ʻELETĀ L. TOM PERRY
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá
Ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei heʻete hoko ko ha tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeikí . . . ko ʻete kau ko ia ki ha kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.
“Kuo ueʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ke ʻai hono tuʻungá ʻo iá, pea ke langa hake ia ki he tui fungani māʻoniʻoní.
“ʻA ia ko e siasi naʻe langa hake mo fokotuʻu ʻi hono taha afe valungeau tolungofulu ʻo e taʻu ʻo homou ʻEikí, ʻi hono fā ʻo e māhiná, pea ʻi hono ono ʻo e ʻaho ʻo e māhina ʻoku ui ko ʻEpelelí” (T&F 21:2–3).
Ko e ʻaho ʻeni naʻe fakataha mai ai ʻa Siosefa Sāmita, ʻŌliva Kautele, mo ha kau mēmipa ʻo e fāmili Sāmitá mo e fāmili Uitemaá, ki he ʻapi ʻo Pita Uitemā ko e Lahí, ʻi Feieti, ʻi he Vahefonua Senekaá ʻi Niu ʻIoke. Hili haʻanau hiva mo e lotu, naʻe lau leva ki he haʻofangá ʻa e ngaahi fakahā fekauʻaki mo fokotuʻu ʻo e Siasí. Naʻe fokotuʻu mai ʻi he ngaahi fakahā ko ʻení ʻa e founga fokotuʻutuʻu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi fatongia ʻo e kau ʻōfisa ʻi he Siasí. Ko e sīpinga ʻeni naʻe fokotuʻu ʻaki e Siasi ʻo e ʻaho ní.
“Fakatatau ki he fekau ne fai maí, naʻe fie ʻilo ʻe he Palōfita ko Siosefá mei he kau tangata naʻa nau ʻi aí pe te nau tali ia mo ʻŌliva Kautele ke na hoko ko ʻenau ongo faiako ʻi he ngaahi meʻa fekauʻaki mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá; pea kapau te nau loto ki ai, pea ʻoku totonu ke nau hoko atu leva ʻo fokotuʻu ʻa e siasí, ʻo fakatatau ki he fekau ʻa e ʻEikí. Naʻa nau fakahā ʻenau lototaha kotoa ki ai” (B. H. Roberts, A Comprehensive History of The Church, 1:196).
Ko ia naʻe fokotuʻu mai ai kiate kitautolu ʻa e sīpingá talu pē mei he kamataʻangá. “Pea ʻe fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he siasí ʻi he felototahaʻaki, ʻi he lotu lahi mo e tui, koeʻuhí he te mou maʻu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he tui” (T&F 26:2).
ʻOku ou maʻu ha ongo makehe moʻoni ʻi heʻeku vakai ki he hiki hake homou nimá ke sikuea ke poupouʻi ʻa e kau taki ʻo e Siasi ko ʻení. Naʻe fokotuʻu he ʻahó ni ha ongo mēmipa foʻou ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea naʻe hikinimaʻi kinaua ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he Senitā Konifelenisí ni, pea fakafou ʻi he televīsoné, ʻInitanetí mo e satelaité ki he meimei feituʻu kotoa ʻo e māmaní.
ʻE ʻEletā ʻUkitofa mo ʻEletā Petinā, kuo fokotuʻu kimoua ke mo fakakakato ʻa e tuʻunga ne ʻatā ʻi he pekia ʻa ʻEletā Tēvita B. Heiti mo ʻEletā Niila A. Mekisuelé. ʻI heʻeku hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻoku ou talitali lelei ai kimoua ʻi he loto ʻofa moʻoni, ke mo hoko ko ha konga ʻo e ui toputapu ko ʻeni ʻoku ʻatautolú. ʻOku tau ongoʻi foki he ʻahó ni ʻa ʻetau manatu ʻofa ki heʻetau feohi mo ʻEletā Heiti mo ʻEletā Mekisuelé. Naʻe nofo ʻa ʻEletā Heiti ʻi hoku tafaʻakí ʻi he ngaahi taʻu ʻe 28 kuo hilí, lolotonga e ngaahi konifelenisi pehení. Naʻe nofo ʻa ʻEletā Mekisuele ʻi hono tafaʻakí ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí. Pehē ange mai ne u maʻu ʻa e laumālie fiefia ʻo ʻEletā Heiti, pe ko e taukei tufunga lea ʻo ʻEletā Mekisuelé, ke u fakamatalaʻi ʻaki ʻa e ngaahi ongo ʻo hoku lotó ki heʻeku feohi fuoloa mo e ongo tangata tuʻukimuʻá ni. Kuó na ʻomi ha meʻa lahi ki heʻeku moʻuí. ʻOku ou ongoʻi ʻaupito ʻa e ʻikai ke mau toe feohí.
ʻOku mau maʻu ha tukufakaholo fakaʻofoʻofa ʻo e ngāue ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi heʻemau fefolauʻaki holo ʻi māmani ʻo malangaʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Hangē ko ʻení, naʻe hoko ʻeni ʻi he ʻaho Sāpate, ko hono 4 ʻo Sune ʻo e 1837, naʻe ʻi he Temipale Ketilaní ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá peá ne fafana ange ai kia Hiipa C. Kimipolo, ʻo pehē ange, “ʻE hoku tokoua ko Hiipa, kuo fanafana mai ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí kiate au: ʻTuku ke ʻalu ʻeku tamaioʻeiki ko Hīpá ki ʻIngilani ʻo malanga ʻaki ai ʻeku Ongoongoleleí, pea mo fakaava ai ʻa e matapā ʻo e fakamoʻuí ki he puleʻanga ko iá” (maʻu ʻi he Orson F. Whitney, Life of Heber C. Kimball [1945], 104).
Naʻe hā ʻi he fakamatala ki he ʻalu atu ki ʻIngilaní ʻa Hiipa C. Kimipolo mo Pilikihami ʻIongi mei hona ʻapí,ʻa e feilaulau naʻá na loto ke fai koeʻuhí ko e uiuiʻi naʻá na maʻú. Naʻe pehē ʻi he fakamatalá:
“Sepitema 14 [1839], Naʻe ʻalu atu ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi mei hono ʻapí ʻi Monitilose ke kamata ʻene ngāue fakafaifekau ki ʻIngilaní. Naʻá ne puke lahi pea ʻikai lava ai ke ne ʻalu taʻe tokoniʻi ki he vaitafe Misisipí, ʻa ia ʻoku mita nai ʻe 150 hono mamaʻó. Hili ʻene kolosi atu ʻi he vaitafé, naʻá ne heka mai mo ʻIsileli Pālou ʻi heʻene hōsí ki hoku ʻapí, pea naʻá ne tokoto ai ʻi heʻene puké ʻo aʻu ki he ʻaho 18. Naʻá ne mavahe ʻoku lolotonga puke hono malí pea ko e uike tolu pē ia mei hono fāʻeleʻi ʻena kiʻi pēpeé, pea naʻe puke kotoa ʻene fānaú pea ʻikai ke nau lava ʻo fetokoniʻaki. Naʻe ʻikai lava ha toko taha ʻiate kinautolu ke ʻalu ki he vai tupú ʻo ohu mai ha vai, pea naʻe ʻikai toe ʻi ai hanau vala, ka ko e vala pē naʻa nau tuí, he naʻe ʻave ʻe he kau fakatanga ʻi Mīsulí ʻa e meʻa kotoa pē naʻa nau maʻú. ʻI he ʻaho 17, naʻe kole ʻe Sisitā Mele Ane ʻIongi ki ha kiʻi tamasiʻi, ke ne ʻomi ia ʻi heʻene salioté ki hoku ʻapí, koeʻuhí ke ne tauhi mo fakafiemālieʻi ʻa Pilikihami ʻIongi (maʻu ʻi he Life of Heber C. Kimball, 265).
Naʻe puke foki mo e fāmili ʻo Hīpá. Naʻe fekau ʻe Sālesi Hōpate ʻa ʻene tamasiʻí ke ʻalu mo ha fanga hoosi ke tokoniʻi kinaua ʻi heʻena fonongá. Naʻe tohi ai ʻe ʻEletā Kimipolo ʻo pehē, “ʻNaʻe vaivai ʻa hoku lotó, ʻi heʻeku tuku hoku fāmilí ʻi ha tuʻunga pehē, ʻo hangē ʻoku nau ʻi he nima ʻo e maté. Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē ka ʻikai ke u lava ʻo matuʻuaki iá. Naʻá ku kole ai ki he tangata angi salioté ke tuʻu muʻa, peá u pehē ange kia Pilikihami ʻIongi, ‘ʻIkai ko ha meʻa faingataʻa moʻoni ʻeni: ta tuʻu hake ʻo fakafiefiaʻi kinautolu.’ Naʻá ma tuʻu hake ai ʻo taʻataʻalo tuʻo tolu atu homa tataá kiate kinautolu, mo kaila: ‘Tuē, tuē ki ʻIsileli.’” Naʻe haʻu ʻa Sisitā ʻIongi mo Sisitā Kimipolo ki he matapaá ʻo taʻataʻalo fakamāvae mai, pea naʻe fakafiemālie lahi ia kia Pilikihami mo Hiipa, pea hoko atu leva ʻema fononga ki ʻIngilaní “taʻe ha kato paʻanga pe kato meʻakai” (vakai, Life of Heber C. Kimball, 265–66).
ʻOku pehē ʻi he Tikisinale Tohi Tapú, ko e ʻAposetoló ʻoku ‘ʻuhinga ia ki ha toko taha ʻoku fekauʻi atu.’ . . . ʻOku uiuiʻi ʻa e ʻaposetoló ke hoko ko ha fakamoʻoni makehe ki he māmaní kotoa,ʻo fekauʻaki mo e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, kae tautautefito ki hono faka-ʻOtuá mo ʻEne toetuʻu ʻi he sinó mei he pekiá. ʻOku hoko ʻa e kau tangata ʻe toko hongofulu mā ua ʻoku nau maʻu ʻa e ui māʻolunga ko ʻení, ko e fakataha alēlea pule ia ki hono fai ʻo e ngāue fakalotú ni. . . . ʻOku hoko he ʻahó ni ʻa e kau tangata ʻe toko hongofulu mā ua kuo fakanofo ki he ui fakalangi tatau pē, ko e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní” (“Apostle,” 612).
ʻOku kei hoko pē ʻa e ʻaposetolo ʻi he ʻaho ní, ko ha toko taha “kuo fekauʻi atu.” ʻOku kehe ʻaupito ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mau fehangahangai mo iá, mei he ngaahi meʻa naʻe fehangahangai mo e Kau Taki ʻi muʻá, ʻi heʻenau fefolauʻaki ke fakahoko ʻenau ngāué. ʻOku kehe ʻemau founga fefolauʻaki ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní mei he founga naʻe ngāueʻaki ʻe he kau tangata ʻi muʻá. Neongo iá, ʻoku kei tatau pē ʻemau ngāué, mo ia naʻe fakahā ʻe he Fakamoʻuí ki he toko Hongofulu Mā Ua naʻá Ne uí, “ke ʻalu ʻa kimoutolu ʻo fakalotuʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso ʻa kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí, mo e ʻAló, mo e Laumālie Māʻoniʻoní: ʻo akonaki atu kiate kinautolu ke nau tokanga ki he ngaahi meʻa kotoa pē ʻa ia kuó u fekau kiate kimoutolú; pea vakai, ʻoku ou ʻiate kimoutolu maʻu ai pē ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmaní” (Mātiu 28:19–20).
ʻOku ou palōmesi kiate kimoua, ʻa e ongo Takimuʻa Maʻolunga foʻoú, te mo maʻu ha mahino foʻou ki hono ʻuhinga ʻo e kau ki ha kōlomú. ʻOku ou fakatauange ʻe lava ʻo mafola atu ki he kōlomu kotoa ʻi he Siasí, ʻa e faʻahinga ongo mo e fakaʻapaʻapa ʻoku tau maʻu heʻetau Fakataha Alēleá. ʻA kimoutolu kau tīkoni, kau akonaki, kau taulaʻeiki, kaumātuʻa, mo e kau taulaʻeiki lahí, mou fanongo siʻi mai ki he meʻa ʻoku ou tui ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki mahuʻinga ʻoku maʻu mei heʻete hoko ko ha tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeikí. Ko e tāpuaki makehe ko iá, ʻa ʻete kau ko ia ki ha kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.
Naʻe fai mai ʻe Palesiteni Sitīveni L. Lisiate ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ha faleʻi fakaʻofoʻofa ʻo kau ki hono puleʻi ʻo e Siasí. Naʻá ne pehē ʻi heʻene lea ko iá:
“ʻOku hā ʻa e poto ʻo hono puleʻi hotau Siasí ʻi he ngaahi fakataha alēlea. . . . ʻOku ou vakai ki he poto, ʻio ʻa e poto ʻo e ʻOtuá, ʻi hono fokotuʻu ʻo e ngaahi fakataha alēleá: ke puleʻi hono Puleʻangá. Pea fakatatau ki he laumālie ʻoku tau ngāue aí, ʻe lava ke fakataha atu ha kau tangata ʻoku kehekehe ʻenau ngaahi fakakaukaú pea kehe mo e anga ʻo ʻenau moʻuí, pea ʻi he malumalu ʻo e ngāue ʻo e laumālie ko iá, ʻi heʻenau fealēleaʻakí, ke nau lava ʻo loto taha ki ha meʻa. . . . ʻOku ʻikai haʻaku veiveiua ke u fakapapauʻi atu kiate kimoutolu, kapau te mou fealēleaʻaki ʻi he fakataha alēleá ʻo hangē ko ia ʻoku totonu ke mou fakahokó, ʻe foaki atu ʻe he ʻOtuá ha ngaahi founga ke fakaleleiʻi ʻaki ʻa e ngaahi palōpalema ʻoku mou fehangahangai mo iá” (ʻi he Conference Report, ʻOkatopa 1953, 86).
Ko e hā nai ha ngaahi lelei mahuʻinga te mou maʻu ʻi hoʻomou kau ki he kōlomú? Naʻe toe pehē mai ʻe Sitīveni L. Lisiate. “ʻOku hoko ʻa e kōlomú ko ha meʻa ʻe tolu: ʻuluakí, ko ha kalasi, uá, ko ha feohiʻanga fakatokoua, pea ko hono tolú, ko ha ʻiuniti ngāue tokoni” (ʻi he Conference Report, ʻOkatopa 1938, 118).
ʻOku ou mamata ki hono fakaʻaliʻali fakaofo mai ʻo e fakakaukau poto ko ʻení ʻi he ngaahi ngāue ʻa e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku mau hoko ko ha kalasi, ʻi heʻemau ako fakataha ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e Puleʻangá. Te mou lava nai ʻo fakakaukau atu ki he faingamālie makehe ʻo haʻamou kau ki ha fakataha fakakōlomu, pea akoʻi ai ʻa e tokāteline ʻo e ongoongoleleí kiate kimoutolu ʻe ʻEletā ʻĒsela Tafi Penisoni, ʻEletā Maʻake E. Pitasoni, ʻEletā Likuleni Lisiate, ʻEletā Hauati W. Hanitā, ʻEletā Pulusi R. Makongikī, ʻEletā Tēvita B. Heiti, pe ʻEletā Niila A. Makisuele? Te mou fakatokangaʻi naʻá ku fakatātā ʻaki pē ʻa kinautolu kuo lava ʻenau ngāue ʻi he māmaní, koeʻuhí ke ʻoua naʻá ku filifilimānako ʻi heʻetau kau ʻaposetolo lolotongá. Te mou lava ʻo maʻu ʻa e tāpuaki tatau ʻi hoʻomou ngaahi kōlomú taki taha. ʻOkukei moʻui e ngaahi lea ʻa e kau ʻAposetoló, ʻo e kuohilí mo e lolotongá ʻi he ngaahi folofolá, ngaahi malanga konifelenisí, ngaahi makasini ʻa e Siasí, ngaahi fakataha lotú, mo e ngaahi alā meʻa peheé. ʻOku ʻoatu iá ke ne ʻomi ʻa e mālohi ʻo e tokāteline ʻo e Puleʻangá ki hoʻomou kalasi fakakōlomú. Ngaohi hoʻomou kōlomú ke hoko ko ha kalasi ke fakatupulaki ai hoʻomou ʻilo ki he ongoongolelei ʻa hotau ʻEiki mo e Fakamoʻuí.
ʻOku mau maʻu ha feohi fakatokoua makehe ʻi heʻemau Kōlomú. ʻOku mau ʻi aí ke hiki hake, ueʻi fakalaumālie, mo tāpuekina ʻa e tokotaha kotoa pē ʻaki ʻa e laumālie ʻo homau uiuiʻí. Ko e taimi ko ia ʻoku mafasia ai ha toko taha, ʻoku ʻi ai ha toko hongofulu mā taha kehe ʻoku nau fie tokoni ki hono hiki hake mo fua ʻa e kavenga ko iá. ʻOku mau fiefia fakataha ʻi he taimi ʻo e fiefia ʻi ha lavameʻa kuo hoko. ʻOku mau tangi fakataha ʻi he taimi ʻo e mamahí. ʻOku ʻikai haʻamau ongoʻi ʻoku mau fehangahangai fakafoʻituitui mo e palōpalemá! ʻOku ʻi ai maʻu pē ʻa e faleʻí, poupoú, tokoní, mo e fakalotolahi mei he kau mēmipa ʻo ʻemau Kōlomú.
ʻOku tau maʻu ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻo kau ki he feohi fakatokouá mei he tohi, Ko e Lakanga Fakataulaʻeikí mo Hono Puleʻi ʻo e Siasí (Priesthood and Church Government), ʻa ia ʻoku totonu ke ʻi he ngaahi kōlomu kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. “Ko ha feohi fakatokoua mahuʻinga ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, pea ʻoku fakamaʻumaʻuluta ia ʻe ha ngaahi fono taʻengata mo taʻeliliua, ʻa ia ʻoku hoko ko e faʻunga ʻo e Ongoongoleleí. ʻOku totonu ke ongoʻi ʻi he kōlomú ʻa e feohi fakatokouá. ʻOku totonu ke hoko ko e meʻa ʻoku ʻuluaki tokanga ki ai ʻa e kōlomú, ʻa hono tokoniʻi ʻo e kau mēmipa kotoa pē ʻoku ʻi ai haʻanau fiemaʻu fakatuʻasino, fakaʻatamai, mo fakalaumālie. ʻOku totonu ke hoko ʻa e laumālie ʻo e feohi fakatokouá ko e mālohi ia ʻoku fakahoko ai ʻa e ngaahi palani mo e ngaahi ngāue kotoa ʻa e ngaahi kōlomú. Kapau ʻe fakatupulaki fakapotopoto maʻu pē ʻa e laumālie ko ʻení, he ʻikai ke toe ʻi ai ha kautaha kehe ia te ne tohoakiʻi atu ha tangata ʻokú ne maʻu ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí” (Rudger Clawson, ko e talamuʻakí ki he A Guide for Quorums of the Melchizedek Priesthood, [1930], 3; maʻu ʻi he John A. Widtsoe, comp. Priesthood and Church Government, [1939], 135). Talamuʻaki ʻe Rudger Clawson). ʻOku mau poupou atu ki he ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e Siasí, ke mou fakatupulaki ʻa e feohi fakatokoua peheé.
Ko hono fakaʻosí, ko e taumuʻa pē ʻo ʻemau Kōlomú ke tokoni. Mahalo ʻe hā ʻa ʻemau ongoʻi moʻoni ʻa e fatongia ko ʻení ʻi ha tohi naʻe fai ʻi he ʻaho 26 ʻo ʻOkatopa 1886, ʻe Uilifooti Utalafi lolotonga ʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Fakataha Alēlea ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Te u pehē ki he kau ʻAposetoló, ʻoku mahuʻinga ʻaupito hotau fatongiá . . . Ko e hā ʻa e anga ʻoku taau mo kitautolú? ʻOku fakaʻau ke kakato e fai angahala ʻa e māmaní, pea ʻoku totonu ke mateuteu ʻa e Saione ʻo e ʻOtuá, ki he hāʻele mai ai e tangata taʻané. ʻOku totonu ke tau fakavaivaiʻi kitautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí pea ke tau ʻi ha tuʻunga ʻe fakafonu ai kitautolu ʻi he laumālie ʻo hotau uiuiʻí, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní mo e ngaahi fakahā ʻa Sīsū Kalaisí, koeʻuhí ke tau ʻiloʻi ʻa e fakakaukau mo e finangalo ʻo e ʻOtuá kiate kitautolú, pea tau mateuteu ke fua totonu hotau ngaahi lakangá pea fakahoko ʻa e māʻoniʻoni, pea tau toʻa ʻi he fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisí ʻo aʻu ki he ngataʻangá. . . . Kuo teʻeki ke ʻi ai ha taimi ʻo hangē ko e taimi ko ʻení, ʻa ia ʻoku fiemaʻu lahi ange ai ha fakamoʻoni faivelenga mo e ngāue mei he kau ʻAposetoló mo e kau Taki Māʻolungá ʻo hangē ko e ʻaho ní” (“An Epistle,” Deseret News, 24 Nōvema 1886, 712). Ngaohi hoʻomou ngaahi kōlomú taki taha ke hoko ko ha kautaha ngāue tokoni maʻá e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá.
Pea ko e fakatokanga ʻeni mei he folofolá:
“Ko ia, tuku ke akó ni ʻo ʻilo ʻe he tangata kotoa pē ʻa hono fatongiá, pea ngāue ʻi he lakanga kuo fakanofo ia ki aí ʻi he faivelenga kakato.
“Ko ia ia ʻoku fakapikopikó, ʻe ʻikai lau ia ʻokú ne feʻunga ke tuʻu, pea ko ia ia ʻoku ʻikai ke ako ʻo ʻiloʻi ʻa hono fatongiá ʻo ʻikai te ne fakahā ʻokú ne feʻungá, ʻe ʻikai lau ia ʻokú ne feʻunga ke tuʻu” (T&F 107:99–100).
Ko ia ʻoku ou pehē kiate kimoua, siʻoku ongo Tokoua kuó mo kau mai ki heʻetau Kōlomú, pea kiate kimoutolu ʻa e kau tangata kotoa pē ʻoku kau ki he lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá, ʻofa ke tāpuekina ʻa kitautolu kotoa pē ʻe he ʻOtuá ʻi hotau ui ki he ngāué. ʻOfa ke fakamālohia ʻa e tuí ʻi heʻetau ngāue ʻi he māʻoniʻoní, mo tauhi faivelenga ʻa e ngaahi fekaú. ʻOfa ke tupulekina ke mālohi ange maʻu pē ʻa ʻetau fakamoʻoní ʻi heʻetau kumi ki he matavai ʻo e moʻoni taʻengatá. ʻOfa ke hoko ʻetau feohi fakatokoua ʻi heʻetau kōlomú ko ha ivi mo ha maluʻi ʻi heʻetau fakalakalaka ʻi he tuʻunga ko ʻeni ʻo ʻetau moʻui fakamatelié. ʻOfa ke nofoʻia ʻi hotau lotó maʻu pē ʻa e fiefia ʻo e ngāue ʻi he ongoongoleleí, ʻi heʻetau laka atu ke fakahoko hotau ngaahi fatongiá mo e ngaahi ngāué ʻi heʻetau hoko ko e kau tamaioʻeiki ʻi he Puleʻanga ʻo ʻetau Tamai Hēvaní, ko ʻeku lotú ia ʻi he loto fakatōkilalo moʻoni pea ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.