The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
Mou Fili He ʻAhó ni

Mou Fili He ʻAhó ni

PALESITENI THOMAS S. MONSON
Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí

ʻOku fakapapauʻi ʻe he ngaahi fili ʻoku tau faí, ʻa hotau ikuʻangá.

PALESITENI THOMAS S. MONSONSiʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina, ʻa kimoutolu ʻoku ou vakai atu ki aí, mo kimoutolu ʻoku mou fakataha mai ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe ʻi he māmaní, ʻoku ou kolea hoʻomou tuí mo e ngaahi lotú ʻi heʻeku tali ʻa e fatongia mo e faingamālie ko ʻeni ke lea atu kiate kimoutolú. Ka ʻoku ou ʻuluaki fie talitali lelei ʻa ʻEletā Tieta ʻUkitofa mo Tēvita Petinā, ko ʻetau ongo mēmipa foʻou ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

Naʻá ku toki fakakaukau ki muí ni mai ʻo kau ki he ngaahi filí mo hono ngaahi olá. Kuo taku foki, ʻoku takai ʻa e ngaahi matapā ʻo e hisitōliá ʻi ha ngaahi hinisi iiki, pea ʻoku pehē foki mo e moʻui ʻa e kakaí. ʻOku fakapapauʻi ʻe he ngaahi fili ʻoku tau faí, ʻa hotau ikuʻangá.

Naʻe pehē ʻe Sōsiua ʻo e kuonga muʻá, “Mou fili he ʻahó ni ʻa ia te mou tauhí; . . . ka ko au mo hoku falé te mau tauhi ʻa [e ʻEikí].”1

Naʻa tau kamata kotoa pē ha fononga fakaofo mo mahuʻinga ʻi heʻetau haʻu mei he maama fakalaumālié pea tau hū mai ki he moʻui faingataʻa ko ia ʻoku ui ko e moʻui fakamatelié. Naʻa tau haʻu ai mo e meʻa-foaki mahuʻinga ko ia mei he ʻOtuá—ʻa ia ko ʻetau tauʻatāina ke filí. Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Uilifooti Utalafí: “Kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu kotoa ko ʻEne fānaú . . . ʻetau tauʻatāina ke fili fakafoʻituitui. . . . Naʻa [tau] maʻu ia ʻi he langi ʻo e ngaahi langí, ki muʻa ʻi hono fakatupu ʻo e māmaní, pea naʻe tauhi mo taukapoʻi ai ia ʻe he ʻEikí meia Lusifā. ʻOku makatuʻunga ʻi he tauʻatāina ke fili ko iá, ʻa ʻetau hoko ko e kakai ʻoku ʻekeʻi meiate kitautolu ʻetau ngaahi ngāué, pea tau fatongia ʻaki ʻa e hala ʻoku tau fili ke tau fou aí, mo ʻetau moʻuí, mo e ngaahi ngāue ʻoku tau faí.”2

Naʻe pehē ʻe Pilikihami ʻIongi, “Kuo pau ke ngāueʻaki ʻe he kakai kotoa pē ʻa e [tauʻatāina ko ʻeni ke filí], ke ne maʻu ʻa e hakeakiʻi ʻi he puleʻanga [ʻo e ʻOtuá]; pea ʻi heʻetau maʻu ʻa e mālohi ke filí, kuo pau ke tau ngāueʻaki ʻa e mālohi ko iá.”3

ʻOku fakahā mai ʻe he folofolá, ʻoku tau tauʻatāina ke tau fili maʻatautolu pē, “ke fili ʻa e hala ki he mate taʻengatá pe ko e hala ki he moʻui taʻengatá.”4

ʻOku tokoni ha himi manakoa ke ueʻi hake kitautolu ʻi he ngaahi fili ʻoku tau faí:

Fili ʻa e totonú ʻi hoʻo fehangahangai mo ha filí.
ʻI he maama mei he Laumālie Māʻoniʻoní;
Pea ulo mai hono māmá kiate koe maʻu pē,
ʻI he moʻoni ʻoku ʻi ho lotó.
Fili ʻa e totonú! Maʻu melino ʻi he ngāue māʻoniʻoní.
Fili ʻa e totonú! ʻOku maluʻi ai ʻa e laumālié.
Fili ʻa e totonú ʻi hoʻo ngaahi ngāue kotoa pē;
Ke hoko ʻa e ʻOtuá mo hēvani ko hoʻo taumuʻá.5

ʻOku ʻi ai koā hatau fakahinohino ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fili ʻa e totonú pea fakaʻehiʻehi mei he ngaahi hala ʻoku fakatuʻutāmakí? ʻOku tautau ʻi he holisi ʻo hoku ʻōfisí, ʻo hanga hifo ki hoku tesí, ha fakatātā fakaʻofoʻofa ʻo e Fakamoʻuí, ʻa ia naʻe tā ʻe Heniliki Hofimani. ʻOku ou saiʻia ʻaupito he fakatātā ko iá, pea naʻá ku maʻu ia ʻi he taimi naʻá ku hoko ai ko ha pīsope ʻi hoku taʻu 22, pea kuó u ʻave ia ʻi he feituʻu kotoa pē naʻe vahe au ke u ngāue ai. Kuó u feinga ke faʻifaʻitaki ʻeku moʻuí ki he ʻEikí. Ko e taimi kotoa pē ʻoku ʻi ai ha fili faingataʻa ke u fai, ʻoku ou sio hake maʻu pē ki he fakatātā ko iá, mo fehuʻi loo pē, “Ko e hā e meʻa te Ne faí?” Peá u feinga leva ke u fai ia. He ʻikai te tau fai hala ʻo kapau te tau fili ke tau muimui ki he Fakamoʻuí.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi fili ʻe niʻihi ʻe ngali mahuʻinga ange ia ʻi ha ngaahi fili ʻe niʻihi, ka ʻoku ʻikai ha fili ʻe taʻe mahuʻinga.

Naʻá ku maʻu he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí ha kiʻi tohi fakahinohino, kapau te tau muimui ki ai, kuo pau ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fai ʻa e ngaahi fili ʻoku totonú. Ko ha tohi folofola ia ʻoku tau ui ko e tohi folofola lōtolú, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá mo e Mataʻitofe Mahuʻingá. Ko ha meʻaʻofa ia mei ha tamai ʻofa ki hano ʻofefine mahuʻinga ʻa ia naʻe muimui tokanga ki heʻene akonakí. Naʻe tohi ʻe heʻene tamaí ʻi he peesi ʻataʻatā ʻi muʻá, ʻa e ngaahi tokoni fakalaumālie ko ʻení:

Ki hoku ʻofefine ʻofeina ko Mauliní,

“ʻOku ou foaki atu ʻa e tohi toputapu ko ʻení ke ke lau maʻu pē, peá ke mataʻikoloa ʻaki ia ʻi hoʻo moʻuí, koeʻuhí ke ke aʻu ki ha tuʻunga te ke lava ʻo tala ai hono faikehekehe ʻo e moʻoní mo e ngaahi fakakaukau hala ʻa e tangatá, peá ke tupulaki fakalaumālie ai ʻi he tupulaki hoʻo ʻiló.

Mei hoʻo tamai ʻofá,

“Hāloti B. Lī”

Ko ʻetau taumuʻa ʻi heʻetau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ke tau maʻu ʻa e nāunau fakasilesitialé.

ʻOfa ke ʻoua naʻa tau loto veiveiua ʻo hangē ko ʻĀlisi ʻi he talanoa ʻiloa ʻa Lewis Carroll ko e Alice’s Adventures in Wonderland. ʻOku mou manatuʻi naʻá ne aʻu mai ki ha hala manga ua, ʻa ia naʻe huʻu ki ha feituʻu kehekehe. Naʻe haʻu ʻa e kiʻi pusi Sesaiá, pea fehuʻi ange ʻe ʻĀlisi kiate ia, “Ko e fē ʻa e hala ʻoku totonu ke u ʻalu aí?”

Naʻe pehē ange ʻe he pusí, “ʻOku makatuʻunga pē ia ʻi he feituʻu ʻokú ke fie ʻalu ki aí. Kapau ʻoku ʻikai te ke ʻiloʻi ʻa e feituʻu ʻokú ke fie ʻalu ki aí, ta ʻoku tatau pē, pe ko e fē ʻa e hala te ke filí.”6

ʻOku ʻikai ke tau hangē ko ʻĀlisí, he ʻoku tau ʻilo kotoa pē ʻa e feituʻu ʻoku tau fie ʻalu ki aí, pea ʻoku mahuʻinga ʻa e hala te tau ʻalu aí, he ʻe taki atu kitautolu ʻe he hala te tau fou ai ʻi he moʻui ko ʻení, ki he hala te tau ʻalu ai ʻi he maama kahaʻú.

ʻOku totonu ke tau manatuʻi, ko e foha pe ʻofefine kitautolu ʻo e ʻOtuá, pea kuo fakakoloa ʻaki kitautolu ʻa e tuí, mo e loto-toʻá, pea tākiekina kitautolu ʻe he lotú. ʻOku ʻi muʻa ʻiate kitautolu hotau ikuʻanga taʻengatá. Naʻe lea mai kiate kitautolu ʻo e kuonga ní, ʻa e ʻAposetolo ko Paulá, ʻo hangē ko ʻene lea kia Tīmote ʻi he kuonga muʻá: “ʻOua naʻá ke taʻe tokangaʻi ʻa e meʻa-foaki ʻoku ʻiate koé.” “ʻE Tīmote, ke ke puke ʻa ia kuo tuku kiate koe ke tauhí.”7

ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ai ha tokolahi ʻo kitautolu ʻoku tau tuku ki he fakakaukau fehangahangai ʻo e lavameʻá—ʻio, ʻa e fakakaukau ʻoku “ʻikai ke te lavaʻi ha meʻá”—ke mole ai ʻetau ʻamanakí, toʻo ai mo ʻetau ngaahi fakaʻamú, mole mo e fakakaukau leleí, pea maumauʻi ai mo ʻetau moʻuí. ʻOku fanafana mai ʻa e leʻo ʻo e filí ʻi hotau telingá, “He ʻikai ke ke lava ia ʻe koe.” “ʻOkú ke fuʻu kei siʻi.” “ʻOkú ke fuʻu motuʻa.” “ʻOku ʻikai ko ha taha mahuʻinga koe.” Ko e taimi ʻeni ʻoku tau manatuʻi ai naʻe fakatupu kitautolu ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá. ʻOku hanga ʻe heʻetau fakakaukau ki he foʻi moʻoni ko ʻení ʻo ʻomi ha ivi mo ha mālohi lahi ʻaupito.

Naʻá ku maʻu ʻa e faingamālie ke u maheni lelei ai mo Palesiteni J. Lupeni Kalake ko e Siʻí, ʻa ia naʻe taʻu lahi ʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. ʻI heʻeku tokoni kiate ia ʻi hono teuteuʻi ke paaki ʻene ngaahi tohi fakaʻofoʻofá, naʻá ku ako ai ha ngaahi lēsoni mahuʻinga ʻaupito. Naʻe ʻi ai ha ʻaho ʻe taha, naʻe lolotonga haʻane fakalaulauloto, naʻe fehuʻi mai ai ʻe Palesiteni Kalake pe te u lava ʻo aleaʻi ke paaki ha fakatātā ʻe lava ke fakaʻesia. Ko e fakatātā ia ʻo e ngaahi laione ʻo Pesepolisí, ʻoku nau leʻohi ha kolo ongoongoa kuo ʻauha. Naʻe loto ʻa Palesiteni Kalake ke paaki mo e fakatātaá—ʻi he vahaʻa ko ia ʻo e ngaahi ʻāleso ʻo e kolo kuo ʻauhá—ha niʻihi ʻo e ngaahi potu folofola ʻokú ne manako taha aí, pea naʻe toʻo ia mei heʻene ʻilo lahi ki he folofolá. ʻOku ou tui ʻoku mou fie ʻilo ki he ngaahi potu folofola naʻá ne filí. Naʻe ʻi ai ha potu folofola ʻe tolu—ko e ua mei he Tohi Tangata Malangá pea taha mei he Kosipeli ʻa Sioné.

ʻUluakí, mei he Tangata Malangá: “Ke ke manavahē ki he ʻOtuá, peá ke fai ki heʻene ngaahi fekaú: he oku kātoa ʻi he meʻá ni ʻa e ngāue totonu ʻa e tangatá.”8

Ko hono uá, “Vaʻinga ʻo e vaʻinga, ʻoku pehē ʻe he [Tangata] Malangá, vaʻinga ʻo e vaʻinga ʻoku [launoa] ʻa e meʻa kotoa pē.”9

Ko hono tolú, meia Sione: “Pea ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá, ko ʻenau ʻilo koe ko e ʻOtua moʻoni pē taha, mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá ke fekau.”10

Naʻe ʻi ai ha palōfita ʻi he kuonga muʻá, ʻa ia ko Molonai, naʻá ne tohi ʻi he tohi ʻoku ui he taimí ni ko e Tohi ʻa Molomoná, ʻa e akonaki ko ʻení, “Pea ko ʻeni, ʻoku ou fie naʻinaʻi kiate kimoutolu ke mou fekumi ki he Sīsū ko iá, ʻa ia kuo tohi ki ai ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, koeʻuhi ke ʻiate kimoutolu mo nofoʻia ʻiate kimoutolu ʻo taʻengata ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtua, ko e Tamaí, pea mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku fakamoʻoni kiate kinauá.”11

Naʻe fai mai ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei ʻa e akonaki ko ʻení: “‘Ko e feingatau lahi taha ʻoku hoko he māmaní, ʻoku fai ia ʻi he ngaahi loki lōngonoa ʻo ho lotó.’ . . . Ko e meʻa lelei ke ke tangutu hifo ʻo fetuʻutaki mo koe pē—ke ke ʻiloʻi koe pea fakakaukauʻi ʻi he taimi lōngonoa ko iá, ʻa ho fatongia ki ho fāmilí, siasí, fonuá, pea . . . mo ho kāingá.”12

Naʻe fekumi ʻa e palōfita kei talavou ko Siosefa Sāmitá ke maʻu ha tokoni fakalangi, ʻi heʻene ʻalu ki he vaoʻakaú, ʻa ia naʻe hoko ko e vaoʻakau tapú. ʻOku tau fiemaʻu nai ha ivi tatau? ʻOku tau fiemaʻu kotoa nai hatau “Vaoʻakau Tapu?” ʻA ia ko ha feituʻu ʻe lava ʻo fai ai ha fetuʻutaki fūfūnaki mo fiemālie ʻa e ʻOtuá mo e tangatá.

ʻOku tau ako mei he Fuakava Foʻoú, ʻoku ʻikai te tau lava ʻo maʻu ha fakakaukau totonu ʻo kau kia Kalaisí, taʻe te tau maʻu ha fakakaukau taʻesiokita ki he kakaí. Naʻe akonaki mai ʻa Sīsū ʻi he tohi Mātiú ʻo pehē, “Ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāinga ní, ko hoʻomou fai ia kiate aú.”13

Ko e taimi ko ia ʻoku kumi ai ʻe he Fakamoʻuí ha tangata ʻo e tuí, ʻoku ʻikai ke Ne fili ia mei he kau fie māʻoniʻoni naʻa nau ʻalu maʻu pē ki he fale lotú. Ka naʻá Ne ui ia mei he kau toutai ʻo Kapaneumé. ʻI he lolotonga haʻane ako ʻi he matātahí, naʻá Ne mamata ai ki ha vaka ʻe ua ʻi he loto anó. Naʻá Ne heka ki ha vaka ʻe taha, ʻo Ne kole ki he tangata ʻoku ʻoʻona ʻa e vaká ke tukutuku atu ki he lolotó, koeʻuhí ke ʻoua naʻa lolofi mai kiate ia ʻa e kakaí. Ka ʻi he ʻosi ʻEne ako naʻe faí, naʻá Ne pehē ange kia Saimone, “Maʻu atu ki he lolotó, pea ʻaʻau homou ngaahi kupengá.”

Naʻe pehē ange ʻe Saimone, “ʻEiki, kuo mau ngāue ʻanepō ʻo ʻaho ka naʻe ʻikai maʻu ha meʻa; ka ʻi hoʻo fekaú te u ʻaʻau ʻa e kupengá.

“Pea kuo nau fai ia, pea nau maʻu ʻa e ngaahi ika ʻo lahi ʻaupito. . .

“Pea kuo mamata ʻa Saimone Pita pea fakatōmapeʻe ia ki he tui ʻo Sīsuú, ʻo pehē, ʻE ʻEiki, ʻalu ʻiate au; he ko e tangata angahala au.”14

Naʻe fai mai ʻa e tali ko ʻení, “Muimui ʻiate au, pea te u ngaohi ʻa kimoua ko e toutai tangata.”15

Naʻe maʻu ai ʻe he tangata toutai ko Saimone ko e tangata toutaí ʻa hono uí. Naʻe ʻiloʻi ʻe Saimone loto-veiveiua, taʻetui, taʻe ako, mo loto-ʻohó, ʻoku ʻikai ko e hala ʻo e ʻEikí, ko ha hala ia ʻoku faingofua pea honge mamahi. Naʻá ne fanongo ki he valoki ko ʻení, “ʻA koe ʻoku siʻi hoʻo tuí.”16 Ka ʻi he fehuʻi ange ʻe he ʻEikí, “Ka ʻoku pehē ʻe kimoutolu ko hai aú,” naʻe pehē ange leva ʻe Pita, “Ko koe ko e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí.”17

Kuo hoko ʻa Saimone loto veiveiuá, ko Pita, ko e ʻaposetolo ʻo e tuí. Naʻe fai ʻe Pita ʻene filí.

ʻI he taimi ne fili ai ʻe he Fakamouí ha faifekau loto vēkeveke mo mālohí, naʻe ʻikai ke ne maʻu ia ʻi Hono kaungā ngāué, ka ʻi he lotolotonga ʻo hono ngaahi filí. Naʻe hanga ʻe he meʻa naʻe hoko ʻi he hala ki Tāmasikusí ʻo liliu ʻa Saula. Naʻe folofola ai ʻa e ʻEikí ʻo pehē, “Ko e meʻangāue ia kuo fili maʻaku, ke fakahā hoku huafá ki he ngaahi Senitailé, mo e ngaahi tuʻi, pea mo e fānau ʻa ʻIsilelí.”18

Naʻe hoko ʻa Saula fakatangá, ko Paula ko e tangata malangá. Naʻe fai ʻe Paula ʻene filí.

ʻOku lahi ha ngaahi ngāue taʻesiokita ʻoku fai ʻi he ʻaho taki taha ʻe he kāingalotu taʻefaʻalaua ʻo e Siasí. ʻOku lahi ha ngaahi ngāue ʻoku fai taʻe totongi, pea ʻikai fakahāhā ki he kakaí pe fanongonongo, ka ʻoku fai ʻi he ʻofa fakalongolongo mo e lopto tokanga. ʻOku ou fie talanoa ki ha kiʻi fakatātā ʻo ha taha naʻá ne fai ha fili mahuʻinga ke ngāue.

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí, naʻá ku ʻalu ai mo Sisitā Monisoni ki he kolo ko Tolonitoó, ʻa ia naʻá ma nofo ai ʻi he taimi naʻá ku hoko ai ko ha palesiteni fakamisioná. Naʻe puke lahi ʻaupito ʻa ʻŌlive Teivisi, ʻa ia ko e uaifi ʻo e ʻuluaki palesiteni fakasiteiki ʻi Tolonitoó, pea naʻe ʻamanaki ke ne mavahe atu mei he moʻui ko ʻení. Naʻe fiemaʻu ai ke ne ʻalu mei he ʻapi naʻá ne mataʻikoloa ʻakí ʻo nofo ʻi ha fale mahaki, ʻa ia te nau fai ki ai ʻa e tokoni ʻokú ne fiemaʻú. Naʻe nofo ʻene tama pē ʻe toko tahá mo hono fāmilí ʻi he Hihifo ʻo Kānatá.

Naʻá ku feinga ke u fakafiemālieʻi ʻa Sisitā Teivisi, ka naʻe ʻosi ʻi ai ha tokotaha ia ke ne fakafiemālieʻi ia, ʻa ia kuo fuoloa ʻene fiemaʻu. Naʻe tangutu fakalongolongo pē hano mokopuna tangata falalaʻanga ʻi he tafaʻaki ʻo ʻene kuí. Naʻá ku toki ʻiloʻi, naʻá ne nofo mei heʻene ako ʻi he ʻunivēsití he faʻahitaʻu māfaná ke ne tokoni ki he ngaahi fiemaʻu ʻa ʻene kuí. Naʻá ku pehē ange kiate ia, “ʻE Sione, ʻe ʻikai te ke fakameʻapangoʻia ʻi hoʻo fili naʻe faí. ʻOku ongoʻi ʻe hoʻo kuí, ko ha fekauʻi mai koe ʻe he ʻOtuá, ko ha tali ki heʻene ngaahi lotú.”

Naʻá ne pehē mai, “Naʻá ku fili ke u haʻú koeʻuhí ʻoku ou ʻofa ʻiate ia, peá u ʻiloʻi ko e meʻa ia ʻoku finangalo ʻeku Tamai Hēvaní ke u faí.”

Ko ha momeniti fakaloto-māfana ʻeni. Naʻe fakahā mai ʻe he kui fefine ko ʻení, ʻa ʻene fiefia ʻi hono tokoniʻi ia ʻe hono mokopuná, peá ne fakafeʻiloaki hono mokopuná ki he kau ngāue mo e kau mahaki kotoa ʻi he fale mahakí. Naʻá na lue fakataha holo ʻi he ngaahi fakafaletoló, pea naʻá ne ofi maʻu pē ki ai ʻi he poʻulí.

Kuo mālōlō ʻa ʻŌlive Teivisi pea ʻalu atu ke maʻu hono palé, pea feʻiloaki ai mo hono husepāniti faivelengá pea hoko atu ai ʻena fononga taʻengatá. ʻE nofo maʻu pē ʻi he loto ʻo ha mokopuna ʻa e ngaahi lea ko ʻení, “Fili ʻa e totonú ʻi hoʻo fehangahangai mo ha fili ke fakahokó. ʻE tataki koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoníʻi hoʻo fili ki he totonú.”19

Ko e ngaahi maka-tuʻunga ia ke langa hake ai ʻa e temipale fakafoʻituitui ʻo ha taha. Pea hangē ko e naʻinaʻi ʻa e ʻAposetolo ko Paulá, “ʻIkai ʻoku mou ʻilo ko e [temipale] ʻo e ʻOtuá ʻa kimoutolu, pea ʻoku nofoʻia ʻa kimoutolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá.”20

ʻOku ou fie tuku kiate kimoutolu he ʻahó ni ha founga faingofua ka ʻoku taumamaʻo ʻaupito hono ʻaongá, ke ne tataki hoʻomou ngaahi fili ʻi he moʻuí:

Fakafonu homou ʻatamaí ʻaki ʻa e moʻoní.

Fakafonu homou lotó ʻaki e ʻofá.

Fakafonu hoʻomou moʻuí ʻi he ngāue-ʻofá.

Kapau te mou fai ia, te tau fanongo ʻi ha ʻaho ki ha folofola fiefia mei hotau ʻEiki mo e Fakamoʻuí, “Mālō ko e tamaioʻeiki lelei mo angatonu. Kuó ke faitotonu ʻi he meʻa siʻi, te u fakanofo koe ke ke pule ki he meʻa lahi: hū koe ki he fiefiaʻanga ʻo ho ʻEikí.”21

ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

1. Sōsiua 24:15.

2. ʻI he Brian H. Stuy, comp. Collected Discourses Deliverd by President Wilford Woodruff, His Two Counselors, the Twelve Apostles, and Others, 5 vols. (1987–92), 1:341.

3. Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe, [1954], 44.

4. 2 Nīfai 10:23.

5. Joseph L. Townsend (1849–1942), “Fili ʻa e Moʻoní,” Ngaahi Himí, 146.

6. Toʻo mei he Lewis Carroll, Aliceʻs Adventures in Wonderland (1992), 76.

7. 1 Tīmote 4:14; 6:20.

8. Tangata Malanga 12:13.

9. Tangata Malanga 1:2.

10. Sione 17:3.

11. ʻEta 12:41.

12. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1967, 84–85; Improvement Era, Sune 1967, 80.

13. Mātiu 25:40.

14. Luke 5:4–6, 8.

15. Mātiu 4:19.

16. Mātiu 14:31.

17. Mātiu 16:15, 16.

18. Ngāue 9:15.

19. Hymns, fika 239.

20. 1 Kolinitō 3:16.

21. Mātiu 25:23.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy