The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
ʻOkatopa 2005
“Ka Ne Maʻu ʻe Kalaisi Hoku Ngaahi Faingamālié. . .”

“Ka Ne Maʻu ʻe Kalaisi Hoku Ngaahi Faingamālié. . .”

ʻEletā Paul K. Sybrowsky
ʻO e Kau Fitungofulú

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ki hono mahuʻinga ʻo e kumi ki he taha kuo hē pe molé.

ʻEletā Paul K. SybrowskyʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, lolotonga e kei taʻu ono, fā mo e ua ai ʻema fānau lalahí, ne ma kiʻi siviʻi fakafokifā kinautolu. Ne mau lolotonga lau fakafāmili fakaʻaho e Tohi ʻa Molomoná.

Ne fehuʻi ange hoku uaifí, “Ko hai e tangata ne ʻalu ki he vaotaá ke tuli-manu, ka ne iku lotu ia he ʻahó kotoa ʻo aʻu ki he poʻulí?”

Hili haʻamau kiʻi fakalongolongo, naʻá ne toe feinga leva ke tokoni. ...” ʻOku kamata ʻaki hono hingoá ʻa e ʻĪ ... ʻī ...ʻ ī ... ʻī ...”

Ne kaila mai leva ʻema kiʻi tamasiʻi taʻu uá mei he tulikí, “Nosi!”

Ko e tama ʻeni ne vaʻinga he tulikí, ʻa ē ne ma pehē ʻoku kei siʻi ke mahino ki aí. ʻĪnosi! Ko ʻĪnosi ne ʻalu ke tulimanu he vaotaá, ka ne fie moʻui hono laumālié. Neongo ʻoku ʻikai tala ʻi heʻene lekōtí ne hē ʻi he vaó, ka ʻoku akoʻi mai ʻe he talanoa ʻo ʻĪnosí ne hoko e meʻa ko iá ke ʻiloʻi ai ia . . . mo ne maʻu ai ha holi ke tupulaki fakalaumālie hono kāingá.

ʻOku akoʻi kitautolu ʻi he Fuakava Foʻoú ʻe hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ki hono mahuʻinga ʻo e kumi ki he taha kuo hē pe molé.

“Ko hai ha tangata ʻiate kimoutolu ʻoku teau ʻene sipí, pea ka mole hanau taha, ʻe ʻikai tuku ʻa e hivangofulu mā hivá ʻi he toafá, kae ʻalu ʻo kumi ʻa ia kuo molé, kae ʻoua ke ne ʻilo ia?

“Pea ka ʻilo ʻe ia, ʻokú ne hili ia ki hono umá, pea fiefia” (Luke 15:4–5).

Talu mei he hinga ʻa ʻĀtamá, mo e tuʻu kotoa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he tuʻunga mole pe hingá. Kae hangē ko hamou tokolahi, ne kamata hono “maʻu” aú ʻe ha ongo faifekau faivelenga. Ne akoʻi ʻe ʻEletā C. ʻEli ʻEniheta mo ʻEletā Lōpeti H. Solenisoni ʻa e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki heʻeku ongo kuí ʻi Koupeniheikeni ʻi Tenimaʻake he 1913, pea papitaiso kinaua. Naʻe akoʻi au ʻe heʻeku mātuʻá ki hono mahuʻinga ʻo e ngāue mālohí, faitotonú mo e anga fakaʻeiʻeikí. Neongo ia, ne toʻu tangata nounou pē ʻe taha ʻemau māmālohi he Siasí mo e ʻikai ha ʻilo ki he ongoongoleleí. ʻOku ou manatuʻi hono fakaafeʻi au ʻe hoku ngaahi kaungā vaʻingá ki he Palaimelí, ʻi heʻeku kei siʻí. Ko ʻeku fuofua ʻilo ki he Siasí ne kamata ia ʻi hoku ngaahi maheni he palaimelí.

ʻI ha hoʻatā Tokonaki ʻe taha, ki muʻa pea hoko hoku taʻu 12, ne u tali ai ha tukituki ʻi homau matapā ʻi muʻá. Ko ha niʻihi ʻo hoku ngaahi kaumeʻá—ko ha kau tīkoni, kuo nau sote hina mo hēkesi, ko ʻenau kumi au ke u ʻalu ange ki he fuofua fakataha lakanga fakataulaʻeiki ʻoku tonu ke u kau aí. Ne lue pē homau takí ʻi hoku tafaʻakí ʻi heʻemau hifo atu mei he moʻungá ki he Tāpanekale ʻi he Temipale Sikueá. Ko e fakataha lakanga fakataulaʻeiki ʻeni ʻo e konifelenisi lahi ʻo ʻEpelelí.

Naʻe hoko ʻa Loiti Pēneti ko hoku taki he Sikautí. Naʻe lahi e taimi naʻe haʻu ai he hoʻatā Tokonakí ʻo ʻave au ki he ʻōfisi Sikautí ke fakatau ha ngaahi pine mo e nāunau naʻe fiemaʻú. Ne ma talanoa pē heʻema oó. Naʻá ne hoko ko haku kaumeʻa falalaʻanga. Ne foaki ʻe Loiti Pēneti hono taimí, ʻo hangē ko ha tokolahi.

Ne mahino ki he ngaahi kaumeʻa mo e kau taki lelei ko ʻení ʻa e faleʻi ki muí ni ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālatí ke, “kumi . . . mo ha toe taha” (“Mo ha Toe Taha,” Liahona, Mē 2005, 71), pea naʻe mahino kiate kinautolu e meʻa naʻe fiemaʻú. Taimi ʻe niʻihi, ko e tokotaha ʻoku fie maʻu ke ʻiloʻí, ʻa e toko taha he tulikí ne ʻikai ke tau fakakaukau ki aí.

ʻI hoku taʻu 18, ne u aʻusia e meʻa tatau mo ia ne hoko kia ʻĪnosí, ʻi haʻaku tūʻulutui he ʻapi fakakautau he Kolotau ʻŌtí ʻi Kalefōnia. Hili e mate ʻa e māmá, peá u tu’ulutui he faliki fefeká, ne u hangē ai ko ʻĪnosí ʻo toki ʻiloʻi hoku halá. Ne pau ke u ngāue fakafaifekau taimi kakato. ʻOku fonu houngaʻia hoku lotó ki he tokolahi ne nau tokoniʻi au ke u ʻiloʻi pe ko hai au peá u ʻiloʻi ʻa Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí. Naʻá ku toki ʻiloʻi ko hoku hala ki ʻapí ʻe fou ia ʻi hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

“Pea te ne hāʻele mai ki māmani ke huhuʻi hono kakaí; pea te ne fua kiate ia ʻa e ngaahi angahala ʻanautolu ʻoku tui ki hoo huafá; pea ko e faʻahinga ʻeni ʻe maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, pea ʻoku ʻikai hoko ʻa e fakamoʻuí ki ha toko taha kehe” (ʻAlamā 11:40).

Ne pehē ʻe ʻIsaia ko ha Palōfita ʻo e Fuakava Motuʻá, ʻi heʻene mamata mai ki hotau kuongá, ʻi hono fakafoki kakato mai ʻo e ongoongoleleí:

“ʻOku pehē ʻe he ʻEiki ko [e ʻOtuá], vakai te u hiki hake hoku nimá ki he kakai Senitailé, pea fokotuʻu ʻeku fuká ki he kakaí, pea te nau ʻomi ho ngaahi fohá ʻi honau nimá, mo ho ngaahi ʻofefiné ʻe fua ʻi honau umá” (ʻĪsaia 49:22).

ʻE ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ko e taimi ʻoku tau tokangaʻi ai ha taha, ʻoku tau mamata leva ki hono fakahoko ʻo e kikite ko iá. ʻOku fakatokangaʻi nai hono hapai mo fata kimoutolu ʻe ha ngaahi nima . . . ki ha feituʻu ʻoku malú?

Ko e hā ʻe fai ʻe hotau Fakamoʻuí, ʻaki e faingamālie ʻoku tau maʻu ke takiekina ʻaki ha tahá? ʻI heʻetau fakaʻaongaʻi e tefitoʻi moʻoni ko ia ko e “Ka Ne Maʻu ʻe Kalaisi Hoku Ngaahi Faingamālié, ko e Hā Naʻá Ne Mei Fakahokó? ʻe fakatefito leva ʻia Kalaisi ʻa ʻetau ngaahi fili ʻi he moʻuí.

ʻOku ou ʻiloʻi pau naʻe feinga maʻu pē ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele ke maʻu ha toko taha. Hangē ko Nīfaí, naʻá ne ngāue “tūkuingata ke tohi, ke fakalotoʻi, [ʻa kitautolu kotoa]. . . ke tui kia Kalaisi, mo fakalelei ki he ʻOtuá” (2 Nīfai 25:23). ʻOku ou ʻilo naʻe faʻa fetuʻutaki ʻa ʻEletā Mekisuele kiate kinautolu, ʻo aʻu ai pē ki he toko taha ko ia naʻá ne feinga ke ʻomi kia Kalaisí.

Tatau ai pē pe ko ha faiako Palaimeli kitautolu, pe taki ʻo e Kau Talavoú pe Finemuí, Taki Sikauti, faiako fakaʻapi, faiako ʻaʻahi pe kaungāmeʻa, ʻe fakaʻaongaʻi kitautolu ʻe he ʻEiki ʻo kapau te tau fakafanongo, fekumi pea ke ʻiloʻi pe maʻu mai ʻa e toko tahá.

ʻOku ou fakafetaʻi heʻeku fili ke ngāue fakafaifekau taimi kakató, he ne hoko ia ko ha liliuʻanga ʻo ʻeku moʻuí. Kau talavou, ʻoku ʻamoutolu e faingamālie ke ngāué, ko ia mou ngāue faivelenga. Moʻui taau; teuteu ke malangaʻi e ongoongoleleí; ʻoua e toe fakatoloi—ʻalu leva ʻo ngāue! Kau finemui, te mou lava ʻo fakahoko ha meʻa lahi ʻi hono langa e Puleʻangá. Kau toulekeleka, ʻoku mau fiemaʻu kimoutolu!

Ne maʻu faingamālie homau fāmilí ke ngāue ʻi Kānata mo ha kau ʻeletā mo ha kau sisitā, pea mo ha kau faifekau mali lelei mo līʻoa. Ne nau fekumi ki he taha kuo heé ʻi he loto mo e laumālie fetaiaki, pea ʻi he mālohi ʻo e ʻEikí, pea ne nau ʻilo kinautolu, ʻo hangē ko e kau faifekau līʻoa ʻi he māmaní.

“Pea ko ia, ko ha ngaahi meʻangāue ʻa kitautolu ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ke fakatafoki ai ʻa e tokolahi ki he ʻiloʻi ʻo e moʻoní, ʻio, ki he ʻiloʻi ʻo honau Huhuʻí” (Mōsaia 27:36).

Te tau lava takitaha ʻo fakahoko ha liliu ʻi ha moʻui ʻa ha taha, ʻo aʻu pē ki he moʻui taʻengatá, ka kuo pau ke tau ngāue; kuo pau ke tau ngāue faivelenga. Mahalo ne ʻosi ueʻi koe ke ke fakaafeʻi ha taha ke foki mai ki he siasí, pe fanongo ki he pōpoaki ʻo e Ongoongolelei kuo Fakafoki Maí. ʻOua naʻa toe tuku, muimui he ueʻi ko iá. Ko e hā ʻoku ʻikai ke tau fakaafeʻi kotoa ai ha taha ke haʻu ʻa pongipongi ʻo fanongo ki he leʻo ʻo e palōfitá? Te mou fie fai nai ia? Te mou fai nai e fakaafe ko iá he ʻahó ni? Fakahoko ia ʻi he tui mo e loto fie ngāue mo e loto holi pea falala ʻe foaki mai ʻe he Laumālié, “ʻi he feituʻulaʻā pē ko iá, ʻio, ʻi he foʻi momeniti pē ko iá, ʻa e meʻa ke [tau] lea ʻakí” (T&F 100:6). ʻOku ou ʻilo ʻoku pehē ia.

ʻOku ou fakafetaʻi ʻi hono toe ui aú ke ngāue he taimí ni ʻi ʻAositelēliá. ʻOku fakahoko atu ʻeku ʻofa lahi mo ʻeku houngaʻia ki hoku uaifí mo ʻema fānau ʻatamai ngāue fakafaifekau ʻe toko hivá, ʻi heʻenau ʻofá mo ʻenau poupoú. ʻOku ou fakamoʻoniʻi ʻi he loto māluʻia kuo ʻosi fakafoki mai ʻa e ongoongoleleí ki he funga māmaní, ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá pea ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá. ʻOku taki kitautolu he ʻahó ni ʻe ha palōfita moʻui, ʻa ia ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī. Pea ʻoku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ʻoku ou ʻiloʻi ko e Kalaisí ʻa Sīsū, ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻí. ʻOku fuofua kitautolu ʻi he uma ʻo e Tauhisipi ʻofá ʻo Ne ʻave ai kitautolu ki ʻapí. Tuku muʻa ke u fakahoko atu ʻi he loto fakatōkilalo, ʻo hangē ko ʻĪnosí, “[Kuo pau] ke u malanga . . . ki he kakaí ni ʻo fakahā ʻa e folofolá ʻo hoa mo e moʻoni ʻa ia ʻoku ʻia Kalaisí . . . peá u fiefia ai ʻo lahi ange ʻi he ngaahi meʻa fakaemāmaní” (ʻĪnosi 1:26). ʻOku ou fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy