The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
Ko e Mālohi ʻo e ʻOfa ʻa e ʻOtuá

Ko e Mālohi ʻo e ʻOfa ʻa e ʻOtuá

ʻELETĀ JOHN H. GROBERG
ʻO e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú

ʻI heʻetau fonu ko ia ʻi Heʻene ʻofá, te tau lava ai ke kātakiʻi e faingataʻá, taʻofi ʻa e ilifiá, loto tauʻatāina ke faʻa fakamolemole, fakaʻehiʻehi mei he fakafekikí, toe fakafoʻou hotau mālohí, pea faitāpuekina mo faitokonia ai e niʻihi kehé.

ʻELETĀ JOHN H. GROBERGKo e hā ha me‘a he ʻofa moʻoní ʻoku ongo ki he loto kotoa pē? Ko e hā ʻoku hanga ai ʻe he kupuʻi lea faingofua ko ia ko e “ʻOku ou ʻofa ʻiate koé” ʻo ʻomi ha ngaahi ongo ʻo e fiefiá?

ʻOku kehekehe e ngaahi ʻuhinga ʻoku ʻomi ʻe he tangatá, ka ko e ʻuhinga moʻoní ko e taha kotoa pē ʻoku haʻu ki māmaní ko ha foha pe ʻofefine fakalaumālie ia ʻo e ʻOtuá. Koeʻuhí ko e ʻofa kotoa pē ʻoku haʻu ia mei he ʻOtuá, ʻoku fanauʻi ai kitautolu mo e ivi mo e holi ke ʻofa pea mo ʻofaʻi. Ko e taha ʻo e fehokotakiʻanga mālohi taha mo ʻetau moʻui ki muʻa pea fanauʻi mai kitautolú, ko e anga ko ia e ʻofa ʻetau Tamaí mo Sīsū ʻiate kitautolú pea mo e lahi ʻa ʻetau ʻofa ʻiate Kinauá. Neongo ne ʻi ai ha veili naʻá ne toʻo atu ai ʻetau manatú, ka ko e taimi pē ʻoku tau ʻongoʻi ai e ʻofa moʻoní, ʻokú ne fakatupu ha fakaʻamu he ʻikai lava ke taʻofi.

Ko e fakafeangai ko ia ki he ʻofa moʻoní ko ha konga ia ʻo ʻetau moʻuí. Naʻe fāʻeleʻi mai pē kitautolu mo ha holi ke tau fakafehokotaki heni ʻa e ʻofa naʻa tau ongoʻi aí. Te tau toki fiefia moʻoni pē ʻi heʻetau toki ongoʻi ko ia ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá pea fakafonu hotau lotó ʻaki ʻa ʻEne ʻofá.

ʻOku fakafonu ʻe he ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻa e lahi ʻo e ʻataá; pea ko ia ai ʻoku ʻikai siʻisiʻi ʻa e ʻofá ia ʻi he ʻunivēsí, ka te tau toki ongoʻi pē ia ʻi heʻetau loto ke fakahoko ʻa e meʻa ko ia ʻoku fie maʻu ke tau fakahoko kae lava ke tau ongoʻi iá. Koeʻuhí ka tau lava ʻo fai ʻeni, naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsū ʻa e foungá ʻo pehē kuo pau ke tau “ʻofa ki he [ʻEiki] ko ho ʻOtuá ʻaki ho lotó . . . laumālié . . . ʻatamaí . . . [mo ho mālohí kotoa], pea ki ho kaungāʻapí, ʻo hangē pē ko koé” (Luke 10:27).

Ko e lahi ange ko ia ʻetau talangofua ki he ʻOtuá ko e lahi ange ia ʻetau holi ke tokoniʻi e niʻihi kehé. Ko e lahi ange ko ia ʻetau tokoniʻi e niʻihi kehé ko e lahi ange ia ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá, ʻo fai pehē atu ai pē. ʻI he tafaʻaki leva ʻe tahá, ko e lahi ange ko ia ʻetau talangataʻa ki he ʻOtuá ko e lahi ange ai pē ia ʻetau siokitá, pea siʻi ange e ʻofa te tau ongoʻí.

ʻOku tatau ʻa e feinga ko ia ke maʻu ha ʻofa ʻoku tolonga kae ʻikai talangofua ki he ʻOtuá, mo haʻate feinga ke fakafiemālieʻi ʻete fieinuá ʻaki haʻate inu mei ha ipu ʻoku maha—te ke lava pē ke fai e ngāué, ka te ke kei fieinua pē. ʻOku hangē pē ʻa e feinga ko ia ke maʻu e ʻofá taʻe fai ha tokoni mo ha feilaulau maʻá e niʻihi kehé, ko e feinga ke moʻui taʻe maʻu ha meʻatokoní—he ʻoku fepaki ia mo e lao ʻo natulá pea ʻe ʻikai hano ola. He ʻikai lava ke tau ʻofa fakangalingali. Kuo pau ke hoko ʻa e ʻofá ko e konga ʻo ʻetau moʻuí. Naʻe fakamatala ʻa e palōfita ko Molomoná ʻo pehē:

“Ka ko e ʻofa haohaoa ʻo Kalaisí ʻa e ʻofá, pea ʻoku tolonga ia ʻo taʻengata; pea ko ia ia ʻe hā ʻi he ʻaho fakaʻosí ʻokú ne maʻu iá, ʻe hoko kiate ia ʻa e lelei.

“Ko ia ʻe hoku kāinga ʻofeina, lotu ki he Tamaí ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo homou lotó, koeʻuhí ke fakafonu ʻaki ʻa kimoutolu ʻa e ʻofá ní” (Molonai 7:47–48).

ʻOku tokanga mai ʻa e ʻEikí ke Ne tokoniʻi kitautolu ke tau ongoʻi ʻa ʻene ʻofá mei ha feituʻu pē ʻoku tau ʻi ai. Tuku muʻa ke u ʻoatu ha fakatātā.

ʻI heʻeku hoko ko ha faifekau kei talavoú naʻe fekauʻi atu au ki ha kiʻi motu siʻisiʻi ʻoku meimei ke toko 700 hono toko lahí ʻi ha feituʻu mamaʻo he Pasifiki Sauté. Ne fuʻu vela ia kiate au, pea fakamanavahē e namú, pelepela e feituʻu kotoa, pea faingataʻa e lea fakafonuá pea ko e meʻakaí—ne “kehe ia.”

Hili ha ngaahi māhina siʻi, ne tō mai ha fuʻu matangi mālohi ki he kiʻi motú. Ne fuʻu lahi e maumaú. Ne maumauʻi e ngoué, mole mo e moʻuí, holo e ʻū falé, pea maumau e fale telefoní, ʻa ia ko homau fetuʻutakiʻanga pē ia ki māmaní. Ne ʻi ai pē ha kiʻi vaka ʻo e puleʻangá naʻe faʻa haʻu he māhina ʻe taha pe ua kotoa pē pea ko ia naʻa mau fakapotopotoʻi e meʻakai ne mau maʻú ke aʻu ʻo uike ʻe fā pe nima, ʻo ʻamanaki ʻe aʻu ki aí kuo haʻu e vaká. Ka naʻe ʻikai ha vaka ia. Naʻe fakaʻau ke mau vaivaia ange he fakalau mai ko ia ʻa e ʻahó. Naʻe lahi pē ngaahi angaʻofá, ka ʻi he ʻosi atu e uike hono onó mo e fitú naʻe ʻikai toe loko ʻi ai ha meʻakaí, pea ne ʻilonga e ʻikai toe ʻi ai hamau iví. Naʻe tokoni mai hoku hoa ko Fekí, ʻa ia ko ha taha Tonga pē, ʻi he meʻa kotoa naʻá ne ala lavá, ka ʻi he kamata ʻa e uike hono valú ne ʻikai toe ʻi ai haku ivi. Ne u tangutu pē ʻi ha lalo ʻakau ʻo lotu mo lau folofola pea fakamoleki e konga lahi hoku taimí ke fakalaulauloto ai ki he ngaahi meʻa ʻoku taʻengatá.

ʻI he kamata ʻa e uike hono hivá ne ʻikai pē ha liliu ki he tuʻunga ne mau ʻi aí. Neongo iá, ne ʻi ai ha fuʻu liliu lahi ʻi he lotó. Ne ongo mālohi ange kiate au e ʻofa ʻa e ʻEikí ʻo laka ange ia ʻi ha toe taimi ʻi muʻa, peá u ʻiloʻi ai ko ʻene ʻofá ko e “ʻlelei taha ia ʻi he meʻa kotoa pē . . . ʻIo, pea ʻoku fakafiefia taha ia ki he laumālié” (1 Nīfai 11:22–23).

Ne u “fuʻu tutue” moʻoni he taimi ko ʻení. ʻOku ou manatuʻi ʻeku tangutu pē ʻo sio ʻi he loto mālūʻia, kae tā pē hoku mafú pea ngāue hoku maʻamaʻá, peá u fakakaukau, he toki sino fakaofo moʻoni ia kuo faʻu ʻe he ʻOtuá ke fale ai hotau laumālie fakaʻofoʻofá! Ne fuʻu ongo fakalaumālie ʻa e fakakaukau atu ko ia ki hano fakatahaʻi tuʻuloa ʻo e ongo meʻá ni, makatuʻunga he ʻofa ʻa e Fakamoʻuí, feilaulau Fakaleleí, mo e Toetuʻú, pea hoko ia ko ha fakanonga kiate au, pea mole atu ai haʻaku toe fakakaukau ki ha faʻahinga mamahiʻia fakaesino.

ʻI he taimi ʻoku mahino ai kiate kitautolu ʻa e ʻOtuá, mo e anga ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú, pea mo ʻEne palani maʻatautolú, ʻoku mole atu leva ai ʻa e ilifiá. ʻI he taimi ʻoku tau maʻu ai ha kihiʻi ʻilo ki he ngaahi moʻoni ko ʻení, ʻoku mole leva ʻetau hohaʻa ki he ngaahi meʻa fakaemāmaní. Ko e meʻa fakaoli ia haʻatau fakakaukau ke tau tui ki he ngaahi loi ʻa Sētané, ʻo pehē ʻoku mahuʻinga ʻa e mafaí, ʻiloá, pe koloá, pea naʻe mei fakaoli ia ʻo kapau naʻe ʻikai fakamamahi hono ikuʻangá.

Ne u ako ʻoku tatau pē fie maʻu ʻe he lōketí ke lavaʻi e fusi ʻa e kalāvité kae lava ʻo puná, pea mo e fie maʻu ke tau lavaʻi e fakatauele ʻa e māmaní ka tau lava ʻo tupulaki ʻi he mahino mo e ʻofa ʻoku taʻengatá. Naʻá ku ʻilo ne mei malava ke ngata ai ʻeku moʻui fakamatelié, ka naʻe ʻikai ke u manavasiʻi. Ne u ʻilo ko e moʻuí ʻe hoko atu ʻi ha feituʻu pē pea naʻe tatau ai pē ia kiate au. Ka ko e meʻa ne mahuʻingá ko e lahi ʻo e ʻofá ʻi hoku lotó. Naʻá ku ʻiloʻi ne u fiemaʻu ha ʻofa ʻoku lahi angé! Naʻá ku ʻiloʻi ko ʻetau fiefia he taimí ni mo e taʻengatá ʻoku fehokotaki mālohi ia mo e lahi ʻo ʻetau ʻofá.

ʻI hono fakafonu mo langaki ʻa hoku lotó ʻe he ngaahi fakakaukaú ni, ne u fakatokangaʻi hake ha kaikaila fiefia. Ne fofonga fiefia ʻaupito hoku hoa ko Fekí peá ne pehē mai, “Kolipoki, kuo tau mai ha vaka, pea ʻoku fonu meʻakaí. Kuo tau hao! ʻOkú ke fiefia ai?” Naʻá ku talaange mahalo pē, ka ko ʻeni kuo tau mai e vaká, pau pē ko e tali ia ʻa e ʻOtuá, ko ia ai, ʻoku ou fiefia. Ne ʻomi ʻe Feki ha meʻakai mo ne talamai, “Kai ē.” Ne u kiʻi momou. Ne u sio ki he meʻakaí. Ne u sio kia Feki. Ne u hanga hake ki he langí pea kuikui hoku matá.

Naʻá ku maʻu ha ongo mālohi ʻaupito. Ne hounga kiate au ʻa e lava ke kei hoko atu ʻa ʻeku moʻuí ʻo hangē ko ia ʻi muʻá, ka naʻe ʻi ai pē ha kiʻi loto mamahi—ko ha ongoʻi ke fakatoloi ha meʻa, ʻo hangē ko e hoko mai ʻa e fakapoʻulí kae puli atu ai e lanu fakaʻofoʻofa ʻo e taaitō ʻa e laʻaá pea ke ʻilo kuo pau ke ke tatali ki ha toe efiafi ʻe taha ka ke toki mamata ai ki ha meʻa pehē.

Naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi pe ne u fie ʻāʻā hake, ka ʻi heʻeku ʻāʻā haké naʻá ku ʻiloʻi ne liliu e meʻa kotoa pē ʻe he ʻofa ʻa e ʻOtuá. Naʻe ʻikai toe hoko ʻa e velá, pelepelá, namú, kakaí, lea fakafonuá, mo e meʻakaí—ko ha fakafeʻātungia kiate au. Ne ʻikai toe hoko e niʻihi ne nau feinga ke fakalaveaʻi aú ko hoku ngaahi fili. Naʻe hoko e taha kotoa pē ko hoku tokoua pe tuofefine. ʻOku hoko ʻa hono fakafonu kita ʻaki e ʻofa ʻa e ʻOtuá, ko e meʻa fakafiefia tahá ia, pea ʻoku tuha pē ia mo e feilaulau ʻoku fakahoko aí.

Naʻá ku fakamālō ki he ʻOtuá koeʻuhí ko e taimi mahuʻingá ni pea ki he ngaahi meʻa ʻokú ne fakamanatu mai ʻEne ʻofá—ʻa e laʻaá, māhiná, ngaahi fetuʻú, māmaní, fanauʻi ʻo ha kiʻi pēpeé, pea mo e malimali mai hato kaumeʻa. Naʻá ku fakamālō kiate ia koeʻuhí ko e ngaahi folofolá, faingamālie ke fai ha lotu pea mo e meʻa fakaofo taha ʻokú Ne fakamanatu mai ʻEne ʻofá—ʻa ia ko e sākalamēnití.

Naʻá ku ako ai ko e taimi ʻoku tau loto ʻaki ai hono hivaʻi e himi sākalamēnití, ʻe fonu hotau lotó ʻi he ʻofa mo e loto houngaʻia ʻi heʻetau hivaʻi ʻa e ngaahi kupuʻi lea hangē ko e, “Naʻe lahi fau ʻa e ʻofá!” pe “[Ne ʻofa moʻoni ʻa Kalaisi ʻiate kitautolu, pea ʻoku totonu ke tau ʻofa ʻiate Ia]” (vakai, “Naʻe Lahi Fau ʻa e ʻOfá,” Ngaahi Himi fika 105; “ʻOku ʻI ai ha Fonua,” Ngaahi Himí fika 103). Pea ʻi heʻetau fakafanongo fakamaatoato ki he ongo lotu ʻo e sākalamēnití, ʻe fakafonu hotau lotó ʻe he ngaahi kupuʻi lea hangē ko e “manatu maʻu ai pē kiate iá,” mo e “tauhi ʻene ngaahi fekaú,” pea “ke ʻiate kinautolu maʻu ai pē ʻa Hono laumālié” (T&F 20:77, 79) ke tau maʻu ha holi lahi ke tau toe lelei ange (vakai, T&F 20:77, 79). Pea ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e maá mo e vaí, ʻi he loto mafesifesi mo e loto fakatōkilaló, ʻoku ou ʻiloʻi ʻe lava ke tau ongoʻi pea lava pē ke tau fanongo ki he ngaahi lea fakaofo ko ia ko e, “ʻOku ou ʻofa ʻiate koe. ʻOku ou ʻofa ʻiate koe.”

Naʻá ku pehē ʻe ʻikai toe ngalo ʻiate au ʻa e ngaahi ongo ko iá, ka ʻoku mālohi ʻa e fusi ʻa e māmaní pea ʻoku tau faʻa humu ai. Ka ʻoku kei ʻofa pē ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu.

Hili ha ngaahi māhina lahi pea kuo toe foki mai hoku iví ne toe taaʻi kimautolu ʻe ha matangi mālohi ʻe taha, ka naʻe hoko ʻeni ia ʻi tahi. Ne fuʻu lalahi e peaú pea mafuli ai homau vaká, ʻo mau tō toko tolu atu ai ki he tahi hou mo peauá. ʻI heʻeku ʻi he uhouhonga ʻo ha tahi kovi peheé ne u ʻohovale, ʻilifia pea puputuʻu. Ne u fakakaukau, “Ko e hā ʻoku hoko ai ʻení? Ko ha faifekau au. Ko e fē hoku maluʻí? ʻOku ʻikai totonu ke toe kakau e faifekaú ia.”

Ka kuo pau ke u kakau ke u moʻui. Ko e taimi kotoa pē ne u lāunga ai ne u ngoto hifo ki lalo, ko ia ai ne tuku leva ʻeku lāungá. ʻOku ʻikai fai ha pule ia ki he meʻa ʻoku hokó, pea ʻoku ʻikai tokoni e lāungá ia. Ne fie maʻu kotoa hoku iví ke u tētē ʻaki ke u aʻu ki ʻuta. Koeʻuhí ne ʻosi maʻu hoku Fakalāngilangi ʻĪkale he Sikautí, naʻá ku poto ai ʻi he kakaú, ka naʻe ʻalu pē ʻa e taimí mo e mālohi ʻa e matangí mo e peaú pea kamata ke u helaʻia. Ne ʻikai pē tuku ʻeku feingá, ka naʻe aʻu ki ha tuʻunga ne ʻikai pē toe ʻi ai haku ivi ke kakau.

Ne u lotu loto pē, ka ne u kei ngoto hifo pē ki lalo. ʻI heʻeku toe ngoto fakaʻosi hifó, ne fakahū mai ai ʻe he ʻEikí ki hoku ʻatamaí mo e lotó, ha ʻofa lahi ki ha tokotaha makehe. Ne hangē pē ʻoku ou lava ke sio mo fanongo kiate iá. Neongo naʻá ne mamaʻo ʻaki ha maile ʻe 8,000 (kilomita ʻe 12,875), ka naʻe aʻu mai pē ʻa e mālohi ʻo ʻene ʻofá ʻo fakalaka mai ʻi taimi mo e vaha mamaʻó, ʻo ne ala hifo ʻo fusi hake au—ʻo hiki hake au mei he uhouhonga ʻo e fakapoʻulí, lotofoʻí, mo e maté ka ne ʻomi au ki he māmá, moʻuí mo e ʻamanaki leleí. Ne fakafokifā ʻeku toe maʻu ha ivi peá u aʻu ai ki ʻuta, ʻo u ʻilo ai hoku kaungā folau tahí. ʻOua naʻá ke taʻe tokaʻi e ivi ʻo e ʻofa moʻoní, he ʻoku ʻikai ke ne ʻilo ha fakangatangata.

ʻI he taimi ko ia ʻoku tau fonu ai he ʻofa ʻa e ʻOtuá, te tau malava ke ngāue pea mamata pea mahino ʻa e ngaahi meʻa ne ʻikai ke tau mei lava ʻo fai pe mamata ki ai pe ʻilo ki ai. ʻI heʻetau fonu ko ia ʻi Heʻene ʻofá, te tau lava ai ke kātakiʻi ai e faingataʻá, taʻofi ʻa e ilifiá, loto tauʻatāina ke faʻa fakamolemole, fakaʻehiʻehi mei he fakafekikí, toe fakafoʻou hotau mālohí, pea faitāpuekina mo faitokonia ai e niʻihi kehé ʻi ha ngaahi founga e fakaʻohovale kiate kitautolu.

Naʻe fonu ʻa Sīsū Kalaisi he ʻofa ʻoku ʻikai mafakamatalaʻi, ʻi Heʻene kātakiʻi e mamahi taʻefaʻalauá, fakamamahí, mo e fakamaau taʻe totonú koeʻuhí ko kitautolu. Ka koeʻuhí ko ʻEne ʻofa kiate kitautolú, naʻá Ne ikunaʻi kotoa ai e ngaahi faingataʻa ko iá. ʻOku ʻikai hano ngataʻanga ʻo ʻEne ʻofá. ʻOkú Ne fakaafeʻi kitautolu ke muimui kiate Ia ʻo maʻu ʻEne ʻofa taʻefakangatangatá, kae lava ke tau ikunaʻi e mamahí mo e fakamamahí mo e fakamaau taʻetotonu ʻa e māmaní ka tau tokoniʻi, fakamolemoleʻi mo faitāpuekina ia.

ʻOku ou ʻilo ʻokú Ne moʻui. ʻOku ou ʻiloʻi ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu. ʻOku ou ʻilo te tau lava ʻo ongoʻi heni ʻene ʻofá ʻi he taimí ni. ʻOku ou ʻiloʻi ko Hono leʻó, ko e leʻo ʻo e angamalū ʻa ia ʻoku ongo moʻoni ki hotau lotó. ʻOku ou ʻiloʻi ʻokú Ne hangaifofonga malimali mai pea fonu he manavaʻofá mo e ʻofá. ʻOku ou ʻiloʻi ʻokú Ne fonu he angaleleí, angaʻofá, ʻaloʻofá pea ʻokú Ne fietokoni mai. ʻOku ou ʻofa kiate Ia ʻaki hoku lotó kotoa. ʻOku ou fakamoʻoniʻi ko e taimi ko ia ʻoku tau mateuteu aí, ʻe ngaue he taimi ko iá ʻEne ʻofa haohaoá ʻo fakalaka mai ʻi taimi mo ha faʻahinga vaha mamaʻo pē, ʻo Ne ala hifo ʻo fakahaofi kitautolu mei he moana ʻo e fakapoʻulí, angahalá, mamahí, maté pe lotofoʻí, peá Ne ʻomi kitautolu ki he māmá mo e moʻuí pea mo e ʻofa ʻoku taʻengatá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy