The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
Manatuʻi ʻa e Ngaahi Akonaki Hoʻo Tamaí

Manatuʻi ʻa e Ngaahi Akonaki Hoʻo Tamaí

ʻELETĀ H. BRYAN RICHARDS
ʻO e Kau Fitungofulú

ʻE lava pea ʻoku liliu ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e moʻuí.

ʻELETĀ H. BRYAN RICHARDS ʻI he ʻaho 10 ʻo Sānuali 1945, ne maʻu ai hoku tāpuaki fakapēteliaké mei he palesiteni fakamisiona ʻa ʻeku tangataʻeikí, ko Sione M. Naiti. Ko e taimi pē ia ʻe taha ne u fetaulaki ai mo iá. Hili ʻene fakahā mai e hako ʻoku ou kau aí, ko ʻene ngaahi lea ne hoko aí—ʻa ia ko e ngaahi fuofua akonaki fakafaleʻi ia ʻi hoku tāpuakí—naʻe peheni, “Manatuʻi ʻa e ngaahi akonaki hoʻo tamaí.” Ne hoko, pea ʻoku kei hoko ʻa e faleʻi ko iá ko ha tāpuaki ʻi heʻeku moʻuí.

Ne ʻikai fuoloa mei hono maʻu hoku tāpuakí, kuó u foki mai mei he Lautohi Faka-Sāpaté. Ko ʻemau lēsoní ne fekauʻaki ia mo e ʻUluaki Mata Meʻa Hā Mai ʻa Siosefa Sāmitá, pea naʻá ku fifili pe ʻoku moʻoni nai pe ʻikai. Ne ʻamanaki mavahe atu ʻeku tangataʻeikí ki ha houalotu ʻa e Siasí. Ka naʻá ku taʻofi ia ʻo u ʻeke ange, “Teti, ʻe anga fēfē haʻatau ʻilo naʻe maʻu moʻoni ʻe Siosefa Sāmita ʻa e meʻa hā mai ko iá?” Ne puke atu leva au ʻe heʻeku tangataʻeikí peá ma tangutu ʻi he sofa he loto falé. Naʻá ne vahevahe mai ai kiate au e fakamatala ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea fai ʻe heʻeku tangataʻeikí ʻa ʻene fakamoʻoni ki hono moʻoní. ʻOku kei vela māfana ʻi hoku lotó he ʻahó ni ʻa e meʻa ko ia ne hoko kiate au mo ʻeku tangataʻeikí. Talu mei ai, kuo teʻeki ke u toe fakaveiveiua ki he fakamatala ʻa e Palōfita ko Siosefá.

ʻI heʻeku kei taʻu hongofulu tupú, ne u kei manatuʻi lelei hono ako maʻu pē heʻeku tangataʻeikí ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Ne hoko ʻene saiʻia ʻi he Tohi ʻa Molomoná mo ʻene faleʻi au ke u ako mo fakalaulauloto ki aí, ko e kamataʻanga ia ʻo ha fononga mo e lekooti toputapu ko ia ʻoku hoko ko e fakavaʻe ʻo ʻeku fakamoʻoni fakafoʻituituí he ʻahó ni. Ko ha fononga ia kuo pau ke tau taki taha fakahoko.

Ne ʻi ai mo ha niʻihi ki mui ne nau tokoni mai ki heʻeku fononga fakafoʻituitui mo e Tohi ʻa Molomoná. Ne vahevahe mai heʻeku ʻuluaki faiako seminelí ʻa e meʻa ne hoko ki ai ʻi heʻene hoko ko e faifekau kei siʻí, ʻo ne fie ʻilo pe ʻoku moʻoni koā ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne fakamatala ʻene lau e lea ʻa e Tuʻi ko Penisimaní, pea mo ʻene sioloto atu ki he tuʻu ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ʻi hono fale māʻolungá mo fanongo ki hono fakahoko ʻene malanga maʻongoʻongá. Naʻe hanga ʻe heʻene fakamoʻoní, fakataha mo e Laumālié, ʻo tohi tongi moʻoni ia ʻi heʻeku fakakaukaú.

ʻOku ou manatu ki he faʻahitaʻu māfana ko ia ki muʻa peá u hū ki he ʻunivēsití, ʻi heʻeku maʻu e faingamālie ke u ʻalu ki he Teleʻa ʻo e Maka Fakamanatú ke ngāue ʻi he fuofua akoʻanga māʻolunga ne langa maʻá e kakai Navahoó. ʻI he ʻamanaki ke u mavahe mei ʻapí, ne ʻeke mai heʻeku tamaí pe te u ʻalu mo ʻeku Tohi ʻa Molomoná. Naʻe ʻikai ke u fakakaukau pehē, ka naʻá ku tokanga ki heʻene fehuʻí. ʻOku ou manatu ki heʻeku tokoto ʻi hoku mohengá ʻi he tuʻuapoó ʻi he feituʻu ne fai ai ʻa e langá ʻo ongoʻi ʻa e laumālie mo e mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

ʻOku ou manatu ki heʻeku kei hoko ko ha faifekau ʻi he Misiona Ano Vai Lahí (Great Lakes Mission) ʻi heʻeku aʻusia ʻa e ʻilo lahi mo e fakamoʻoni pau ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni ia ʻe taha ʻa ha puleʻanga kehe ko e Kalaisí ʻa Sīsū, pea ʻoku moʻoni ʻa e Siasi ko ʻení. Pea tupu mei he ngaahi meʻa ko iá, ʻa e ongo vela māfana ʻi hoku lotó he ʻahó ni ʻa e fakamoʻoni fakalangi ki he pōpoaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná, kia Kalaisi ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻí, pea ki hono Toe Fakafoki mai ʻo Hono Siasí ʻi he ngaahi ʻaho ki mui ní.

ʻOku ou fie vahevahe mo kimoutolu ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki ʻe lava ke ʻomi ʻe he Tohi ʻa Molomoná kiate kitautolú. ʻE lava pea ʻoku liliu ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e moʻuí. Hili hono maʻu ʻe heʻema tamasiʻi ko Sioné hono uiuiʻi ke ngāue fakafaifekau ʻi Siapaní, ne pehē mai leva kiate au, “Teti, te u lau tuʻo ua ke ʻosi ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki muʻa peá u toki hū ki he Senitā Akoʻanga Fakafaifekaú.” Ne u pehē ange ki ai, “Ko ha ngāue lahi fau ia.” Ka naʻá ku ongoʻi ʻene lotoʻakí peá u pehē ke u muimui ʻi heʻene tā sīpingá. Naʻá ku kamata lau hengihengia leva ia he pongipongi kotoa pē. ʻOsi ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai kuó u foki mai mei he ngāué, kuo pehē mai ʻa Sione ia kiate au, “Kuó u aʻu hake ki he meʻa ʻokú ke lau aí he ʻahó ni.” Peá u ʻeke ange leva, “Ko e hā hoʻo ʻuhingá?” Ko ʻene talí ʻeni, “Kuó u aʻu hake ki he meʻa ʻokú ke lolotonga lau ai he Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ke tuku fakaava pē ia ʻi ho tesí.” ʻI he ʻosi ʻeku lautohí he pongipongi hono hokó, naʻá ku ongoʻi ke u huke fakalaka ki muʻa ʻaki ha peesi ʻe 150 mei he meʻa ne u ngata aí. Ne u tuku leva ʻeku Tohi ʻa Molomoná ʻi ha feituʻu he ʻikai toe puli meiate iá, peá u ʻalu leva ki he ngāué. Hili haʻamau fakataha he pongipongi ko iá, ne u vakaiʻi leva ʻeku telefoní. Ko e ʻuluaki telefoní naʻe peheni, “ʻIo, tuku ā foki, Tangataʻeiki!”

Ko e hā ʻoku ou fai atu ai e talanoá ni? ʻI heʻeku vakai ki hono lau ʻe hoku fohá ʻa e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ku kamata ke fakatokangaʻi ha liliu makehe ʻi heʻene moʻuí ʻi heʻene teuteu ke hū ki he Senitā Akoʻanga Fakafaifekaú. Ne hanga ʻe he meʻa ko iá ʻo fokotuʻu maʻu hoku fohá ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku ou manatu ai ki ha meʻa ne hoko ki ha taki fakasouni ʻi ʻIngilani, ʻa ia ne haʻu kiate au he lolotonga ʻo e mālōlō hoʻataá ʻi he konifelenisi fakasouní. Naʻá ne pehē mai, “ʻOkú ma akoʻi ha fefine ʻoku kui pea meimei tuli. ʻOkú ne fie ʻilo pe ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Ko e hā ha meʻa te ma faí?” Naʻe ʻikai haʻaku tali he momeniti ko iá, ka naʻá ku tala ange, “Te u toki tala atu he ʻosi ʻetau konifelenisí.” ʻI he lolotonga ʻo e fakataha efiafí, ne u maʻu ha ongo mālohi fekauʻaki mo e founga ke tokoniʻi ʻaki e fefiné. ʻI he hili e fakatahá, ne u pehē ange leva ki he taki fakasouní, “ʻAi e fefiné ke ne puke ʻene Tohi ʻa Molomoná peá ne huke māmālie hono ngaahi pēsí. ʻI heʻene fai iá, ʻai ke ne fehuʻi pe ʻoku moʻoni nai ia pe ʻikai.” Neongo naʻe ʻikai ke lava ʻo laukonga pe fanongo ki hono ngaahi leá, ka naʻá ne ongoʻi ʻa e laumālie mo e mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, pea naʻe liliu ai ʻene moʻuí.

Kuó u manako moʻoni ʻi he pōpoaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Koeʻuhí ke tokoni atu kiate kimoutolu fakatāutaha ke mou ongoʻi ʻa e laumālie mo e mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, pea ʻoku ou fakatauange ʻe tokoni atu ʻi hoʻo fonongá, ʻe lava nai ke u fai atu ha fakaafe ʻe tolu?

ʻUluakí, ʻoku ou fie toʻo ia mei he talanoa ʻo Hilamani mo ʻene kau tau ʻe toko 2,060.

“Pea ʻi he fakaʻau ke vaivai ʻa hono toe ʻo ʻemau kau taú ki he kau Leimaná, ʻiloangé, naʻe tuʻu maʻu mo taʻe foʻi ʻa e toko uaafe mā onongofulu ko iá.

“ʻIo, pea naʻa nau talangofua mo tokanga ke fai pau matematē ki he fekau kotoa pē: ʻio, pea naʻe hoko kiate kinautolu ʻo fakatatau mo ʻenau tuí; peá u manatuʻi ʻa e ngaahi lea ʻa ia naʻa nau fakahā mai kiate au, ʻa ia kuo ako ʻaki kiate kinautolu ʻe heʻenau ngaahi faʻeé. . . .

“Pea ko ʻeni, naʻe fakaofo ki heʻemau kau taú kātoa ʻa ʻenau haó . . . Pea ʻoku totonu ʻemau pehē ko e māfimafi fakaofo ia ʻo e ʻOtuá kuo tupu ʻi heʻenau fuʻu tui lahí, ʻa ia kuo akonekina ai ʻa kinautolu ke tui” (ʻAlamā 57:20–21, 26).

Kapau te u ʻeke atu pe ko hai naʻá ne akoʻi ʻa e kau talavou maʻongoʻongá ni, te mou ʻilo kotoa pē ʻa e talí—ko ʻenau faʻeé. Ko ʻeku ʻuluaki fakaafe kiate koé, ke ke feinga ke ʻiloʻi e meʻa ne akoʻi ange ʻe heʻenau faʻeé.

Uá, ʻoku tau maheni mo e akonaki ʻa ʻAlamā ʻo fekauʻaki mo ʻene fakatukupaaʻi ʻa e kakaí:

“Kae vakai, kapau te mou ʻā hake, ʻo fakaake homou ʻatamaí, ʻo [ʻahiʻahiʻi] ʻa ʻeku ngaahi leá, pea ngāue ʻaki ha kihiʻi konga siʻi ʻo e tuí, ʻio, kapau foki ʻoku ʻikai te mou lava ke fai ha meʻa lahi ange ʻi he holi pē ke tuí, tuku ke ngāue ʻiate kimoutolu ʻa e holi ko iá. . . .

“Ko ʻeni, ke tau fakatatau ʻa e folofolá ki ha tengaʻi ʻakau. Ko ʻeni, kapau te mou fakaʻatā ha potu ʻi homou lotó ke tō ai ha tenga, vakai, kapau ko ha tenga totonu ia, pe ko ha tenga lelei, ʻo kapau ʻe ʻikai te mou liʻaki ia ʻi hoʻomou taʻe tuí, ʻo mou tekeʻi ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí, vakai, ʻe kamata ia ke tupu ʻi homou lotó; pea ʻo ka mou ka ongoʻi ʻa e ngaue ʻa e tupu ko iá, te mou kamata ke pehē ʻi homou lotó—Kuo pau ko ha tenga lelei ʻeni. . . .

“Ko ia, kapau ʻoku tupu ha tenga, ʻoku lelei ia, ka kapau ʻoku ʻikai ke tupu ia, vakai, ʻoku ʻikai ke lelei ia, ko ia, ʻoku liʻaki ia” (ʻAlamā 32:27–28, 32).

Ko ʻeku fakaafe hono ua kiate koé, ke ke ʻiloʻi pau pe ko e hā ʻa e folofolá pe ko e tengá, peá ke tō ia ʻi ho lotó. ʻE fie maʻu ia ke ke vakai ki he ʻAlamā, vahe 33, ke ke maʻu. Ko hoʻo maʻu pē ia, ʻe fakatupulaki leva hoʻo tuí ʻi ha founga makehe.

Tolú, kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi foʻi moʻoni maʻongoʻonga ʻe tolu ʻokú ke loto ke ke akoʻi ki hoʻo fānaú ke nau manatuʻi maʻu pē, ko e hā nai kinautolu? Naʻe kole ʻe Hilamani ki hono ongo foha ko Līhaí mo Nīfai ke na manatuʻi ha foʻi moʻoni maʻongoʻonga ʻe tolu “ke mo fai ʻa e ngaahi meʻá ni ke mo tokonaki maʻamoua ha koloa ʻi he langí, . . . koeʻuhí ke mo maʻu ʻae meʻaʻofa mahuʻinga ʻo e moʻui taʻengatá” (Hilamani 5:8). Ko ʻeku fakaafe hono tolu kiate koé, ke ke kumi pe ko e hā ne kole ʻe Hilamani ki hono ongo fohá ke na manatuʻí, peá ke toki akoʻi leva ia ki hoʻo fānaú. Te u tokoni siʻi atu heni. Lau mo fakakaukauloto ki he Hilamani vahe 5.

Ko e hā nai ne fuʻu fakafepakiʻi lahi pehē ai e Tohi ʻa Molomoná, neongo naʻe teʻeki ai liliu pea ʻoku kei hokohoko pehē ai pē ʻo aʻu ki he ʻaho ní? Naʻe tohi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo fekauʻaki mo e meʻá ni ʻo ne pehē, “Ko e hā ha meʻa fekauʻaki mo ha ngaahi foʻi lea ʻoku paaki pē ʻi ha ngaahi peesi—ʻa ia ʻoku maʻa kotoa mo langaki moʻui pea ʻoku fekauʻaki pē mo ha ngaahi meʻa fakahisitōlia mo fakatokāteline—ʻokú ne fakatupu ai ha faʻahinga fakafepaki peheé? . . . Ko e hā ʻoku fakafepakiʻi ai ʻe he kakaí ʻa e Tohi ʻa Molomoná? Ko e ʻuhinga tatau tofu pē ia ʻoku nau fakafepakiʻi ai ʻa Siosefa Sāmitá” (A New Witness for the Articles of Faith, [1985], 459, 461).

Ko e ʻuhinga ʻoku fakafepakiʻi lahi pehē ai ʻe Sētane ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku maʻu ia ʻi he ongo palakalafi fakaʻosi ʻo e talamuʻaki ʻo e tohi ko iá:

“ʻOku mau fakaafeʻi ʻa e kakai ʻi he feituʻu kotoa pē ke nau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ke nau fakalaulauloto ki hono pōpoakí, pea toki fehuʻi ki he ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Kalaisí pe ʻoku moʻoni ʻa e tohí ni. Ko kinautou te nau fakahoko ʻa e foungá ni pea kole ʻi he tuí, te nau maʻu ha fakamoʻoni ki hono moʻoní mo hono fakalangí, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, Molonai 10:3–5).”

Fakafanongo lelei mai:

“Ko kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e fakamoʻoni fakalangí ni mei he Laumālie Māʻoniʻoní, te nau toe ʻilo ʻi he mālohi tatau ko Sīsū Kalaisi ʻa e Fakamoʻui ʻo māmaní, ko Siosefa Sāmitá ko ha tangata maʻu fakahā ia mo ha palōfita ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni, pea ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko e puleʻanga ia ʻo e ʻEikí kuo toe fokotuʻu ʻi māmani, ko e teuteu ki he hāʻele ʻanga ua mai ʻa e Mīsaiá.”

Ko e ʻuhinga kuo fakafepakiʻi ai mo kei hokohoko ai ʻa hono fakafepakiʻi ʻe Sētane ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku tuʻunga ia ʻi he ngaahi moʻoni fakalangi ko ʻení ʻe tolu. ʻOku ʻikai loto ia ke tau maʻu ʻa e ʻilo toputapu ko iá.

“Manatuʻi e ngaahi akonaki hoʻo tamaí.” Te u fakamālō maʻu pē koeʻuhi ko ʻeku tamaí. Neongo ko e taʻu ʻeni ʻe meimei 30 ʻene mālōloó, ka ʻoku kei moʻui pē ʻene ngaahi akonakí ʻi hoku lotó. ʻOku ou fakamālō koeʻuhí ko ha vahaʻa taimi ʻi heʻeku moʻuí ʻoku ou maʻu ke u hoko ai ko ha fakamoʻoni makehe kia Kalaisi. Koeʻuhí ko e Tohi ʻa Molomoná, mo hono ngaahi pōpoakí, mo e fakamoʻoni fakalangi kuó u maʻú, ʻoku lava ai ke ʻoatu ʻeku fakamoʻoní ko e Kalaisí ʻa Sīsū, ko e ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupu ʻo e ʻOtua ko e Tamaí, ʻi he kakanó. Kuó Ne ʻosi fakahoko ʻa e ngāue ʻo e Fakalelei taʻe fakangatangata mo taʻengatá. ʻE toe hāʻele mai ʻa Kalaisi ʻo pule ʻiate kitautolu ko e ʻEiki ʻo e ngaahi ʻeiki mo e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻi. ʻOku ou fakamoʻoni ʻo kau kiate Ia mo e ngāué ni, ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy