G. Lomenī:
“Ko e founga pē ʻe lava ai ʻe ha tangata ʻo aʻusia ʻa e tūmutumu ʻo e fakalakalaka ki he moʻui taʻengatá, ʻa ia ʻoku fakataumuʻa ki ai ʻa e moʻui fakamatelié, ko ʻene maʻu mo fakaongoongoleleiʻi ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. . . . ʻOku matuʻaki mahuʻinga ke tau manatuʻi maʻu pē, ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu meiate kitautolu ʻi heʻetau fua totonu hotau ngaahi fatongia ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. . . . He ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e meʻa ʻe tolu ko ʻení:
“1. Ke tau maʻu ha ʻilo ki he ongoongoleleí.”
“2. Ke fenāpasi ʻetau moʻui fakafoʻituituí pea mo e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e ongoongoleleí.”
“3. Ke tau ngāue mateaki.”10
ʻOku ai ha fuakava ʻe ua kuo pau ke fai ʻe he tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē. Ko e ʻuluakí, ke faivelenga ʻi hono maʻu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Faka-Melekisētekí.11 ʻOku hanga ʻe he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻo akoʻi mo teuteuʻi ʻa e tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeikí, ki he ngaahi fatongia mahuʻinga ange ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, pea teuteuʻi ia ke ne maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e fuakava mo e fakapapau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku ʻaonga hono maʻu fakatouʻosi ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Faka-Melekisētekí, ki hono maʻu ʻo e ngaahi tāpuaki kakato kuo teuteu ʻe he ʻEikí maʻa Hono ngaahi foha tui faivelengá. Ko e fuakava hono ua ʻi heʻete hoko ko Hono fakafofonga ʻi he mafai toputapu ko ʻení, ke te fakaongoongoleleiʻi pe fuatotonu hoto fatongiá ʻi he tui kakato ki he ʻOtuá.12
ʻOku hoko ko ha konga ʻo e fuakava mo e fakapapau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ha ngaahi talaʻofa ʻoku fai mai ʻe he ʻEikí ki Hono ngaahi foha ʻoku tui faivelengá “ʻa ia ʻoku ʻikai te ne lava ʻo maumauʻi.”13 ʻUluakí, “ʻoku fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kinautolu ʻe he Laumālié ki hono fakafoʻou ʻo honau sinó.”14 ʻOku ou tui ʻoku hoko ʻa Palesiteni Hingikelī ko ha fakatātā mahino ʻo e meʻá ni. Kuo fakafoʻou hono sinó, ʻatamaí, mo e laumālié ʻi ha founga fakaofo ʻaupito. Ko hono uá, ʻoku nau “hoko ko e ngaahi foha ʻo Mōsese pea mo ʻĒlone pea ko e hako ʻo ʻĒpalahame.”15 Tolú, ʻoku nau hoko ko e “kakai fili ʻo e ʻOtuá.”16 Ko ia ʻi heʻenau hoko ko Hono kau fakafofongá, ʻoku nau fai ai ʻa e ngāue toputapú ni ʻi honau taimi ʻonautolú ʻi he māmaní. Faá, “ko kinautolu kotoa pē ʻoku maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ko ʻení” ʻoku nau maʻu [ʻa e ʻEikí].”17 Nimá, ko kinautolu ʻoku nau tali ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, ʻoku nau tali Ia.18 Onó, ko kinautolu ʻoku nau tali ʻa e ʻEikí, ʻoku nau tali ʻa e ʻOtua ko e Tamaí.19 Fitú, ʻoku nau maʻu foki mo e puleʻanga ʻo e Tamaí.20 Valú, ʻe foaki foki kiate kinautolu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku ʻa e Tamaí.21 Ko kinautolu ʻoku maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku ʻa e Tamaí, ʻoku ʻikai mo ha toe meʻa ia ʻe mahuʻinga ange ai ke nau maʻu.
Ko kimoutolu ʻa e kau talavou ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, kuo foaki atu kiate kimoutolu ha mafai mo ha ngaahi fatongia lahi ʻaupito. ʻOku ngāue ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻo fakatatau ki he fakahinohino ʻa e pīsopé, ʻi ha ouau ʻe ua ʻa ia ʻoku fekauʻaki hangatonu ia mo e Fakaleleí. Ko e tahá, ko e sākalamēnití, ʻa ia ko hono fakamanatu ia ʻo e taʻataʻa ʻo e Fakamoʻuí naʻe lilingi koeʻuhí ko ʻetau ngaahi angahalá, pea mo Hono sinó, ʻa ia naʻe foaki koeʻuhí ko kitautolu.22 Ko hono uá, ko e papitaisó. ʻOku maʻu ʻe he kau taulaʻeikí ʻa e mafai ke fai ʻa e papitaiso ki he fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá. Ko ha fuʻu ivi mālohi ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Naʻe fai ʻe ha talavou ʻe taha ʻa e fakamatala ko ʻení ʻo kau ki heʻene ngāueʻaki ʻa e mālohi ko iá:
“Naʻá ku ʻalu ʻi ha taimi ʻe taha ki ha uooti naʻe toko siʻi ʻaupito ai ʻa e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. Naʻe ʻikai hōloa ai ʻa e ongo fakalaumālié ia. Ka naʻe mamata tonu ai ha tokolahi ʻo hono kau mēmipá ki hono fakahāhā e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa ia kuo teʻeki ke nau mamata ai ki muʻa.
“Naʻe makatuʻunga ʻa e mālohi ko iá ʻi he kau taulaʻeikí. Ko hono fuofua ui ia kinautolu ke nau fai ngāue ʻa e kau taulaʻeikí mo tokoni ki hono feau ʻo e ngaahi fiemaʻu ʻa honau kāingalotu ʻi he uōtí. Naʻe ui kinautolu ke nau faiako fakaʻapi—ʻo ʻikai ke hoko ko ha hoa tokoni pē ki ha kaumātuʻa, ʻo fai haʻana ʻaʻahi pē ʻeva holo ka tāpuekina hona ngaahi tokouá mo e tuofāfiné.
“Ki muʻa he taimi ko ʻení, ne u ʻosi feohi mo ha toko fā ʻo e kau taulaʻeiki ko iá ʻi ha taimi kehe. . . . Naʻá nau tuli ʻa e faiako semineli kotoa pē ʻi he māhina ʻe ua pe tolu kotoa pē. Naʻá nau fakaehauaʻi ʻa e feituʻu kotoa pē naʻe ʻalu ki ai ʻenau Sikautí. Ka ko e taimi ko ia naʻe fiemaʻu ai kinautolú—ʻa e taimi ko ia naʻe fakafalala mai ai kiate kinautolu ha ngāue mahuʻingá—naʻa nau kau ʻi he niʻihi naʻe tuʻukimuʻa taha ʻenau ngāue ʻi he lakanga fakataulaʻeikí.
“Ko e fakapulipulí, ko e kole ʻe he pīsopé ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ke nau tuʻu hake pea hoko ko ha kau tangata ʻe lava ke hā mai ki ai ʻa e kau ʻāngeló; pea naʻa nau tuʻu hake ʻo fakahoko ʻa e tuʻunga ko iá, ʻo nau tokoni ki he kakai naʻe fiemaʻu tokoní, mo fakamālohia ʻa kinautolu naʻe fiemaʻu ke fakamālohiá. Naʻe ʻikai ngata ʻi hono fakatupulekina ai ʻa e kau mēmipa kehe ʻo e uōtí, ka naʻe pehē foki mo e kau mēmipa ʻo e kōlomú. Naʻe tupulaki ʻa e uouangatahá ʻi he uōtí, pea kamata ʻa e mēmipa kotoa pē ke nau ongoʻi e fakaʻofoʻofa ʻo e kakai ʻoku fakakaukau taha mo loto tahá. Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ia ʻe ngalikehe heni; ka ko hono fakaʻaongaʻi totonu pē ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.”23
Naʻe toki fakahaá ni ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ki he kau Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ko kimoutolu ʻoku moʻui tāú, ʻe tāpuekina kimoutolu ʻaki e “maluʻi ʻa e kau ʻāngelo tauhí” pea ʻoku ʻi ai ha “meʻa fakaofo ke mou moʻui mo ʻamanaki atu ki ai.”24
ʻOku ʻuhinga nai ki he hā ʻete hoko ko e hako ʻo ʻĒpalahamé? ʻI he ʻuhinga fakafolofolá, ʻoku toe loloto ange ia ʻi he hoko pē ko ha hako totonú. Naʻe fai ʻe he ʻEikí ha fuakava mo e pēteliake maʻongoʻonga ko ʻĒpalahamé, ʻe tāpuekina ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻiate ia.25 ʻE lava ha tangata pe fefine pē ʻo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo ʻĒpalahamé. ʻOku nau hoko ko hono hako mo e ʻea-hoko ki he ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí, ʻi heʻenau tali ʻa e ongoongoleleí, papitaiso, mali ʻi he temipalé, mo faivelenga ʻi hono tauhi ʻenau ngaahi fuakavá, pea tokoni ki hono ʻave ʻo e ongoongoleleí ki he ngaahi puleʻanga kotoa ʻo e māmaní.
Kuo pau ke maʻu ʻe ha tangata ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mo hono ngaahi tāpuakí, ka ne toki maʻu ʻa e mālohi ke “ʻave ʻi hono nimá ʻa e ngāué mo e Lakanga Taulaʻeiki ko ʻení ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē.”26 Pea te ne hoko leva tuʻunga ʻi heʻene faivelengá, ko ha ʻea-hoko ki hono kakato ʻo e moʻui taʻengatá. Pea hangē ko e lea ʻa Paulá, “Pea kapau ʻoku ʻa Kalaisi ʻa kimoutolu, pea ta ko e hako ʻo ʻĒpalahame ʻa kimoutolu, pea ko e fānau hoko ʻo fakatatau mo e talaʻofá.”27
ʻOku ʻi ai hatau ngaahi tufakanga ʻi heʻetau hoko ko e hako ʻo ʻĒpalahamé. Kuo fekau mai ke tau haʻu kia Kalaisi ʻi heʻetau fai ʻa e “ngaahi ngāue ʻa ʻĒpalahamé.”28 ʻOku kau ʻi he ngaahi ngāue ko iá: ʻa e talangofua ki he ʻOtuá, maʻu mo tauhi ʻa e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava o e lakanga fakataulaʻeikí pea mo e temipalé, malangaʻaki ʻa e ongoongoleleí, langa hake ʻa e ʻiuniti fakafāmilí mo akoʻi ʻetau fānaú, pea faivelenga ʻo aʻu ki he ngataʻangá.
ʻOku mahuʻinga hono ngāueʻaki ʻe he ʻEikí ʻa e foʻi lea ko e “hako” ʻi Heʻene talaʻofa kia ʻĒpalahamé. ʻOku mahulu ange hono ʻuhingá ʻi he hakó pē, he ʻoku ʻuhinga ia ki hono liunga lahi ange ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e fuakava ʻa ʻĒpalahamé “ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē.”29 Naʻe talaʻofa ange ʻe he ʻEikí kia ʻĒpalahame ha hako ʻe “taʻefaʻalaua ʻo hangē ko e ngaahi fetuʻú” pe ko e “ʻoneʻone ʻo e matātahí.30
ʻOku toe monūʻia foki mo e hako māʻoniʻoni ʻo ʻĒpalahamé ko hono ohi mai kinautolu ki he fāmili taʻengata ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku kau ki ai ʻa e totonu ke maʻu ʻa e ngaahi fuakava taʻengata ʻi he temipalé, kapau ʻoku nau moʻui taau, pea ʻe fokotuʻu mo hakeakiʻi leva kinautolu ʻi he fāmili taʻengata ʻo Kalaisí.31 ʻOku kau foki ki ai mo e “ngaahi tāpuaki ʻo e fakamoʻuí, ʻio ko e moʻui taʻengatá.”32
ʻOku kamata ʻa e hokohoko fakapēteliaké meia ʻĒpalahame kia ʻAisake pea kia Sēkope. ʻOku hokohoko mai leva mei ai ʻo aʻu mai hotau kuongá mo e taimi ko ʻení ʻi he laine ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe foaki ʻi he ngaahi kuonga kotoa pē ʻa e ngaahi tāpuaki mo e ngaahi talaʻofá mei he ngaahi tamaí ki honau ngaahi foha faivelengá. Te tau toʻo ha kiʻi fakatātā fakaonopooni ki ai mei he moʻui ʻa ʻEletā Sione B. Tikisoni ʻo e Kau Fitungofulú. Naʻá ne pehē:
“ʻI he taimi ke u ʻalu ai ʻo ngāue fakafaifekaú, naʻá ku fiefia ʻaupito ke u ʻalu ʻo ngāue maʻá e ʻEikí. Neongo iá, naʻá ku toki ʻiloʻi ki muʻa peá u ʻalú, ʻoku ou maʻu ʻa e kanisā huí. Naʻe ʻikai fuʻu mahino pe te u moʻui fuoloa ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Naʻá ku tui ʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ha founga, kapau ʻokú Ne finangalo ke u ʻalu. Naʻe tāpuakiʻi au ʻe heʻeku tamaí, pea naʻá ne fakahā mai te u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau ʻi Mekisikou, pea te u ngāue ʻi he Siasí ʻi heʻeku moʻuí kotoa, pea ʻe ʻi ai haku fāmili. Naʻe pau ke tuʻusi hoku nima toʻomataʻú ʻi ʻolunga ʻi hoku tuiʻinimá, ka naʻe fakahaofi ʻeku moʻuí, pea kuo fakahoko ʻa e ngaahi talaʻofa kotoa pē naʻe fai mai kiate aú.
“ʻE pehē ʻe ha niʻihi ko ha kavenga fakamafasia hano tuʻusi ha nimá, ka ne hoko ia ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki mahuʻinga taha ʻi heʻeku moʻuí. Naʻá ku ʻiloʻi ʻoku mahuʻinga ke ʻi ai ha faingataʻa ke te fehangahangai mo ia.”
Naʻe faʻa ngāueʻaki maʻu pē ʻe ʻEletā Tikisoni hono nima toʻomataʻú, ko ia naʻe pau ai ke ne ako ke fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻaki hono nima toʻohemá. Ko e meʻa ʻe taha naʻá ne faingataʻaʻia ai ko ʻene ako ko ia ke nonoʻo hono hēkesí. Naʻá ne pehē: “Naʻe ai ha pongipongi Sāpate ʻe taha, naʻá ku ʻi hoku loki mohé ai ʻo pukepuke pē hoku hēkesí, mo pehē, Te u nonoʻo fēfē hoku hēkesí? Naʻá ku fakakaukau ke ʻomi haku hēkesi ʻoku pineʻí. Naʻá ku fakakaukau ke kole ki heʻeku faʻeé ke tokoni mai. Ka he ʻikai lava ke ma ō mo ia heʻeku ngāue fakafaifekaú ke ne nonoʻo pē hoku hēkesí. Ko ia naʻá ku pehē leva ke u ako ke u nonoʻo pē ʻiate au. Naʻe faifai peá u ʻilo ko e foungá ke ngāueʻaki hoku nifó. ʻOku ou kei nonoʻo ʻaki pē ʻa e founga ko iá, hili ha tuo lau afe nai ʻeku nonoʻo peheʻi iá.”33
ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi fakaikiiki ʻa e meʻa kotoa pē ʻe fiemaʻu mei he Kāingalotú ʻi he ngaahi ʻaho taʻepau ʻoku hanga mei muʻá. ʻE faingataʻa ange ʻi he ʻaho taki taha ke te moʻui māʻoniʻoni. Ko e meʻa foki ʻe tahá, kuo pau ke fepaki ʻa e kau lakanga fakataulaʻeikí mo ha ngaahi faingataʻa ʻi hono maluʻi mo e tokonaki maʻa honau fāmilí. Pea hangē ko e meʻa naʻe tuhuʻi mai ʻe ha taki ʻi he māmaní, ʻe ʻi ai ha “ngaahi fakatuʻutāmaki ʻoku tau maheni kotoa mo ia. ʻOku fai mai ʻa e ngaahi fakamanamana fakamanavahē ʻo e ʻaho ní mei ha ngaahi fonua faikovi mo ha ngaahi kautaha ʻo ha kakai anga fulikivanu ʻoku nau manuki ki he toputapu ʻo e moʻui ʻa e tangatá mo e ngaahi moʻoni ʻoku mataʻikoloa ʻakí ʻe he ngaahi puleʻanga sivilaisé.”34
ʻOku totonu ke tau ʻamanaki kotoa pē te tau fepaki mo ha ngaahi faingataʻa. Ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi talaʻofa mahuʻinga mo taʻengata ʻoku fai mai kiate kinautolu ʻoku vilitaki ʻi he moʻui māʻoniʻoní. Kuo ʻosi folofola mai ʻa e ʻEikí, “Pea ʻilonga ha tangata ʻe . . . ʻikai tuku ʻene fai atu ʻa e faivelenga ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, ʻe ʻikai te ne helaʻia ʻi he ʻatamaí, pe fakapoʻuliʻi ia, ʻo ʻikai ʻi he sinó pē, pe ʻi he kupuʻi sinó, pe hokotanga huí; . . . Pea ʻe ʻikai te nau fiekaia pe fieinua.”35 ʻOku ou falala ki he meʻa ʻe hoko mai ʻi he kahaʻú ki he Siasi ʻo e ʻEikí mo hono kāingalotú, ka kuo pau ke tau vilitaki ʻi he moʻui māʻoniʻoní pea “faivelenga ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē.”36 ʻE hanga ʻe he kī ʻo e ʻilo ʻOtuá, ʻa ia ʻoku fakahoko ʻe kinautolu ʻoku tauhi ʻa e fuakava mo e fakapapau ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau hoko ko ha ngaahi foha ʻo e ʻOtuá. ʻOku ou lotua ke tau maʻu ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ
1. T&F 84:19.
2. Teachings of the Prophet Joseph Smith, sel. Joseph Fielding Smith (1976), 166–7.
3.In Brian H. Stuy, comp., Collected Discourses Delivered by President Wilford Woofruff, His Two Counselors, the Twelve Apostles, and Others, 5 vols. (1987–92), 2:355–56.
4. ʻĒpalahame 1:2.
5. T&F 42:61.
6. Vakai, Carlos E. Asay, “The Oath and Covenant of the Priesthood” Ensign Nov. 1985, 43–45.
7. Vakai, 3 Nephi 20:25–29.
8. Vakai, Teachings of the Prophet Joseph Smith, 149–50.
9. Vakai, T&F 84:33–42.
10. “The Oath and Covenant Which Belongeth to the Priesthood,” Improvement Era, Sune 1962, 416.
11. Vakai, T&F 84:33.
12. Vakai, T&F 84:33.
13. Vakai, T&F 84:40.
14. T&F 84:33.
15. T&F 84:34.
16. T&F 84:34.
17. T&F 84:35.
18. Vakai, T&F 84:36.
19. Vakai, T&F 84:37.
20. Vakai, T&F 84:38.
21. Vakai, T&F 84:38.
22. Vakai, Mātiu 26:26–28; Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Mātiu 26:22–24.
23. Toʻo mei he Victor L. Brown, “The Vision of the Aaronic Priesthood,” Ensign, Nōvema 1975, 68.
24. Toʻo mei he Jason Swensen, “Priesthood Restored Directly from Heaven,” Church News, 22 Mē 2004, 3.
25. Vakai, Sēnesi 18:18, Kalētia 3:8; 3 Nīfai 20:25, 29.
26. ʻĒpalahame 2:9.
27. Kalētia 3:29.
28. Sione 8:39; vakai foki, Sione 8:32–50.
29. ʻĒpalahame 2:9.
30. T&F 132:30.
31. Vakai, Kalētia 3:29.
32. ʻĒpalahame 2:11.
33 “Kaumeʻa ki he Kaumeʻa,” Liahona, Sune 1996, K6–7.
34. Colin Powell, “Of Memory and Our Democracy,” USA Weekend, 2 Mē 2004, ʻInitanetí, http://www.usaweekend.com.
35. T&F 84:80.
36. T&F 84:80.