The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
ʻOkatopa 2005
Ko e Maama ʻi Honau Matá

Ko e Maama ʻi Honau Matá

Palesiteni James E. Faust
Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí

ʻOku hoko mai ha maama toputapu ki hotau matá mo hotau fofongá ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ha fetuʻutaki fakafoʻituitui mo ʻetau Tamai Hēvani ʻofá mo Hono ʻAló.

Palesiteni James E. FaustSiʻi ngaahi tokoua, tuofāfine, mo e ngaahi kaumeʻa ʻofeina he funga ʻo māmaní, ʻoku ou kolea ʻi he loto fakatōkilalo e tokoni ʻa e Laumālie ʻo ʻetau Tamaí ke mahino atu ʻeku leá he pongipongi ní.

Naʻe hounga moʻoni kiate au ʻa e pōpoaki fakapalōfita ʻa Palesiteni Hingikelī he kamataʻanga ʻo e konifelenisí ni. ʻOku ou fakamoʻoni ko Palesiteni Hingikelī hotau palōfitá, kuo tākiekina ia ʻe hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia ko e ʻUlu ʻo e Siasí ni.

Naʻe toki fakamanatú ni, ha fakataha fakahisitōlia naʻe fai ʻi Selusalema he meimei taʻu ʻe 17 kuo hilí. Ne fekauʻaki ia mo e lisi ʻo e kelekele ne iku langa ki mui ai e Senitā ʻi Selusalema ʻo e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ke Ako ki he Hahake Lotolotó. Ki muʻa pea fakamoʻoni ʻa e lisí ni, ne felotoi ʻa Palesiteni ʻĒsela Tafu Penisoni mo ʻEletā Sefilī R. Hōlani, ʻi heʻene kei palesiteni ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, mo e puleʻanga ʻIsilelí ʻo fakafofongaʻi ʻa e Siasí mo e ʻunivēsití ke ʻoua naʻa fai ha ngāue fakafaifekau ʻi ʻIsileli. Mahalo te mou fifili pe ko e hā naʻe ʻikai ke mau loto ai ke fai ha malangá. Naʻe fie maʻu ia kae lava ke toki tukuange mai ha ngofua ke langa ha fale fakaʻofoʻofa ʻoku tuʻu he kolo fakahisitōlia ko Selusalemá. ʻOku mau pehē, kuo tauhi mo fakaʻapaʻapaʻi moʻoni ʻe he Siasí mo BYU ʻa e tukupā ko ia ke ʻoua naʻa fai ha malangá. Hili hono fakamoʻoni ʻo e lisí, ne pehē ʻe ha taha ʻo homau ngaahi kaumeʻá, “ʻOku mau ʻilo he ʻikai ke mou malanga, ka ko e hā te mou fai ki he maama ʻoku ʻi honau fofongá?” Ko ʻene ʻuhinga ʻeni ki he fānau ako ne ako ʻi ʻIsilelí.

Ko e hā e maama ʻi honau fofongá ne eʻa atu ki hotau ngaahi kaumeʻá ni? ʻOku fakahoko mai ʻe he ʻEikí tonu pē ʻa e talí, “Pea ko e maama ʻoku uló, ʻa ia ʻoku foaki kiate kimoutolu ʻa e māmá, ʻoku tupunga ia ʻiate ia, ʻokú ne fakamaama homou matá, ʻa ia ko e maama pē ko iá ʻoku fakaakeʻi homou ʻatamaí.”1 Naʻe haʻu ʻa e maama ko iá mei fē? ʻOku toe ʻomi pē ʻe he ʻEikí ʻa e talí, “Ko e maama moʻoni au ʻoku fakamaama ki he tangata kotoa pē ʻoku haʻu ki māmani.”2 Ko e ʻEikí ʻa e maama moʻoní, pea “mo e Laumālie ʻokú ne fakamaama . . . ʻa e tangata kotoa pē ʻi māmani, ʻa ia ʻokú ne tokanga ki he leʻo ʻo e Laumālié”3 ʻOku fotu atu ʻa e māmá ʻi hotau fofongá pea pehē ʻi hotau matá.

Ne ʻaʻahi mai ʻa Paula Havea (Paul Harvey), ko ha taha faiongoongo ʻiloa, ki ha taha e ngaahi ʻapiako hotau Siasí ʻi ha ngaahi taʻu ki muʻa atu. Naʻá ne pehē ki mui mai: “ʻOku fakafōtunga mai . . . ʻe he fofonga kei siʻi kotoa pē ha faʻahinga . . . fōtunga fakaʻeiʻeiki. ʻOku lahi fau he ngaahi ʻahó ni ha ngaahi fofonga kei iiki kuo motuʻa vave tuʻunga he toutou femoʻulaloaʻaki mo e konisēnisí. Ka ʻoku maʻu ʻe he [kakai kei iiki ko ʻení] ha faingamālie mahuʻinga ʻa ia ʻoku maʻu mei he mapuleʻi kitá, faivelengá, pea mo e fakatapuí.”4

ʻOku maʻu ʻe kinautolu ʻoku fakatomala moʻoní ʻa e Laumālie ʻo Kalaisí pea ʻoku papitaiso kinautolu ʻi he Siasí ni ki hono fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá. ʻOku hilifaki nima ki honau ʻulú pea ʻoku nau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní tuʻunga ʻi he lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá.5 Ko e “meʻaʻofa [ia] ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu kotoa pē ʻoku fekumi faivelenga kiate iá.”6 Hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Paʻale P. Palatí, ko e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko “ha, . . . meʻa fakafiefia ia ki he lotó, [mo ha] maama ki he matá.”7 Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e Fakafiemālie ia ne talaʻofa ʻe he Fakamoʻuí ki muʻa pea toki tutukí.8 ʻOku foaki ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki he Kāingalotu moʻui tāú ha fakahinohino fakalaumālie mo ha maluʻi foki. ʻOkú ne fakalahi ʻetau ʻilo mo ʻetau mahino ki he “meʻa kotoa pē.”9 ʻOku fuʻu mahuʻinga lahi ʻeni ʻi he taimi ʻoku fakautuutu ai ʻa e kui fakalaumālié.

ʻOku mafola ʻa e anga fakamāmaní ʻi ha konga lahi ʻo māmani he ʻahó ni. ʻOku fakamatalaʻi ʻa e anga fakamāmaní ko ha “talatalakehe pe fakasītuʻaʻi pe siʻaki ʻo e tui fakalotú mo e ngaahi meʻa fakalotú.”10 ʻOku ʻikai tali ʻe he meʻa fakamāmaní ke pehē ʻoku pau pe taʻeliliua ha ngaahi meʻa lahi. Ko ʻene tefitoʻi kaveingá ʻa e fakahōhōlotó mo e tokanga pē kiate kitá. Taimi lahi, ko kinautolu ʻoku nau tui ki he meʻa fakamāmaní ʻoku kehe ʻenau vakai kiate kinautolú. Hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe ʻĪsaiá, “Ko e anga ʻo honau matá ʻoku tukuakiʻi ai ʻa kinautolu.”11

Ka neongo e meʻa fakamāmani kotoa ʻi māmaní, ʻoku fiekaia mo fakaʻānaua ha kakai tokolahi ki he ngaahi meʻa ʻo e Laumālié mo e fanongo ki he folofola ʻa e ʻEikí. Hangē ko hono kikiteʻi ʻe ʻĀmosí: “Vakai, ʻoku hoko ʻa e ngaahi ʻaho ʻoku pehē ʻe [he ʻEiki] ko e ʻOtuá, ʻa ia te u fekau ʻa e hongé ki he fonuá, kae ʻikai ko e honge mā pe ko e fie inu vai, ka ko e fanongo ki he ngaahi folofola ʻa [e ʻEikí]:

“Pea te nau ʻauhē mei he tahi ki he tahi, pea mei he tokelaú ki hahake, te nau lele fano pē ke kumi ʻa e folofola ʻa [e ʻEikí], ka ʻe ʻikai te nau ʻilo ia.”12

Ko e fē nai te tau fanongo ai ki he folofola ʻa e ʻEikí. Te tau lava ʻo fanongo ki ai mei hotau palōfitá, Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, Kau Palesitenisī ʻUluakí, Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, mo e toenga ʻo e Kau Taki Māʻolungá. Te tau toe lava ʻo fanongo ai mei hotau kau palesiteni fakasiteikí mo e kau pīsopé. ʻE lava e kau faifekaú ʻo fanongo ai mei honau kau palesiteni fakamisioná. Te tau lava ʻo lau ai ʻi he folofolá. Te tau lava foki ʻo fanongo ki he kihiʻi leʻo siʻi mo vanavanaiki ko ia ʻoku haʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻohake kitautolu ʻe he fanongo ki he folofola ʻa e ʻEikí, mei he kui fakalaumālié ki “heʻene maama lahí.”13

Ko e hā ʻoku tau fai ke pukepuke ai e malama ʻa e maama ko ia mei hotau matá mo hotau fōtungá? Ko ha konga lahi ʻo e māmá ʻoku haʻu ia mei he ʻetau mapuleʻi, faivelenga, pea mo fakatapui14 ki ha ngaahi meʻa pau ʻoku mahuʻinga. Ko e mahuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻá ni ko e ʻi ai ʻa e ʻOtua ko e Tamai ʻa hotau laumālié, pea ʻoku tau tali-ui ki ai ʻi he ʻetau ngaahi angafaí. Uá, ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko hotau Fakamoʻui mo hotau Huhuʻi. Tolú, ʻoku fie maʻu ʻe he palani lahi ʻo e fiefiá ʻa e talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Faá, ko e meʻaʻofa mahuʻinga taha ʻa e ʻOtuá ko e moʻui taʻengatá.15

ʻOku toe tānaki atu ʻe ha ngaahi tāpuaki kehe ʻa e maama ʻi hotau matá. Ko e ngaahi meʻa-foaki ia ʻo e Laumālié ʻoku maʻu mei he Fakamoʻuí.16 Ko e nēkeneká, fiefiá, lavameʻá, pea mo e nongá, ko ha ngaahi meʻa-foaki ia ʻo e Laumālié ʻoku tafe mei he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku kilukilua ʻetau ngaahi tuí tuʻunga he fiefia ʻoku tau maʻu ʻi heni pea mo ʻitānití. ʻOku kāfakafa ia pea ʻoku makehe hanau konga lahi ki heʻetau tuí. ʻOku makatuʻunga e ngaahi tui mahuʻingá ni ʻi heʻetau faivelengá pea kau ai ʻeni, ʻo ʻikai fakahokohoko fakatatau mo honau mahuʻingá:

1. Ko e ʻOtuá mo Hono ʻAló ko ha ongo tangata nāunauʻia. Ko e ʻOtua ko e Tamaí ko hotau Tupuʻanga moʻuí Ia, pea ko Sīsū Kalaisi ʻa hotau Fakamoʻuí mo hotau Huhuʻí. Ne fakatupu kitautolu ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá.17 ʻOku tau ʻilo ʻeni he ne mamata kiate Kinaua ʻa Siosefa Sāmita, ʻo Na folofola kiate ia, peá ne fakataufolofola kiate Kinaua.18
2. Ko e ngaahi tāpuaki fakatemipalé, ʻokú ne fakamaʻu ʻa e husepānití mo e uaifí, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he moʻuí ni ka ki ʻitāniti foki. ʻE lava ke fakafehokotaki ʻa e fānaú mo e ngaahi hakó ʻe he fakamaʻu ko ʻení.
3. ʻE lava ʻa e mēmipa tangata moʻui taau kotoa pē ʻo e Siasí ke maʻu mo ngāueʻaki ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá. Te ne lava ʻo ngāueʻaki ʻa e mafai fakalangí ni ʻi hono fāmilí pea ʻi he Siasí ʻo ka ui ia ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e mafaí.
4. ʻOku ʻi ai mo ha ngaahi folofola māʻoniʻoni kehe hangē ko e Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, mo e Mataʻitofe Mahuʻingá.
5. ʻOku leaʻaki ʻe he kau ʻaposetolo mo e kau palōfita moʻui e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi hotau kuongá, ʻi he fakahinohino ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, ko hotau palōfita, tangata kikite, mo e tangata maʻu fakahā, ʻa ia ko e maʻuʻanga ia ʻo e ngaahi fakahā hokohoko ʻi hotau kuongá.
6. ʻOku ʻatā ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki he mēmipa kotoa pē. ʻI hono fehuʻi ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “Ko e hā ha meʻa ʻoku kehe ai ʻa e [Siasi Māmongá] mei he toenga ʻo e ngaahi tui fakalotu ʻo hono kuongá,” naʻá ne tali ange, ko e “meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifaki ʻo e nimá, . . . [pea] ko hono toenga ʻo e meʻa kotoa pē ʻoku ʻi loto ia ʻi he meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”19
7. Ko hono fakaʻeiʻeikiʻi ʻo e tuʻunga ʻo fafiné. ʻOku tuʻunga tatau pē ʻa e fefiné mo e tangatá ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí. ʻOku fakanatula pē e kehekehe ʻa e fatongia ʻo fafiné meia tangata. Ne hoko mai ʻa e ʻilo ko ʻení fakataha mo hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí ʻi he kakato ʻo e ngaahi kuongá, fakataha mo ha fakapapauʻi kuo ʻosi tuku kia fafine ʻa e ngaahi fatongia maʻongoʻonga ʻo e tuʻunga fakaefaʻeé mo e ohi ʻo e fānaú. Kuo hoko mai ha ngaahi faingamālie lahi kia fafine talu mei hono fakaʻatā ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he 1842, ʻo laka ange ʻi ha toe kuonga talu e kamata e faʻahinga ʻo e tangatá he māmaní.20

ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí, ne vahe ai kia Konisiteni (Constance), ko ha taha ako neesi ke feinga ke ne tokoniʻi siʻa fefine ne lavea hono vaʻé ʻi ha fakatuʻutāmaki. Ne ʻikai tali ʻe he fefiné ha tokoni fakafaitoʻo koeʻuhí he naʻá ne ʻosi aʻusia ha meʻa fakamamahi mo ha taha ʻo e kau ngāue he falemahakí. Naʻe ilifia, pea ne hangē naʻe ʻikai fie feohi mo ha tahá. ʻI he ʻuluaki ʻaʻahi atu ʻa Konisitení, ne tuli ia ʻe he fefiné ni ki tuʻa. ʻI heʻene feinga hono hokó, naʻá ne tuku pē ke hū ange ʻa Konisiteni. ʻI he taimi ko ʻení kuo palangia e vaʻē ʻo e fefiné pea ʻaunga ha konga hono kakanó. Ka ne ʻikai pē loto ke faitoʻo.

Ne lotua ʻe Konisiteni e meʻá ni, pea ʻi he ʻosi ha ʻaho ʻe taha pe ua kuo tali mai. Ne ʻalu leva mo ha ʻolokaholo fufulu lavea (hydrogen peroxide) heʻene ʻaʻahi atu hono hokó. Koeʻuhí naʻe ʻikai mamahi, ne tuku leva ʻe he fefiné ke fakaʻaongaʻi ia ʻi hono vaʻé. Hili ia peá na talanoa ki ha ngaahi faitoʻo lelei ange he falemahakí. Ne fakapapauʻi ange ʻe Konisiteni ʻe fai ʻe he falemahakí e meʻa kotoa ki he nonga taha ʻo ʻene nofo aí. ʻOsi ha ʻaho ʻe taha pe ua nai, kuo loto lahi ʻa e fefiné ke hū ki he falemahakí. ʻI he ʻaʻahi atu ʻa Konisitení, ne malimali ange ʻa e fefiné mo pehē ange, “Kuó ke fakalotoʻi au.” Pea fakafokifā pē ʻene ʻeke ange kia Konisitení, “ʻOkú ke kau ki he Siasi fē?” Naʻe tala ange ʻe Konisiteni ko ha mēmipa ia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe pehē ange leva ʻa e fefiné, “Naʻá ku ʻosi ʻilo pē. Ne u ʻilo naʻe fekauʻi mai koe talu mei he ʻuluaki ʻaho ne u sio ai kiate koé. Naʻe ʻi ai ha maama ʻi ho fofongá naʻá ku fakatokangaʻi ʻi ha niʻihi homou siasí. Naʻe pau ai ke u falala atu.”

ʻI ha māhina pē tolu kuo moʻui kotoa hono vaʻé. Naʻe fakaleleiʻi ʻe ha kāingalotu ʻo e uooti ne nofo ai ʻa e fineʻeikí ni hono falé mo fakamaau hono konga ʻapí. Ne talanoa ʻa e kau faifekaú mo ia, pea ʻikai fuoloa kuo papitaiso.21 Tuʻunga kotoa ʻeni ʻi heʻene fakatokangaʻi ʻa e maama ʻi he fofonga ʻo e taʻahine ako nēsí ni.

Ne fehuʻi kia Palesiteni Pilikihami ʻIongi ʻi ha meʻa ʻe taha pe ko e hā ʻoku tau faʻa liʻekina mo faʻa mamahi ai he taimi ʻe niʻihí, peá ne tali ange kuo pau ke ako e tangatá ke “ngāue tauʻatāina . . . ke ʻilo pe ko e hā te ne faí . . . mo siviʻi ʻene tauʻatāiná–ke anga-tonu ʻi he fakapoʻulí.”22 ʻOku faingofua ange ke fai ia ʻi he taimi ʻoku tau mamata ai ki he “huelo ʻo e ongoongoleleí . . . ʻi heʻene malama . . . mei he fakafoʻituituí.”23

Ko e ngāue ʻi he Siasí ko ha tāpuaki mo ha faingamālie fakaʻofoʻofa ia ʻokú ne ʻomi ʻa e māmá ki hotau matá mo hotau fofongá. Hangē ko e fokotuʻu ʻa e Fakamoʻuí, “Tuku ke ulo pehē hoʻomou māmá ʻi he ʻao ʻo e kakaí ni, koeʻuhí ke nau mamata ki hoʻomou ngaahi ngāue leleí, pea fakamālōʻia hoʻomou Tamai ʻa ia ʻoku ʻi he langí.”24 ʻOku ʻikai lava ʻe he leá ke ne fakamatalaʻi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu ʻi he ngāue ʻi he Siasí. ʻOku talaʻofa ʻa e ʻEikí kapau te tau fua totonu hotau ngaahi fatongiá, te tau maʻu ha fiefia mo nēkeneka.

ʻOku fehuʻi ʻe ʻAlamā pe kuo tau maʻu Hono tataú ʻi hotau matá.25 ʻOku hoko mai ha maama toputapu ki hotau matá mo hotau fofongá ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ha fetuʻutaki fakafoʻituitui mo ʻetau Tamai Hēvani ʻofá mo Hono ʻAló, ko hotau Fakamoʻui mo hotau Huhuʻí. ʻI he fetuʻutaki ko ʻení, ʻoku hāsino mai leva mei hotau fōtungá ʻa e “fakamoʻoni fakaʻeiʻeiki”26 ko ia ʻokú Ne moʻuí.

ʻOku ʻoatu ʻeku fakamoʻoni fakafoʻituitui ki hono fakalangi ʻo e ngāue māʻoniʻoni ko ʻeni ʻoku tau kau aí. ʻOku maʻu ʻa e fakamoʻoní tuʻunga ʻi he fakahā.27 Ne hoko mai e fakahā fakamoʻoni ko ʻení ki hoku lotó ʻi heʻeku kei siʻí. ʻOku ʻikai ke u manatuʻi ʻe au pe ko e hā e meʻa ne tupu ai e fakahā fakamoʻoni ko ʻení. ʻOku hangē ʻoku hoko maʻu pē ia ko ha konga ʻo hoku konisēnisí. ʻOku ou fakamālō ʻi he ʻilo fakapapau ko ʻeni kuó ne fakafaingofuaʻi ke u malava ʻo fuesia e ngaahi palopalema ʻo e moʻuí ʻoku hoko mai kiate kitautolú.

Kuo ueʻi pea ʻe kei ueʻi kitautolu ʻe he ngaahi fakamoʻoni ʻa e Kau Takí mo e houʻeiki fafine he konifelenisí ni. ʻOku ou tui ʻe kautonu kiate kimoutolu ʻa e fakamoʻoni ko ʻení. ʻE lava lelei ke mou maʻu ha fakapapau ʻoku moʻoni ʻa ia kuo lea ʻaki atú. Ne akoʻi ʻe Pilikihami ʻIongi, “He ʻikai ngata pē he Kāingalotu ʻi hení . . . ka ʻe kau ai mo kinautolu ʻi he puleʻanga, konitīnēniti, pe motu kotoa pē, ʻokú ne moʻui ʻaki e tui fakalotu ne akoʻi ʻe hotau Fakamoʻuí mo ʻEne Kau ʻAposetoló, pea pehē kia Siosefa Sāmita; . . . te nau toe fai ʻa e fakamoʻoni tatau, kuo fakaake honau matá ʻe he Laumālié mo e ʻOtuá, pea ʻoku nau vakai tatau, kuo fakaake honau lotó, pea ʻoku nau ongoʻi mo maʻu ha mahino tatau.”28

ʻOku ʻilo ʻe hoku lotó mo ʻeku moʻuí kotoa ʻoku moʻui e ʻOtuá. ʻOku ou tui te Ne fakamaama ʻetau moʻuí ʻaki ʻEne ʻofa mai kiate kitautolu kotoa pē, kapau te tau feinga ke moʻui taau mo e ʻofa ko iá, ʻi he huafa māʻoniʻoni ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

1. T&F 88:11; toe fakamamafaʻi.

2. T&F 93:2.

3. T&F 84:46.

4. News broadcast, Dec. 8, 1967, typescript, 1.

5. Vakai, T&F 20:37.

6. 1 Nīfai 10:17.

7. Key to the Science of Theology: A Voice of Warning (1978), 61.

8. Vakai, Sione 14:26.

9. Sione 14:26.

10. Merriam-Webster’s Collegiate Dictionary, 11 ed. (2003), “secularism,” 1123.

11. 2 Nīfai 13:9.

12. ʻĀmosi 8:11–12.

13. 1 Pita 2:9.

14. Vakai, Paul Harvey, news broadcast, Dec. 8, 1967.

15. Vakai, T&F 14:7.

16. Vakai, T&F 46:11.

17. Vakai, Sēnesi 1:26–27.

18. Vakai, Siosefa Sāmita 2:17–18.

19. History of the Church, 4:42.

20. Vakai, George Albert Smith, “Address to Members of the Relief Society,” Relief Society Magazine, Dec. 1945, 717; vakai foki, Relief Society Minutes, Apr. 28, 1842, Archives of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 40.

21. Vakai, Constance Polve, “A Battle Won,” Ensign, Mar. 1981, 29–32; New Era, Apr 1980, 44–45.

22. Brigham Young’s Office Journal, Jan. 28, 1857, Archives of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints.

23. Neal A. Maxwell, “Be of Good Cheer,” ʻi he Conference Report, Oct. 1982, 97, pe Ensign, Nov 1982, 67.

24. 3 Nīfai 12:16.

25. Vakai, ʻAlamā 5:14.

26. Paul Harvey, news broadcast, Dec. 8, 1967.

27. Vakai, Brigham Young, Discourses of Brigham Young, ed. John A. Widtsoe (1998), 35.

28. Discourses of Brigham Young, 31.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy