The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
ʻOkatopa 2005
Ko e Feilaulaú Ko ha Fiefiaʻanga mo e Tāpuaki

Ko e Feilaulaú Ko ha Fiefiaʻanga mo e Tāpuaki

ʻEletā Won Yong Ko
ʻO e Kau Fitungofulú

ʻOku ou fakatauange pē te tau hoko kotoa pē ko ha Kāingalotu ʻoku loto vēkeveke ke fai ha feilaulau pea tau moʻui taau ai ke maʻu e ngaahi tāpuaki makehe ʻa e ʻEikí.

ʻEletā Won Yong KoSiʻi ngaahi tokoua mo e tuofāfine, mālō e lelei ki he hoʻataá ni. Kuo akoʻi mai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻilonga ha “tui fakalotu ʻoku ʻikai fie maʻu ki ai hano feilaulauʻi ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē, ʻoku ʻikai ʻaupito ke ne maʻu ʻe ia ha mālohi feʻunga ke fakatupu ʻa e tui ʻoku fie maʻu ki he moʻuí mo e fakamoʻuí” (Lectures on Faith [1985], 69). Kapau te tau fakanounouʻi ʻa e hisitōlia ʻo e folofolá, ʻe lava ke tau pehē ko e hisitōlia ia ʻo e feilaulaú.

ʻE lava ke tau maʻu ha ngaahi sīpinga fakaʻofoʻofa ʻi he folofolá ʻo kinautolu kuo nau feilaulauʻi ʻenau moʻuí koeʻuhí ko ʻenau tuí mo ʻenau ngaahi fakamoʻoní. Ko ha sīpinga ʻe taha ʻoku maʻu ia mei he talanoa kia ʻAlamā mo ʻAmuleki heʻena mamata ʻi he loto mamahi ki he kakai ʻAmonaihā ne laku ki he afí ʻo nau mate ai, ka nau kei pikimaʻu pē ki heʻenau tuí (vakai, ʻAlamā 14:7–13).

ʻOku tau fakakaukau foki kia Sīsū Kalaisi naʻe finangalo lelei ke hifo mei he ʻao ʻo ʻEne Tamaí ki he māmaní ʻo fai ʻa e feilaulau ke fakamoʻui ʻa e māmaní, ʻo fakafou ia ʻi ha mamahi lahi fau kuo teʻeki ai lava ke kātekina ʻe ha taha.

ʻI he kuonga fakaʻosi ko ʻeni ʻo e ongoongoleleí, kuo lahi ha moʻui ʻa ha kau paionia tokolahi kuo mole pea nau fai ha ngaahi feilaulau kāfakafa ke tauhi ʻenau tuí.

ʻI he ʻahó ni, mahalo he ʻikai kole mai ia ke ta fai ha feilaulau lahi ʻo hangē ko hano tukuange ʻeta moʻuí, ka ʻoku lava ke tau mamata ki ha ngaahi sīpinga lahi ʻo ha Kāingalotu kuo nau fai ha ngaahi fielaulau fakamamahi ke pukepuke ʻenau tuí mo tauhi ke moʻui ʻenau fakamoʻoní. Mahalo ʻoku faingataʻa ange ke fai ʻa e fanga kiʻi feilaulau īkí ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó. Hangē ko ʻení, ʻe lau ia ko ha feilaulau siʻisiʻi ke tauhi ke māʻoniʻoni ʻa e ʻaho Sāpaté, lau fakaʻaho e folofolá pe totongi ʻetau vahehongofulú. Ka he ʻikai lava ke fai e fanga kiʻi feilaulau iiki ko ʻení kae ʻoua leva kuo tau maʻu ʻa e fakakaukau mo e loto fakapapau ke fai ʻa e feilaulau ʻoku fie maʻú ke tau lava ʻo tauhi ai e ngaahi fekau ko iá.

ʻI heʻetau fai e fanga kiʻi feilaulau iiki ko ʻení, ʻoku fetongi mai ia ʻaki ha ngaahi tāpuaki lahi ange mei he ʻEikí. Naʻe pehē ʻe he Tuʻi ko Penisimaní, “Pea ʻoku mou kei moʻua kiate ia ʻoku mou moʻua pea te mou moʻua ai pē ʻo taʻengata” (Mōsaia 2:24). Pea hangē ko ia naʻe fai ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ki hono kakaí, ʻokú ne fakalotolahiʻi kitautolu ke tau lava ʻo maʻu ha ngaahi tāpuaki lahi ange ʻi heʻetau hokohoko atu he talangofua ki he folofola ʻa e ʻEikí.

ʻOku ou tui ko e fuofua tāpuaki ʻoku maʻu mei he feilaulaú ko e fiefia ko ia ʻoku tau ongoʻi he taimi ʻoku tau fakahoko ai iá. Mahalo ʻoku hoko pē ko ha tāpuaki ʻa e fakakaukau atu ko ia ko e feilaulaú ko ha tāpuakí. ʻI heʻetau maʻu e faʻahinga fakakaukau ko iá mo ongoʻi ʻa e fiefiá, ʻe lava ke tau ʻosi maʻu ʻe kitautolu ia ʻa e tāpuakí.

Ne u toki maʻu kimuí ni mai ʻa e faʻahinga tāpuaki ko iá mei he kāingalotu ʻi Kōlea ne kau atu ki hono kātoangaʻi ʻo e taʻu 50 ʻo hono fakatapui ʻo e Siasí ʻi Kōleá pea mo e kātoanga ʻo e taʻu 200 ʻo e fāʻeleʻi ʻo Siosefa Sāmitá. ʻOku ou fie fakamatala nounou atu pē ʻo kau ki heʻenau ngaahi feilaulaú mo e fiefia pea mo e tāpuaki ne nau maʻú.

Ke kātoangaʻi e ongoongolelei kuó ne foaki ha ʻamanaki lelei mo ha lototoʻa ki he kakai ʻi Kōlea ne uesia lahi ʻe he Tau Kōleá, naʻe kamata teuteu leva ʻa e kāingalotú ki he kātoanga ko ʻení ʻo laka ange he taʻu ʻe taha kuohilí. Ne tokolahi e kāingalotu ʻi Kōlea—ʻa e Palaimelí, kau talavoú, kau finemuí, kau tāutahá, kau Fineʻofá mo ha niʻihi kehe pē—ne nau fakataha hifo ke fai ha ako faiva ki he kātoangá ni. Ne nau teuteu ha ngaahi faiva fakafonua lahi ʻo kau ai ʻa e hulohula fakamatalaʻi ʻakaú, hulohula fuopotopotó, hulohula ií mo e hulohula ʻo e fāmá. Naʻa nau tauʻolunga tā nafa; fakaʻaliʻali taikuanitō, tulamá, hulohula ki he poló, hivá, fanga kiʻi faiva tamapuá pea fakaʻaliʻali mo ha ngaahi kuaea.

Koeʻuhí ko e longoaʻa e tā nafa ʻa e kau talavoú, ne kamata ke lāunga ai e ngaahi kaungāʻapí pea pau ke taʻofi ʻa e ako faivá. Naʻe faingataʻa ke fai ha ako faiva lōloa, ka ne nau fai ia ʻi he fiefia. Naʻe ʻikai ke u ʻilo ha taha ne toe lāunga ʻi heʻenau feinga mo feilaulau ke tuʻu hake he 4 hengihengí ʻo heka pasi ke fai e ako faiva fakataha ko ʻení. Ne nau ongoʻi ha fiefia lahi mo ha fakafetaʻi moʻoni koeʻuhí ko e ngaahi tāpuaki mo e faingamālie kuo foaki ange ʻe he ʻEikí pea pehē ki he faingamālie ke fakahaaʻi ai ʻenau houngaʻiá.

Naʻe toko lahi foki mo ha niʻihi ne ngāue fakafaifekau ʻi Kōlea, ne nau foki mai mo honau ngaahi hoá mo ʻenau fānaú ki he kātoangá ni. Naʻa nau feilaulau ke omi ʻo ngāue fakafaifekau ʻi Kōlea he ngaahi taʻu lahi kuohilí. Ne nau toe fai ha feilaulau ʻe taha he taimi ko ʻení ʻaki honau taimí mo ʻenau paʻangá ke ʻomi honau fāmilí ke nau kau atu ki he kātoangá lolotonga e taimi ʻafu ʻo e faʻahitaʻu māfaná. Ka ne nau fiefia mo houngaʻia ʻi he ngaahi fakafiefia kotoa pē ne nau kau ki aí.

Naʻe fekauʻi atu ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne palōfita ko Kōtoni B. Hingikelií ki Kōlea ke fakalotolahiʻi e Kāingalotu Kōleá mo e niʻihi kehé. Naʻe fai foki ʻe Palesiteni Hingikelī ha feilaulau lahi he folaú ni ʻaki ʻene fakataimi-tēpileʻi haʻane ʻaʻahi ʻaho ʻe 13 ki he funga māmaní mo ne haʻu ki Kōlea ʻo feʻiloaki mo e Kāingalotu kuó ne ʻofeina ʻi ha ngaahi taʻu lahi pea mo fakahaaʻi tonu mai e ʻofa makehe mei he ʻEikí. Naʻe ʻikai ongoʻi ʻe ha taha ia ko ha feilaulau ʻeni. Ka ne tō homau ngaahi loʻimatá ʻi he fiefia mo e houngaʻia. ʻIkai ko e tāpuaki ʻeni ʻoku tau talanoa ki aí?

Siʻi ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoua naʻa mou manavasiʻi ke fai ha feilaulau. Fiefia muʻa he ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu tonu mei he feilaulaú.

ʻOku faʻa ʻi ai pē foki ha vahaʻa taimi hili hono fai ʻo e feilaulaú ki hono maʻu ʻo e tāpuakí. Mahalo naʻa hoko mai ʻa e feilaulaú ʻo fakatatau mo ʻetau fokotuʻutuʻú, ka ʻe toki hoko mai pē ʻa e tāpuakí ʻo fakatatau mo e fokotuʻutuʻu ʻa e ʻEikí. Kuo fakafiemālieʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi Heʻene folofola, “Ko ia, ʻoua naʻa [mou] fiu ʻi he fai leleí, he ʻoku [mou] ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e ngāue lahi. Pea ʻoku tupu mei he ngaahi meʻa īkí ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahi” (T&F 64:33).

ʻOku hoko moʻoni mai ʻa e ngaahi tāpuakí kiate kitautolu. Manatuʻi muʻa ʻoku hoko ʻa e feilaulaú ko ha hala ki he tāpuakí. Tau fai muʻa ha fielaulau ʻi he fanga kiʻi meʻa īkí.

ʻI heʻetau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná heʻetau fiemoheá, tau manatuʻi muʻa ko ʻetau muimui ia ki he naʻinaʻi ʻa hotau palōfitá pea ʻomi ʻe he ʻilo ko iá ha fiefia kiate kitautolu. Mahalo ʻe lahi ha ngaahi moʻua ke totongi; ka ʻi heʻetau totongi ʻetau vahehongofulú, tau ongoʻi fiefia muʻa he maʻu ʻo e faingamālie ke foaki ai ha meʻa maʻá e ʻEikí.

Pea ʻe toki lilingi mai kiate kitautolu ha tāpuaki ʻoku lahi angé. Pea ʻe hangē tofu pē ia ko ʻetau ʻohovale mo fiefia ʻi heʻetau maʻu ha meʻaʻofa ne ʻikai ke tau ʻamanaki ki ai.

Hangē ko e lea ne fai ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipoló, “ʻI he taimi ʻoku tau foaki aí, ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku ʻomi ai e ngaahi tāpuaki ʻo e langí!’ [ʻOku Mau Fakamālō ki he ʻOtua,” Ngaahi Himí, fika 16]. Pea ʻi he ikuʻangá, ʻoku tau ʻiloʻi ai naʻe ʻikai ʻaupito ko ha feilaulau ia” (“Becoming the Pure in Heart,” Ensign, Mar 1985, 5). ʻOku ou fakatauange pē te tau hoko kotoa pē ko ha Kāingalotu ʻoku loto vēkeveke ke fai ha feilaulau pea tau moʻui taau ai ke maʻu e ngaahi tāpuaki makehe ʻa e ʻEikí. ʻE tokangaʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke ʻoua naʻa fuʻu faingataʻa ke kātakiʻi ha faʻahinga feilaulau te tau fai. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy