Ko e fiefiá ko ha tuʻunga ia ʻo e laumālié. ʻOku hoko mai e tuʻunga fakafiefia ko ʻení ko ha ola ʻo e moʻui angatonú.
ʻOku lelei ʻa e moʻuí, ʻo kapau ʻoku tau moʻui ʻi ha founga ʻe lelei ai.” Ko ha konga ʻeni ʻo ha pōpoaki fakamāfana ne u lau ʻi he ngaahi taʻu lahi kuohilí. Ko e meʻa ko ia ʻoku ui ʻe he kakaí ko e “moʻui ʻoku leleí,” ʻoku hoko mai ia ko ha ola ʻo ʻetau founga ngāué, lea ʻoku tau fili ke leaʻakí pea mo e fakakaukau ʻoku tau fili ke maʻú.
ʻOku ʻikai fie maʻu ke ongoʻi tuēnoa ha taha he moʻuí, he ʻoku fakaafeʻi kotoa kitautolu ke tau haʻu kia Kalaisi pea hoko ʻo haohaoa ʻiate Ia. Ko e fiefiá ko e taumuʻa ia ʻo e ongoongoleleí pea mo e Fakalelei huhuʻí ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá.
ʻOku fakamatala mahino mai ʻi he tohi ʻa Hilamaní: “Ko ia ʻoku hā mai kiate kitautolu ʻoku ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí kiate kinautolu kotoa pē ʻoku fie ui ki hono huafa māʻoniʻoní ʻi he moʻoni ʻo honau lotó.
“ʻIo, ko ia ʻoku hā mai kiate kitautolu, ʻoku ava ʻa e matapā ʻo e langí ki he kakai fulipē, ʻio, kiate kinautolu ʻe fie tui ki he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa ia ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.
“ʻIo, ʻoku hā mai ko ia ia ʻoku fie fai, te ne lava ke puke ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku moʻui mo mālohi, ʻa ia ʻe . . . tataki ʻa e tangata a Kalaisí ʻi he hala ʻoku hangatonu mo lausiʻí . . .
“Pea aʻutaki honau ngaahi laumālié . . . ʻio, ʻa honau ngaahi laumālie taʻe faʻamaté ki he toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá ʻi he puleʻanga ʻo e langí.“1
Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina, ʻoku fie maʻu ke tau ʻiloʻi ʻoku hoko ʻa e “lotoʻakí” ko e tefitoʻi founga ia ke ne tataki kitautolu ke tau pukemaʻu e folofola ʻa e ʻOtuá pea mo fiefia aí. Ko e vilitaki ʻi hono fai ʻo e ngaahi fili totonú, ʻokú ne tataki kitautolu ki he fiefiá.
ʻOku hoko mai ʻa e fiefiá ko ha ola ia ʻo ʻetau talangofuá mo ʻetau lototoʻa ʻi hono fai e finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻo aʻu ai pē ki he ngaahi tūkunga faingataʻá. ʻI he taimi naʻe fakatokanga ai ʻa e palōfita ko Līhaí ki he kakai ʻo Selusalemá, ne nau manukiʻi ia pea hangē ko ia ne nau fai ki he kau palōfita he kuonga muʻá, ne nau feinga ke toʻo ʻene moʻuí. Te u lau atu e lea ʻa e palōfita ko Nīfaí: “Te u fakahā kiate kimoutolu ʻoku ʻi he kakai kotoa pē kuo fili ʻe he ʻEikí ʻa ʻene ngaahi tokoni ʻaloʻofá koeʻuhí ko ʻenau tuí, ke fakaiviʻi ʻa kinautolu ʻo feʻunga mo e ivi ʻe fakahaofí.”2
ʻI heʻeku kei ngāue fakafaifekau ʻi he fakatokelau ʻo Mekisikoú, hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei hono papitaiso ʻo e fāmili Valutesí, ne ma maʻu ha telefoni meia Misa Valutesi ʻo kole mai ke ma ō ange ki hono ʻapí. Naʻe ʻi ai ʻene fehuʻi mahuʻinga kiate kimaua. Ko ʻeni kuó ne ʻiloʻi e finangalo ʻo e ʻEikí fekauʻaki mo e Lea ʻo e Potó, pea neongo naʻe faingataʻa ke maʻu haʻane ngāue foʻou, naʻá ne fifili pe ʻoku totonu ke kei hokohoko atu ʻene ngāue ki he kautaha sikaleti kuo laui taʻu ʻene ngāue ki aí. Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻe toe kole mai ʻa Misa Valutesi ke ma ʻaʻahi ange. Naʻá ne fili ke nofo mei heʻene ngāué he naʻe ʻikai loto ke ne fakafepakiʻi ʻene tuí. Naʻá ne tala mai ʻi he fofonga malimali, ko e ʻaho ko ia naʻe fakafisi ai mei heʻene ngāué, ne fetuʻutaki ange ha kautaha kehe pe te ne fie tali ha ngāue ʻoku toe lelei angé.
ʻIo, ʻoku tau maʻu ʻa e fiefiá ʻi he uhouhonga hono siviʻi ʻo ʻetau tuí. Naʻe hā mai ia mei he ʻEikí ʻo fakafou ʻi Heʻene ngaahi ʻaloʻofa ongongofuá, ʻa ia ʻoku tau maʻu ʻi he hala ʻo e fiefiá. ʻOku fakautuutu pē ʻetau mātā Hono toʻukupú ʻi heʻetau moʻuí.
Ko e fiefiá ko ha tuʻunga ia ʻo e laumālié. ʻOku hoko mai e tuʻunga fakafiefia ko ʻení ko ha ola ʻo e moʻui angatonú.3
ʻI ha ngaahi taʻu he kuohilí, lolotonga ʻeku palesiteni fakamisioná, ne u mātā mo hoku uaifi ko ʻEvelia ha meʻa fakafiefia ʻi heʻema vakai atu ki ha hū ha fāmili faivelenga ki falelotu. Naʻe lue lalo ki he lotú ʻa e faʻē ko ʻení mo ʻene ongo kiʻi tamaiki īkí mei honau ʻapi masivá ʻi ha ʻaho ʻafu moʻoni. Naʻe ʻikai ke nau teitei ʻamanaki te nau feʻiloaki ai mo ʻEletā Kulusi, ko ha faifekau mateaki naʻá ne vahevahe ange ʻa e ongoongoleleí mo kinautolu he taʻu ki muʻá. Naʻe hoko ʻa e meʻa fakaʻohovalé ni ko ha ʻuhinga lahi ia ke nau ʻiloʻi ai ʻa e fiefia ʻoku ʻomi ʻe he ongoongoleleí ki heʻenau moʻuí. Naʻe lele ongo kiʻi tamaikí ʻo fāʻofua kiate ia pea ne lulululu fiefia ʻa e faʻeé mo ʻEletā Kulusi kae tafe noa pē loʻimatá he fofonga ʻo ʻEletā Kulusí ʻi he fakamālō ange ʻa e faʻē ko ʻení ʻi he meʻa kotoa kuó ne fai ke tāpuakiʻi ai honau fāmilí. Ko e moʻoni ne nau maʻu ʻa e fiefia ko ia kuo teuteuʻi mo fakatatali maʻá e kau māʻoniʻoní.4
Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefá: “Ko e fiefiá ko e kaveinga mo e taumuʻa ia ʻo ʻetau moʻuí; pea mo hono ikuʻangá, ʻo kapau te tau tulifua ʻi he hala ʻoku fakatau ki aí; pea ko e hala ko ʻení ʻa e angamaʻá, angatonú, faivelengá, anga māʻoniʻoní pea mo hono tauhi e ngaahi fekau kotoa ʻa e ʻOtuá.”5
Hili e ngaahi faingataʻa ʻi he fononga lōloa ki he Fonua ʻo e Talaʻofá pea hili mo e taʻu ʻe tolungofulu ʻo e ngaahi feinga faivelenga ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá,6 naʻe hiki fakanounouʻi ʻe he palōfita ko Nīfaí ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e hisitōlia ʻo hono kakaí ʻaki ʻene pehē, “Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻa mau nofo fiefia.”7
ʻOku fakaʻuhingaʻi ʻa e fiefiá ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻe he palōfita-tuʻi ko Penisimaní ʻo pehē ko e “nofo monūʻia mo fakafiefia ʻa kinautolu ʻoku fai ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. He vakai ʻoku nau monūʻia ʻi he meʻa kotoa pē, ʻa e meʻa fakaemāmaní mo e fakalaumālié fakatouʻosi.”8
ʻIo ʻe hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku lelei ʻa e moʻuí ʻo kapau ʻoku tau moʻui ʻi ha founga ke lelei ai. ʻOku hoko ʻa e tuí, lotoʻakí, fakapapauʻí mo e fili totonú ko e fanga kiʻi ngāue faingofua ia ʻokú ne fakamatalaʻi mahino mai ʻa e fiefiá pea mo e tupulaki ʻi he loto fakapapau ʻoku tuʻuloa ange he moʻui ko ʻení.
Tau manatuʻi muʻa ʻoku kei ui mai pē ʻa e ʻEikí kiate kitautolu ʻo pehē: “Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.”9 ʻOku ou ʻilo ʻokú Ne moʻui pea ʻokú Ne toutou tukituki mai ʻi hotau matapaá. Kuó Ne fakafoki mai ʻa Hono Siasí pea mo e kakato ʻo e ongoongoleleí ʻo fakafou he Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea mo hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Pea ʻokú Ne tataki foki he ʻahó ni ʻa Hono Siasí mo e puleʻangá ʻo fakafou hotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií.
ʻOku ou ʻoatu kiate kimoutolu ʻeku ʻofá mo ʻeku fakamoʻoní ʻi he lofo fakatōkilalo pea ʻi he huafa ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
Maʻuʻanga Fakamatalá
1. Hilamani 3:27–30, toe fakamamafaʻi.
2. 1 Nīfai 1:20; toe fakamamafaʻi.
3. Vakai, Guide to the Scriptures, “Joy,” 137.
4. Vakai, 2 Nīfai 9:43.
5. History of the Church, 5:134–35.
6. Vakai, 2 Nīfai 5:10.
7. 2 Nīfai 5:27.
8. Mōsaia 2:41.
9. Mātiu 11:28.