Palesiteni Gordon B. Hinckley
ʻE lava ke tau moʻui ʻi ha founga ʻe lava ke tau ui ki he ʻEikí ke Ne maluʻi mo tataki kitautolu. . . . He ʻikai lava ke tau ʻamanaki ki Heʻene tokoní, ʻo kapau ʻoku ʻikai ke tau fie tauhi ʻEne ngaahi fekaú.
Siʻoku ngaahi tokoua ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, neongo pe ko e fē ha feituʻu ʻo e māmaní ʻoku mou ʻi aí—kuo mou hoko ko ha faʻunga maʻongoʻonga, ko ha kau tangata, kau talavou ʻi he matakali mo e faʻahinga kotoa pē, pea ʻoku tau kau kotoa pē ki he fāmili ʻo e ʻOtua.
Meʻa pelepelengesi moʻoni ko ʻEne meʻaʻofa kiate kitautolú. Kuó Ne foaki mai ha konga ʻo Hono mafai fakalangí, ʻa e lakanga fakataulaʻeiki taʻengatá, mo e mālohi ʻokú Ne fakahoko ʻaki e moʻui taʻematé mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá. Ko hono aofangatukú, ko e taimi ʻoku foaki mai ai ha meʻa lahí, ʻoku fie maʻu leva ha meʻa lahi meiate kitautolu (vakai, Luke 12:48; T&F 82:3).
ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻikai ko ha kau tangata haohaoa kitautolu. ʻOku tau ʻiloʻi e hala haohaoá, ka ʻoku ʻikai ke tau faʻa ngāue ʻo fakatatau mo ʻetau ʻiló. Ka ʻoku ou tui ko e taimi lahi ʻoku tau feinga pē. ʻOku tau feinga ke hoko ko e faʻahinga tangata ʻoku finangalo ʻa ʻetau Tamaí ke tau aʻusiá. Ko ha kaveinga māʻolunga ʻaupito ia pea ʻoku ou fakamālō atu ki he niʻihi ʻoku feinga ke fakahoko iá. ʻOfa ke tāpuakiʻi kimoutolu ʻe he ʻEikí ʻi hoʻomou feinga ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei he tafaʻaki kotoa pē.
Hangē ko ia ʻoku mou meaʻí, ne toki maʻutangī ʻa e ngaahi Potufonua he Kūlifa ʻo e ʻIunaiteti Siteití, ʻe he ngaahi matangi mālohí mo e tāfeá. Kuo mole kotoa ʻa e koloa ʻa ha toko lahi. Kuo lahi fau e maumaú. Kuo laui miliona ha kakai ʻoku faingataʻaʻia. Kuo puputuʻu ha loto ʻo ha tokolahi mei he ilifiá mo e hohaʻá. Kuo lahi e moʻui kuo molé.
ʻI he meʻa kotoa ko ʻení, kuo lahi fau e ngaahi tokoni kuo fakahoko ki aí. Kuo fakavaivaiʻi ha ngaahi loto. Kuo toe fakaava ha ngaahi ʻapi. ʻOku manako e kau fakaangá ke talanoa ki he tōnounou ʻa e lotu faka-Kalisitiané. ʻOku totonu ke toe vakai e niʻihi peheé, ki he meʻa kuo fai ʻe he ngaahi siasí he ngaahi tūkunga ko ʻení. Kuo fakahoko ʻe ha ngaahi siasi lahi ha ngaahi tokoni fakaofo. Pea ʻoku kau ki ai hotau Siasí. Kuo fononga ha niʻihi ʻo hotau kakaí ki ha ngaahi feituʻu mamaʻo ke ʻave ha ngaahi meʻangāue, tēniti pea mo foaki ha ʻamanaki lelei. Kuo foaki ʻe ha kau tangata maʻu lakanga fakataulaʻeiki ha ngaahi houa ʻe lauiafe he tokoni ki he fakaakeaké. Meimei ke ʻi he kau tangata ʻe toko tolu afe pe fā afe he taimi ʻe taha. ʻOku ʻi heni hanau niʻihi he pooni. ʻOku ʻikai ha lea feʻunga ke fakamālōʻia kinautolu. Ka mou meaʻi muʻa ʻemau houngaʻiá, mo ʻemau ʻofá pea mo ʻemau lotua kimoutolú.
Kuo tataki ha konga lahi ʻo e ngaahi ngāué ni ʻe hatau ongo Fitungofulu Fakaʻēlia, ko Sione ʻEnitasoni ʻoku nofo Folōlita pea mo Sitenilī ʻĒlisi, ʻoku nofo Tekisisi. Ka ko kinaua ʻoku tā muʻomuʻa hono leaʻaki ʻa e totonu ke fakamālōʻia e kau tangata mo e kau talavou toko lahi fau kuo nau fai ʻa e tokoní. Kuo tui ʻe ha toko lahi ha ʻū falani ʻoku tohiʻi ai ʻa e, “Ngaahi Nima Tokoni ʻo e Kau Māmongá.” Kuo nau maʻu e ʻofa mo e tokaʻi ʻa kinautolu ʻoku faitokoniá. ʻOku ʻikai ngata ʻi hono fai ʻenau tokoní ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku faingataʻaʻiá, ka ʻoku aʻutaki foki ia ki ha kakai tokolahi ʻoku ʻikai fai ha fengāueʻaki fakalotu mo kinautolu.
Kuo nau muimui ki he sīpinga ʻa e kau Nīfaí ʻi he tohi ʻa ʻAlamaá: “Naʻe ʻikai ke nau tekeʻi ha toko taha ʻa ia naʻe telefua, pe naʻe fiekaia, pe naʻe fieinua, pe naʻe puke, pe kuo taʻefafangaʻi; pea naʻe ʻikai te nau holi ki he ngaahi koloá; ko ia naʻa nau angalelei ki he kakai kotoa pē, ʻo tatau ai pē ʻa e motuʻa mo e kei siʻi, ʻa e pōpula mo e tauʻatāina, ʻa e tangata mo e fefine, pe naʻe taʻekau ki he siasí, pe naʻe kau ki he siasí, ʻo ʻikai ke nau filifilimānako pe ko hai naʻe masivá” (ʻAlamā 1:30).
ʻOku tokolahi ha kau fafine mo ha kau finemui ʻi he tapa kehekehe ʻo e Siasí, kuo nau fai ha tokoni lahi ʻaki hono foaki ha nāunau haisini mo faitoʻo ʻe lauiafe. Kuo foaki ʻe he Siasí ha meʻangāue, meʻakai, vai mo ha fakafiemālie.
Kuo lahi fau e paʻanga kuo tau foaki ki he Kolosi Kulá mo e ngaahi kautaha kehé. Kuo tau foaki ha laui miliona mei he paʻanga ʻaukaí mo e paʻanga tokoni ʻofa fakaetangatá. ʻOku ou fie fakafofongaʻi atu ʻa e niʻihi ne mou tokoniʻí pea pehē ki he Siasí, ʻi he fakamālō atu ki he taha kotoa pē.
Sai, ʻoku ʻikai ke u pehē, pea ʻoku ou toe fakamamafaʻi atu, ʻoku ʻikai ke u pehē ko ha tautea mei he ʻEikí ʻa e meʻa naʻe hokó. ʻOku tokolahi ha kakai lelei, kau ai ha Kāingalotu faivelenga, ne nau kau he niʻihi faingataʻaʻiá. ʻI heʻeku lea ʻaki iá, ʻoku ʻikai ke u momou ke pehē ʻoku ʻikai ko ha meʻa foʻou ki he māmani ko ʻení ʻa e meʻa fakamamahí mo e ngaahi faingataʻá. Ko kitautolu ʻoku lau e folofolá, ʻoku tau ʻiloʻi e fakatokanga ʻa e kau palōfitá ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakamamahi kuo hokó pea mo ia ʻe ʻamanaki ke hokó.
Naʻe hoko ʻa e Lōmaki lahi naʻá ne ʻufiʻufi e funga ʻo e māmaní, pea hangē ko e lea ʻa Pitá, “naʻe fakamoʻui ai ʻa e ... toko valu” (1 Pita 3:20).
Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻe veiveiua ki he ngaahi meʻa fakalilifu te ne lava ʻo uesia e faʻahinga ʻo e tangatá, tuku ke ne lau ʻa e vahe 24 ʻo e tohi Mātiú. Kuo folofola e ʻEikí ʻo pehē: “Te mou fanongo ki he ngaahi tau mo e ongoongo ʻo e tau. . . .
“Koeʻuhí ʻe tuʻu hake ʻa e kakaí ki he kakai, mo e puleʻanga ki he puleʻanga, pea ʻe ai ʻa e honge, mo e [mahamahaki] lahi, mo e mofuike, ʻi he potu kehekehe.
“Ka ko e ngaahi meʻá ni kotoa pē ko e kamataʻanga pē ʻo e ngaahi mamahí. . . .
“Ka ʻe malaʻia ʻa kinautolu ʻoku feitamá, mo kinautolu ʻoku toutamá, ʻi he ngaahi ʻaho ko iá! . . .
“Ka koeʻuhí ʻe toki hoko ʻa e mamahi lahi, naʻe ʻikai hano tatau talu mei he kamataʻanga ʻo māmaní, ʻo aʻu ki he ʻahó ni, pea ʻe ʻikai ʻo lauikuonga.
“Pea kapau ʻe ʻikai fakasiʻisiʻi ki he ngaahi ʻaho ko iá, ʻe ʻikai moʻui ha toko taha: ka koeʻuhí ko e kakai kuo fili, ʻe fakasiʻisiʻi ai ʻa e ngaahi ʻaho ko iá” (Mātiu 24:6–8, 19, 21–22).
ʻOku tau lau he Tohi ʻa Molomoná ʻo kau ki he ngaahi fakaʻauha fakalilifu ʻi he Feituʻu Fakahihifó he kuonga ʻo e pekia ʻa e Fakamoʻuí ʻi Selusalemá. Te u toe fakaongo atu:
“Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi hono tolungofulu mā fā ʻo e taʻú, ʻi he ʻuluaki māhiná, naʻe tō ʻa e fuʻu matangi lahi, ʻo hangē ko ia kuo teʻeki ai ke ʻiloa ʻi hono kotoa ʻo e fonuá.
“Pea naʻe ʻi ai foki mo e fuʻu afā lahi mo fakailifia; pea naʻe ʻi ai ʻa e mana fakamanavahē, pea naʻe lulululu ai ʻa e fonuá hono kotoa, ʻo hangē ka mafahifahi iá.
“Pea naʻe ʻi ai mo e ngaahi tapa mālohi ʻa e ʻuhilá ʻo hangē ko ia naʻe teʻeki ai ke ʻiloa ʻi he fonuá hono kotoa.
“Pea naʻe kamata ke vela ʻa e kolo ko Seilahemalá.
“Pea naʻe ngalo hifo ʻa e kolo ko Molonaí ʻi he loto moaná, pea naʻe melemo hono kakaí.
“Pea naʻe hiki hake ʻa e kelekelé, kae holo ki he kolo ko Molonaihā, pea naʻe hoko ʻa e fuʻu moʻunga ʻi he potu naʻe tuʻu ai ʻa e koló. . . .
“. . . He vakai, naʻe liliu ʻa e funga hono kotoa ʻo e fonuá, ko e fai ʻi he afā mo e ngaahi ʻahiohio mo e mana mo e ʻuhila pea mo e fuʻu ngalulululu lahi ʻa e fonuá hono kotoa;
“Pea naʻe mafahifahi ʻa e ngaahi hala motuʻá, pea naʻe maumauʻi ʻa e ngaahi hala tokaleleí, pea naʻe hoko ʻo tokatāmaki ʻa e ngaahi potu tokalelei lahi.
“Pea naʻe ngalo hifo ʻa e ngaahi kolo lahi, ʻa ia naʻe lalahi mo ongoongoa, pea naʻe vela ʻa e ngaahi kolo lahi, pea naʻe lulululuʻi ʻa e ngaahi kolo lahi, kae ʻoua kuo holo ki he kelekelé ʻa e ngaahi fale ʻi aí; pea kuo mate hono kakaí, pea naʻe liʻaki ʻo lala ʻa e ngaahi potu” (3 Nīfai 8:5–10, 12–14).
Ko ha toki fakatamaki fakalilifu moʻoni ia.
Naʻe laui miliona e moʻui naʻe keina ʻe he mahaki fakaʻauha pe Black Death, ne tō he senituli hongofulu mā faá. Pea hanga ʻe he ngaahi mahaki fakaʻauha hangē ko e simolopōkisí, ʻo fakatupu ha faingataʻaʻia lahi mo ha mate ʻi he ngaahi senituli kuohilí.
ʻI he taʻu 79 a.d. naʻe fakaʻauha ai ʻa e kolo lahi ko Pomipeí, he taimi naʻe puna ai e moʻunga afi ko Vesuviesí.
Naʻe fakaʻauha ʻa Sikākou ʻe ha vela lahi moʻoni. Naʻe tāfea ha ngaahi feituʻu ʻo Hauaiʻi ʻi ha ngaahi peau kula. Naʻe maumauʻi ʻe ha mofuike ʻa e kolo ko Seni Felenisisikoú he 1906 pea mate ai ha toko 3,000. Naʻe mole ha moʻui ʻe 8,000 tupu mei he afā ne tō ʻi Kalavesitoni ʻi Tekisisi he 1900. Pea hangē ko ia ʻoku mou meaʻí, naʻe toki tō ai ki muí ni mai ha peau kula fakalilifu he Fakatongahahake ʻo ʻĒsiá, ʻa ia ne lau afe e moʻui ne mole aí pea ʻoku kei fie maʻu ki ai ha tokoní.
Ko ha kikite maʻongoʻonga moʻoni ia ʻoku hā ʻi he vahe 88 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava ʻo fekauʻaki mo e ngaahi fakaʻauha ʻe hoko hili e fakamoʻoni ʻa e kaumātuʻá. Naʻe pehē ʻe he ʻEikí:
“He ʻo ka hili hoʻomou fakamoʻoní, ʻe hoko mai ʻa e fakamoʻoni ʻa e ngaahi mofuiké, ʻa ia ʻe tupu ai ʻa e ngaahi toʻe ʻi loto ʻiate ia, pea ʻe tō hifo ki he kelekelé ʻa e kakaí, ʻo ʻikai te nau lava ʻo tuʻu.
“Pea ʻe hoko foki mo e fakamoʻoni ʻo e leʻo ʻo e ngaahi mana, mo e leʻo ʻo e ʻuhila pea mo e leʻo ʻo e ngaahi afā mo e leʻo ʻo e ngaahi peau ʻo e tahí, ʻoku fuʻu taulōfuʻu hake ʻo laka ʻi honau ngaahi ngataʻangá.
“Pea ʻe moveuveu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, pea ko e moʻoni ʻe vaivai ʻa e loto ʻo e kakaí, koeʻuhí he ʻe hoko mai ʻa e ilifia ki he kakai kotoa pē” (T&F 88:89-91).
Meʻa mālie moʻoni ko hono fakamatalaʻi ʻo e peau kulá mo e ngaahi afā ne toki hokó, ʻi hono fakalea ʻi he fakahā ko ʻení ʻa ia ʻoku pehē, “Ko e leʻo ʻo e ngaahi peau ʻo e tahí ʻoku fuʻu taulōfuʻu hake ʻo laka ʻi honau ngaahi ngataʻangá.”
ʻOku kei hokohoko atu e mamahí ko e tupu mei he tōʻonga fakalilifu ʻoku fai ʻe he tangatá ki he niʻihi kehé ʻi he ngaahi fepakipaki ʻoku hokó. ʻI he vāhenga Tāfue ʻo Sūtaní, kuo tāmateʻi ai ha kakai ʻe laumano pea siʻi tukuhāusia ai ha kakai ʻe taha miliona tupu.
Ne ʻosi tomuʻa fakahā mai pē ʻa e meʻa ne hoko he kuohilí. Pea ʻoku ou tui ʻoku teʻeki hoko mai e ngataʻangá. Hangē ko e ʻi ai ha ngaahi meʻa fakalilifu ne hoko he kuohilí, ʻoku tau hanganaki atu ki ha meʻa lahi ange ʻi he kahaʻú. Ko e hā ʻetau meʻa ʻoku fakahokó?
Naʻe pehē ʻe he tokotaha naʻe ʻikai ke ʻuha he taimi naʻe langa ai ʻe Noa ʻa e ʻaʻaké. Ka naʻá ne foʻu pē ia pea naʻe hoko mai ʻa e ʻuhá.
Kuo folofola ʻa e ʻEikí, “Kapau kuo mou mateuteu, ʻe ʻikai te mou manavahē” T&F 38:30).
ʻOku hā mai he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻa e tefitoʻi teuteu ke fakahokó, ʻa ia ʻoku pehē: “Ko ia, mou tutuʻu ʻi he ngaahi potu māʻoniʻoní, pea ʻoua ʻe hiki mei ai kae ʻoua ke hokosia ʻa e ʻaho ʻo e ʻEikí” (T&F 87:8).
ʻOku tau hiva ʻa e hiva ko ia ʻoku pehē:
ʻI he kamata ke ngalulu ʻa e māmaní,
Fakalongolongo pē ʻetau ongoʻi manavasiʻí;
ʻI he tō mai hoʻo houhau fakamaté
Maluʻi kimautolu he moʻunga ʻo Saioné.
(ʻE Sihova Haofaki, Ngaahi Himi, fika 43).
ʻE lava ke tau moʻui ʻi ha founga ʻe lava ke tau ui ki he ʻEikí ke Ne maluʻi mo tataki kitautolu. Ko ha meʻa ʻeni ʻoku totonu ke fakamuʻomuʻa. He ʻikai lava ke tau ʻamanaki ki Heʻene tokoní, ʻo kapau ʻoku ʻikai ke tau fie tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Ko kitautolu he Siasí, ʻoku lahi fau e ngaahi fakamoʻoni ʻoku tau maʻu ki he tautea ʻo e talangataʻá ʻi he ngaahi sīpinga ʻo e puleʻanga ʻo e kau Sēletí mo e kau Nīfaí. Naʻe taki taha fononga e ongo koló ni mei he lāngilangiʻiá ki he fakaʻauha fakaʻaufuli koeʻuhí ko e angahalá.
ʻOku tau ʻiloʻi foki ʻoku tō mai ʻa e ʻuhá ʻo tatau pē ki he māʻoniʻoní pea mo e angahalá (vakai, Mātiu 5:45). Ka neongo ʻoku mate ʻa e māʻoniʻoní, ka ʻoku ʻikai ke nau mole, he ʻoku fakahaofi kotoa pē tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa e Huhuʻí. Naʻe tohi ʻa Paula ki he kakai Lomá ʻo pehē: “He kapau ʻoku tau moʻui, ʻoku tau moʻui ki he ʻEikí; pea kapau ʻoku tau mate, ʻoku tau mate ki he ʻEikí” (Loma 14:8).
ʻE lava ke tau talangofua ki he ngaahi fakatokangá. Kuo tau fanongo ki hono toutou ʻomi e ngaahi fakatokanga fekauʻaki mo e tuʻu laveangofua ʻa Niu ʻŌliní. Naʻe fakahā mai ʻe he kau fai fakatotolo ki he mofuiké, ko e Teleʻa Sōlekí ko ha feituʻu tōʻanga ia ʻo e mofuiké. Ko e tefitoʻi ʻuhinga ʻeni ʻoku fai ai hano fakaleleiʻi lahi ʻo e Tāpanekale he Temipale Sikueá. Kuo pau ke fakaleleiʻi e fale fakahisitōlia mo fakaofó ni ke ne lava ʻo matuʻuaki e ngalulu ʻa e kelekelé.
Kuo tau langa ha ngaahi fale tukuʻanga kēleni mo tukuʻanga koloa pea fakafonu kinautolu ʻaki e ngaahi fie maʻu ʻo e moʻuí, telia naʻa hoko mai ha fakatamaki. Ko e fale tukuʻanga koloa lelei tahá, ʻa e tukuʻanga koloa fakafāmilí. Kuo folofola mai e ʻEikí ʻi ha fakahā ʻo pehē: “Mou fokotuʻu ʻa kimoutolu; teuteu ʻa e meʻa ʻaonga kotoa pē” (T&F 109:8).
Kuo meimei senituli ʻe taha ʻa hono faleʻi mo poupouʻi hotau kakaí ke nau fai ʻa e teuteu ko iá, he ʻe tokoni ia ke nau moʻui ai ʻo ka tō mai ha fakatamaki.
ʻE lava ke tau fakatolonga ha vai, tefitoʻi meʻatokoní, nāunau fakafaitoʻo, mo ha vala ke tau māfana ai. ʻOku totonu ke ʻi ai ha paʻanga ʻe fakahū ki ha ʻaho ʻo e faingataʻá.
ʻOku ʻikai totonu ke hoko ʻeku leá ko ha meʻa ke fai ai ha fakatovave ki he fale koloá pe alā meʻa pehē. ʻOku ʻikai ke u leaʻaki ha meʻa foʻou, ka ko ia pē kuo fuoloa fau hono leaʻakí.
ʻOua muʻa naʻa ngalo ʻiate kitautolu e misi ʻa Felo ʻo kau ki he pulu sisinó mo e pulu tutué, ʻa e koane fua leleí mo e koane fua maté; mo hono fakaʻuhingaʻi ʻe Siosefa ko e ngaahi taʻu mahú mo e ngaahi taʻu hongé (vakai, Sēnesi 41:1–36).
Siʻoku ngaahi tokoua, ʻoku ou tui ʻe tāpuekina kitautolu ʻe he ʻEiki mo Ne tokangaʻi mo tokoniʻi kitautolu ʻo kapau te tau ʻaʻeva talangofua ʻi Heʻene māmá, ʻa ʻEne ongoongoleleí mo ʻEne ngaahi fekaú. Ko Ia ʻetau Tamaí mo hotau ʻOtuá pea ko ʻEne fānau kitautolu, pea kuo pau ke tau taau he founga kotoa pē ke maʻu ʻa ʻEne ʻofá mo ʻEne tokangá. ʻOku ou lotua ke tau fakahoko ia, ʻi he loto fakatōkilalo pea ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.