The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
Fononga Atu ki he Maama ʻo ʻEne ʻOfá

Fononga Atu ki he Maama ʻo ʻEne ʻOfá

ANNE C. PINGREE
Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá

ʻOku lava moʻoni ʻe he ngaahi fetuʻutaki ʻi he kau fefine ʻo e fuakava ʻi he Fineʻofá . . . , ʻo fakamāmaʻi, ngaohi ke longomoʻui, pea mo fakakoloaʻi ʻa e fononga ʻo e moʻuí.

ANNE C. PINGREE ʻI he ʻuluaki ʻasi mai pē ʻa e huelo ʻo e laʻaá ʻi he tumuʻaki ʻo e ngaahi moʻungá, ʻi he ngaahi pongipongi ʻo e faʻahitaʻu failaú, naʻe kamata leva ʻema kaungā lue lalo mo Sení. Naʻá ma toki hoko foki ko ha hoa faiako ʻaʻahi, pea naʻá ma hoko ko ha ongo faʻē kei iiki, pea tupu tokolahi homa fāmilí, peá ma femoʻuekina mo lahi ʻema ngāué.

Naʻe toki hiki mai ʻa Seni mo hono fāmilí ki homau uōtí, pea naʻe ʻikai mahino kiate au pe ko e hā ha meʻa ke ma talanoa ki aí. Naʻá ma talanoa ʻi he ʻaho taki taha ʻi heʻema helaʻia he kaka hake ʻi he tahake mo e tahifo ʻo e halá, ʻi ha tafa moʻunga ofi mai pē.

Naʻá ma talanoa fiefia pē he kamataʻangá ki homa husepānití mo ʻema fānaú, ngaahi meʻa naʻa nau mahuʻingaʻia aí mo e ngaahi ʻapi ako ʻi homau feituʻú. Naʻe kamata māmālie ʻema felīngiaki homa lotó, aleaʻi ha ngaahi fakakaukau fakalaumālie mo vakavakaiʻi e ngaahi meʻa kuó ma aʻusiá ke ma ʻilo ai ki he ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku moʻoní. Hangē naʻe hanga ʻe heʻema fakamālohisinoʻi homa sinó, ʻo kamata ai ʻema feinga ke moʻui lelei homa laumālié. Naʻá ku manako ʻi he ngāue fakafiefia ko iá.

Naʻá ku ako ha lēsoni fakangalongataʻa ʻe ua ʻi heʻeku fononga mo Sení, ʻa ia ʻokú ne fakamāmaʻi maʻu pē hoku ʻatamaí mo fakafonu hoku laumālié ʻaki ʻa e fiefiá. Ko e ʻuluakí, neongo pe ko e hā ha ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi heʻete moʻuí, kapau ʻokú te mateuteu fakalaumālie, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke te manavahē (T&F 38:30).

Naʻe fuoloa ʻaupito ʻema faʻa lue lalo fakatahá, ki muʻa peá u toki ʻiloʻi naʻe fai ʻe Seni ʻi he ngaahi taʻu ki muʻá ha ngaahi fili naʻá ne mavahe māmālie ai mei he Siasí, ʻo fononga atu ʻi ha hala naʻá ne lolotonga fakatomala ai. Naʻá ne ʻosi fakapapau ʻi he taimi naʻe kamata ai ke ma feohí, te ne fakatonutonu ʻene moʻuí. Naʻá ne holi ke ne teuteuʻi ia ke ne lava ʻo fakamaʻu ʻi he temipalé mo hono husepānití mo e fānaú. Ko e meʻa pē ia ʻe taha naʻe holi ki ai hono lotó, ʻo hangē ko e lea ʻa Nīfaí, te ke “fakalelei kia Kalaisi, pea hū ʻi he matapā lausiʻí, pea ʻaʻeva ʻi he hala fāsiʻi ko ia ʻoku fakatau ki he moʻuí, pea fai atu ʻi he halá ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo e ʻaho ʻo e siviʻí” (2 Nīfai 33:9).

Te tau lava pē ʻo ʻamanaki atu, ko e taimi pē ne fakapapauʻi ai e loto ʻo Sení, ʻo hangē ko e tamai ʻa Lamonai ʻi he Tohi ʻa Molomoná ke ne “liʻaki [ʻene] ngaahi angahala kotoa pē koeʻuhí ke [ne] ʻiloʻi [ʻa e ʻEikí]” (ʻAlamā 22:18), ʻe fiemālie leva ʻene fonongá. Naʻe ʻikai hoko pehē ia. Naʻá ne fehangahangai ai mo e taimi ʻahiʻahi fakatupu loto mafasia tahá. Naʻe fakahā ange ʻoku ʻi ai ha foʻi ngungu ʻi he ʻuto ʻo Sení—mole ʻa e ngāue ʻa hono husepānití; pea mole ʻa honau ʻapi fakafāmilí mo ʻenau kaá.

Ka naʻe ʻalu pē ʻa e taimí mo e mālohi ange ʻa e tui ʻa Seni kia Sīsū Kalaisí, ʻi he fakaʻau ke toe faingataʻa ange hono halá. Naʻá ku ako lahi meia Seni ʻi heʻema lue he pongipongí, ki he anga hono tokoniʻi ia ʻe heʻene tui ki he ʻEikí mo ʻene teuteu fakalaumālie fakaʻahó, ke ne ikunaʻi ʻa e manavaheé. Hangē ne mahino kakato kiate ia ʻa e meʻa naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií: “ʻE lau ʻoku tau poto, kapau te tau tūʻulutui ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he lotu tāumaʻu. Te Ne tokoniʻi kitautolu. Te Ne tāpuakiʻi kitautolu. Te Ne fakafiemālieʻi mo poupouʻi hake ʻa kitautolu” (Standing for Something [2000], p. 178).

Neongo naʻá ne lolotonga tofanga ʻi ha ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa, ka naʻe mahino kiate au naʻe ʻiloʻi ʻe Seni ʻoku moʻoni e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá. Naʻe ʻikai taʻofi ʻene ngaahi teuteu fakalaumālié ʻi heʻene laka taʻe manavahē atu ki muʻa—mei he ʻaho ki he ʻaho—mo ha loto nonga moʻoni ʻi heʻene moʻuí. Naʻá ku mamata moʻoni ʻi heʻema ngaahi fetaulaki pongipongi ko iá, ki he [“mafoa mai ʻa e atá], pea mole atu ʻa e fakapoʻulí . . . pea hopo mai ʻa e laʻā ʻo ha ʻaho ngingila” (Ngaahi Himi, p. 1), pea hanga ai ʻe he fakatomala ʻa Sení ʻo fakatauʻatāinaʻi ia mei he angahalá pea ʻomi ha maama fakalaumālie lahi kiate ia.

Naʻá ku fehuʻi ange kia Seni, pe ʻokú ne lava fēfē ʻo ongoʻi ha melino, ʻi he taimi faingataʻa ʻo e moʻuí pea ngali taʻeʻamanekina ʻa e meʻa kotoa pē ʻi hono ʻātakaí. ʻOku ou tui ʻoku hanga ʻe he fakalea ʻo ha himi ʻo fakamatalaʻi lelei taha ʻa e ongo naʻá ne maʻú peá ne fakatomala mai kiate au ʻo fekauʻaki mālohi ʻo e Fakaleleí ʻi heʻene moʻuí:

Ko e ʻEikí ko ʻeku maama; ko e ʻEikí hoku mālohí.
ʻOku ou ʻilo te u ikuna ʻi hono mālohí.
ʻOkú ne fufuuʻi hoku vaivaí ʻi he mālohi ʻo ʻene ʻaloʻofá.
Pea ʻoku tāpuekina au he houa kotoa ʻi heʻeku ʻaʻeva ʻi he tuí.
(“Ko e ʻEikí ko ʻEku Maama,” Ngaahi Himi, p. 45)

Naʻe lava ʻe Seni ke fakafoʻou fakaʻaho ʻene moʻuí tuʻunga ʻi heʻene tui pau ki he Fakalelei ʻa e ʻEikí. Naʻá ne fakavaivaiʻi hono lotó ki he ʻEikí, ʻi heʻene lotu, lau ʻa e folofolá mo e ngāue-ʻofa kotoa pē.

Ki muʻa peá ne siʻi mālōloó, ʻi heʻene kei taʻu tolungofulu tupú, naʻá ku kau ʻi he niʻihi ne fakataha ʻi he temipalé mo fiefia, ʻi heʻene tūʻulutui mo hono husepānití mo e fānaú ʻi he ʻōlitá pea fakamaʻu fakataha kinautolu ki he taʻengatá.

Ko e lēsoni fakangalongataʻa hono ua naʻá ku ako meia Sení, ko e taimi ko ia ʻoku hanga hake ai ʻa e kau fafine ʻo e Fineʻofá ʻi he “mata ʻoku hanga taha pē ki hono fakalāngilangiʻi ʻo e ʻOtuá” (T&F 4:5), te nau lava ʻo maʻu ai ha ʻilo fakalaumālie lahi pea nau feʻinasiʻaki ai ha ivi fakalaumālie lahi ʻaupito.

Naʻe ʻikai tuʻunga tatau e vave ʻo ʻema laká ʻi he taimi naʻe kamata ai ʻeku lue mo Seni. Ka ʻi he fakaʻau ke “taha [homa] lotó ʻi he uouangataha mo e feʻofoʻofaní” (Mōsaia 18:21), naʻe fakaʻau leva ke tuʻunga tatau ʻema laka fakaesino mo fakalaumālié. Naʻá ma fepoupouʻaki ʻi heʻema fakamoʻoní, peá ma fefuaʻaki ʻema ngaahi kavengá, peá ma fetokoniʻaki mo fefakafiemālieʻaki ʻo hangē ko ia ʻoku fai maʻu pē ʻe he kau Fineʻofá.

Naʻá ku ako ʻi heʻeku feohi fakakaumeʻa mo Sení, ʻoku ʻi ai ha feohi toputapu ʻokú ne fakafehokotaki ʻa kitautolu kau Fineʻofá. Naʻá ku tupulaki mo Seni ʻo hangē pē ko e toko lahi ʻo kimoutolú, ʻi homa fatongia ko e ongo faiako ʻaʻahí, ʻo ma hoko ko ha tautehina mo ha kaumeʻa mamae. ʻOku ou fakamoʻoniʻi, ʻoku lava moʻoni ʻe he ngaahi fetuʻutaki ʻoku hoko ʻi he kau fafine ʻo e fuakavá ʻi he Fineʻofá, ʻo fakamāmaʻi, ngaohi ke longomoʻui, pea fakakoloaʻi ʻa e fononga ʻo e moʻuí, koeʻuhí he ʻoku tau lava ʻo fetokoniʻaki ai ke tau ʻiloʻi ʻa e founga ki hono fakamuʻomuʻa ʻo e ʻEikí ʻi hotau lotó mo ʻetau moʻuí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻeni, he naʻe tokoniʻi au ʻe Seni ʻi he taʻu ʻe 20 tupu kuo hilí ke u ʻunuʻunu atu ki hotau Fakamoʻuí, ʻo fakafou ʻi heʻene tōʻonga moʻuí. Naʻá ne fakalotolahiʻi au ke ʻoua naʻa ngata pē ʻeku tokangá ʻi heʻeku ngaahi palopalemá, ka ke u fiefia mo fakafetaʻi ʻi he fakaʻeiʻeiki ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí koeʻuhí ko ʻeku ngaahi angahalá, pea hanga atu ki muʻa ʻi he tui ki he meʻa ʻe hoko mai ʻi he ʻaho foʻou taki taha, pea mahuʻingaʻia ʻi he ngaahi fetuʻutaki fakalaumālie mahuʻinga ʻoku maʻu tuʻunga ʻi he Fineʻofá.

ʻOku ou kei lue lalo pē he pongipongí, ʻi he faingamālie kotoa pē ʻoku ou maʻú. ʻOku ou faʻa fakakaukau maʻu pē ki he ngaahi fakaʻofoʻofa ʻo e māmani ko ʻení, peá u fakafetaʻi ki he Tamai Hēvaní koeʻuhí ko e misiona ʻa hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou faʻa manatu maʻu pē ʻi he lotofakafetaʻi ki he laumālie naʻe ʻomi ʻe Seni ki heʻema faʻa lue laló, tuʻunga ʻi heʻene holi lahi ke ne ongoʻi e ʻofa huhuʻi ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe hanga ʻe heʻene ʻofa ki he ʻEikí ʻo fakafonu hoku lotó ʻi he taimi ko iá, ʻo hangē ko e hanga ʻe he laʻaá ʻo fakamaamangia ʻa e fonuá ʻi he pongipongi kotoa pē.

ʻOku ou fakamoʻoniʻi ʻa hotau Fakamoʻuí, ʻa ia naʻá Ne folofola ʻo pehē, “Vakai, ko au ko Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Ko au ko e moʻui mo e maama ʻo māmaní” (T&F 11:28). Siʻoku ngaahi tokoua, ʻoku ou ʻiloʻi kapau te tau teuteuʻi fakaʻaho kitautolu ʻi he foʻi laka kotoa pē, ʻo hangē ko Sení, te tau lava ʻo laka taʻe manavahē atu ai ki muʻa—ʻo ʻiloʻi hotau hala ke tau aʻu ai kiate Iá, ʻi heʻetau ongoʻi fakafoʻituitui ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo ʻEne Fakalelei taʻe fakangatangatá. ʻOku ou ʻilo ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki fakalangi ʻo e Fineʻofá, ko ʻetau fehokotaki mo e kakai fefine ʻoku nau fakamoʻoni foki ki hotau ʻEikí. ʻOku ou lotua ke tau fononga fakataha atu ki he maama ʻo ʻEne ʻofa huhuʻí. ʻI he huafa ʻo Sīsū kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy