ʻEletā Jeffrey R. Holland
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá
Hoko ko ha fefine ʻo Kalaisi. Fakamahuʻingaʻi homou tuʻunga mahuʻinga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. ʻOkú Ne fie maʻu kimoutolu. ʻOku fie maʻu kimoutolu ʻe he Siasí ni. ʻOku fie maʻu kimoutolu ʻe he māmaní.
Ne ʻilonga ʻaupito pē siʻeku motuʻá ʻi ha meʻa ne hoko he ngaahi māhina kuo ʻosí. Ne u tuʻu hake he pongipongi ʻe taha kuó u ʻā lelei pea mateuteu ke u ngāue— pea ne u toki fakatokangaʻi hake he ʻaho ko iá ʻi he ʻamanaki ke mau fakafiefiaʻi ha ʻaho fāʻeleʻí, ʻoku ʻi ai haku mokopuna ʻi he toʻu ʻo e toʻu tupú. Ne u toe kiʻi fakakaukau ki ai peá u fai ʻa e meʻa ne mei fai ʻe ha taha lahi mo anga fakaʻeiʻeiki pē. Ne u toe foki au ki hoku mohengá ʻo taʻotaʻo.
ʻOku ʻikai ke u fie tūkuhua ʻaki e faingataʻa hono ohi hake ʻo e tou tupú, ka ʻoku ou fie fakahā ki hoku mokopuna fefiné mo e toʻu tupu tokolahi fau ʻo e Siasí kuó u feʻiloaki mo ia he māmaní, ʻa ʻemau laukau ʻaki kimoutolú. ʻOku meimei ke ʻi he feituʻu kotoa pē ʻa e faingataʻa he tafaʻaki fakaeangamaʻá mo fakatuʻasinó pea ʻoku tau fekuki fakaʻaho maʻu pē mo e ʻahiʻahí, ka ʻoku kei faifeinga pē hamou tokolahi ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú.
ʻOku ou fie lea he hoʻataá ni ʻo vikia kimoutolu, mo fakahaaʻi atu ʻeku ʻofá, fakalotolahí mo ʻeku tanganeʻia ʻiate kimoutolú. Koeʻuhí kuo finemui ʻa hoku mokopuna lahi fefiné, ko ia te u fakataumuʻa ai ʻeku leá ki he kau finemui ʻo e Siasí. ʻOku ou fakatauange ʻe kaunga tonu ʻeku leá ki he houʻeiki fafine mo tangata ʻo e toʻu kotoa pē. Ka ʻi he ʻaho ní, hangē ko e hiva ʻoku faʻa fai ʻe Mōlisi Sevaleí, ʻoku ou fie “fakafetaʻi ki he langí koeʻuhí ko e longaʻi fānau fefiné.”
ʻUluakí, ʻoku ou loto ke ke laukau ʻaki hoʻo hoko ko ha fefiné. ʻOku ou loto ke ke ongoʻi ʻa hono moʻoni ʻo e meʻa ko iá, ke ke ʻiloʻi moʻoni ai ko hai koe. Ko e [ngaahi] ʻofefine fakalaumālie kimoutolu ʻo ha ongo mātuʻa fakalangi ʻoku ʻi ai homou natula fakalangi mo ha ikuʻanga [taʻengata].”1 ʻOku totonu ke tōkaki e moʻoni fisifisimuʻa ko iá ʻi hotau lotó pea ke hoko ia ko e makatuʻunga ʻo e fili kotoa pē ʻokú ke fai ʻi hoʻo aʻu hake ki he tuʻunga fakaefefiné. He ʻikai ʻaupito ha meʻa ia te ne toe fakamoʻoniʻi lahi ange ho anga fakaʻeiʻeikí, ho mahuʻingá, ho ngaahi faingamālié pea mo hoʻo palōmesí. ʻOku ʻafioʻi ʻe hoʻo Tamai Hēvaní ho hingoá pea ʻokú Ne ʻafioʻi ho tūkungá. ʻOkú Ne fanongoa hoʻo ngaahi lotú. ʻOkú Ne ʻafioʻi hoʻo ngaahi ʻamanakí mo e fakaʻānauá, kau ai hoʻo ngaahi manavasiʻí mo e meʻa ʻoku fakatupu loto mamahi kiate koé. Pea ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e meʻa te ke malava ʻo aʻusiá, tuʻunga ʻi hoʻo tui kiate Iá. Koeʻuhí ko e tukufakaholo fakalangí ni, ʻokú ke maʻu ai, fakataha mo ho ngaahi tokoua mo e tuongaʻane fakalaumālié, ha tuʻunga tatau pē ʻi Hono ʻaó pea ʻoku fakamālohia ʻa kimoutolu ʻi hoʻomou talangofuá ke mou hoko ko ha ʻea-hoko ʻi Hono puleʻanga taʻengatá, ʻa ia ko ha “[ʻea-hoko] ʻo e ʻOtuá ko e [kaungā-ʻea hoko ʻo Kalaisi.”2 Feinga ke ʻiloʻi hono mahuʻinga ʻo e ngaahi tokāteline ko ʻení. Ko e meʻa kotoa pē kuo akoʻi ʻe Kalaisi, naʻá Ne fakatou akoʻi ia ki he houʻeiki fafiné mo e houʻeiki tangatá. ʻI he maama ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí, ʻoku maʻu ai ʻe he fefiné, kau ai ʻa e finemuí, ha ngeia makehe ʻi he palani fakalangi ʻa e Tupuʻangá. Hangē ko e lea ʻa ʻEletā Sēmisi E. Talamesí, ko kimoutolú ko ha “koloa pelepelengesi ʻoku ʻikai ʻaupito totonu ke fakaʻuliʻi ʻe ha taha.”3
Hoko ko ha fefine ʻo Kalaisi. Fakamahuʻingaʻi ho tuʻunga mahuʻinga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. ʻOkú Ne fie maʻu kimoutolu. ʻOku fie maʻu kimoutolu ʻe he Siasí ni. ʻOku fie maʻu kimoutolu ʻe he māmaní. Kuo hoko maʻu pē e falala taʻeueʻia ʻa e fefiné ki he ʻOtuá mo ʻene mateakiʻi taʻetūkua ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Laumālié, ko ha taula ia he taimi ne tō-takutaku taha ai ʻa e ngaahi kaupeau ʻo e moʻuí.4 Te u talaatu ʻa e meʻa ne leaʻaki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he taʻu ʻe 150 tupu kuo hilí—“Kapau te mou moʻui ʻaonga ʻaki e ngaahi faingamālie ʻoku mou maʻú, he ʻikai ha meʻa te ne taʻofi hoʻomou kaungā-ngāue mo e kau ʻāngeló.”5
Ko e ngaahi meʻa kotoa ko ia kuó u lea ʻakí, ko haʻaku feinga pē ke fakahā atu e ongo ʻoku maʻu ʻe hoʻomou Tamai Hēvaní kiate kimoutolú mo e meʻa kuó Ne fokotuʻutuʻu ke mou aʻusiá. Pea kapau ʻe ʻi ai ha taimi ʻoku ʻikai mahino ai ki hamou niʻihi ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá maʻamoutolú pe hangē ʻoku mou loto pē ke moʻui ʻi ha founga ʻoku ʻikai māʻoniʻoni feʻunga pea ʻikai totonú, pea ʻoku mau fakahā ai ha ʻofa lahi ange kiate kimoutolu mo kole ke mou ʻai ke mou ikuna ʻi hoʻomou kei ʻi he toʻu tupú, kae ʻoua naʻa hoko ia ko ha taimi fakamamahi. ʻOku ʻikai mo ha taumuʻa ʻa e ngaahi tamaí mo e ngaahi faʻeé, kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, ka ke tāpuekina pē hoʻomou moʻuí mo maluʻi kimoutolu mei ha faʻahinga loto-mamahi ʻe lava ke mau taʻofi haʻane hoko.
ʻOku mau kole atu ai ke mou tauhi moʻoni ki he ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea ʻoua naʻa mou muimui ʻi he ngaahi ākenga pe ʻulungāanga ʻoku feliliuakí ka mou lava ke maʻu kakato e ngaahi tāpuaki mo e maluʻi ʻa e Tamai Hēvaní. He ʻikai ʻaupito fakataʻeʻaongaʻi ʻe he Siasí ia hoʻo tauʻatāina ke filí, ʻaki hano talaatu hangatonu e meʻa ʻoku totonu ke mou tuí pe anga homou fōtungá. Ka ʻe fakahaaʻi maʻu pē ʻe he Siasí ʻa e ngaahi tuʻunga ʻulungāangá mo akoʻi atu maʻu pē ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní. Hangē ko ia ne akoʻi atu ʻe Sisitā Tena he pongipongi ní, ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá ko e teunga tāú. ʻOku ʻikai lau ākenga e teunga tāú ia ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea ʻoku feʻunga maʻu pē ia mo ha kuonga pē. He ʻikai lava ke liliu ʻetau ngaahi tuʻunga moʻuí ke fakafiemālieʻi e ngaahi fiemaʻu fakasōsialé.
ʻOku mahino ʻaupito e faleʻi ʻoku ʻomi ʻe he kiʻi tohi tufa ko e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, ki he kau finemuí ke nau fakaʻehiʻehi mei hono tui ʻo e vala ʻoku fuʻu manoʻonoʻó, fuʻu nounoú, pe aatá, kau ai ʻa e fanga kiʻi vala ʻoku ʻasi pē e kongalotó.6 Ngaahi mātuʻa, mou kātaki ʻo toe vakaiʻi mo hoʻomou fānaú ʻa e kiʻi tohi tufá ni. Fokotuʻu hoʻo ngaahi fakangatangatá ke hoko ʻo fika ua hake ia ki hoʻo ʻofá. Kau finemui, fili ho valá ʻi he founga te ke fili ʻaki ho ngaahi kaumeʻá—ʻi he ongo meʻá ni fakatouʻosi, fili ʻa ia te ke fakalakalaka aí mo ke maʻu ai ha lototoʻa ʻo ka ke ka tuʻu he ʻao ʻo e ʻOtuá.7 He ʻikai ha taimi ʻe lavakiʻi pe tukuhifo ai koe ʻe hoʻo ngaahi kaumeʻa leleí, pe fakaʻaongaʻi koe ʻi ha founga ʻoku ʻikai ke lelei. Pea ʻoku totonu foki ke ʻoua naʻa fai pehē ho valá kiate koe.
ʻOku ou ʻoatu ha kole mavahe fekauʻaki mo e teunga ʻoku tui ʻe he kau finemuí ki he ngaahi houalotu ʻa e Siasí mo e lotu he ʻaho Sāpaté. Ne tau faʻa talanoa foki ki he “kofu lelei tahá” pe “kofu ki he Sāpaté” pea mahalo ʻoku totonu ke tau toe talanoa ki ai. Ko ia, kuo fakaafeʻi maʻu pē kitautolu, mei he kuonga muʻá ʻo aʻu mai pē ki he ʻahó ni, ke tau ʻai hotau lelei tahá ʻi loto mo tuʻa he taimi ʻoku tau hū ai ki he fale ʻo e ʻEikí—pea ko e “fale ʻo e ʻEikí” ʻa e falelotu ʻo e Siasí kuo fakatapuí. ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau tui e vala pe sū ʻoku totongi mamafá, ka ʻoku totonu foki ke ʻoua naʻa tau ʻasi ʻo hangē ko haʻatau ō ki matātahí. ʻI heʻetau hū ki he ʻOtua ko e Tamai kiate kitautolú, pea maʻu ʻa e sākalamēnití ʻa ia ko e fakataipe ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku totonu ke tau hā fakaʻofoʻofa mo anga fakaʻapaʻapa, pea molumalu mo ʻulungāanga taau. ʻOku totonu ke fakatokangaʻi kitautolu ʻi heʻetau fotú mo hotau ʻulungāangá ko ha kau ākonga moʻoni kitautolu ʻa Kalaisi, pea ʻoku tau fie maʻu ʻa e laumālie ʻo e lotú ʻo angamalū mo loto fakatōkilalo, pea maʻu ha holi moʻoni ke ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa e Laumālie ʻo e Fakamoʻuí.
Tuku muʻa ke u lave ki ha toe tefito ʻoku pelepelengesi angé ʻi he founga tatau pē. ʻOku ou kole kiate kimoutolu kau finemui ke mou fakamolemole ʻo tali lelei pē ʻa e tuʻunga ʻoku mou ʻi aí, ʻa ia ʻoku kau heni ʻa ho sinó mo ho fōtungá, ʻo fakasiʻisiʻi ange hoʻomou fakaʻamu ne mou fōtunga tatau mo ha taha kehé. ʻOku tau kehekehe kotoa pē. ʻOku tupu māʻolunga ha niʻihi pea pukupuku ʻa e niʻihi. ʻOku tapotopoto ha niʻihi kae pahapahau e niʻihi. Pea ʻoku ʻi ai e taimi ʻoku meimei ke holi ʻa e toko taha kotoa pē ke nau kehe mei honau anga totonú! Kae hangē ko e lea ʻa ha ʻetivaisa ʻe taha ki ha fānau fefine toʻu tupu, “He ʻikai lava ke mou moʻui mo hohaʻa maʻu pē ki he sio atu ʻa e kakai kehé. Ko e taimi ʻokú ke tuku ai ke hanga ʻe he ngaahi fakakaukau ʻa e niʻihi kehé ʻo uesia e anga hoʻo fakakaukau ki ho fōtungá mo hoʻo hā ki tuʻá, ʻokú ke tuku ke mole ho mālohí meiate koe. . . . Ko e kī ki hoʻo ongoʻi [falala pē kiate koé] ko haʻo fakaongoongo maʻu pē ki ho lotó—[ʻa ia ko koe moʻoní ia.]”8 Pea ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻokú ke mahuʻinga ange “ʻi he ngaahi maka koloá.”9 Ko e finemui kotoa pē ko ha fānau ʻoku ʻi ai hano taumuʻa pau, pea ko e houʻeiki fafine matuʻotuʻa kotoa pē, ko ha ivi takiekina fau ia ki he leleí. ʻOku ou lave ki he kau fefine matuʻotuʻá he ko kimoutolu siʻi kau fafine ʻa e faʻifaʻitakiʻanga mo e maʻuʻanga tokoni lelei taha maʻá e kau finemui ko ʻení. Pea kapau ʻoku mou hohaʻa ke mou sino siʻi, ʻoua naʻa mou ofo hano fai ʻe hoʻo taʻahiné pe ko e Maea Meiti ʻi hoʻo kalasí ʻa e meʻa tatau ʻo tupu ai haʻane puke he feinga fakaholo ke hao ai ha kofu fika siʻisiʻí. ʻOku totonu ke moʻui lelei ʻaupito hotau sinó—ko ha akonaki lelei ia mei he Lea ʻo e Potó. ʻA ia ʻoku ʻuhinga ʻeni ki hono maʻu ʻo e meʻatokoni totonú pea fakamālohisino mo tokoni ke ngāue lelei hotau sinó ʻi he ivi ʻoku totonu ke ne maʻú. Mahalo ʻe lava ke tau toe lelei ange kotoa ʻi he tafaʻaki ko iá. Ka ʻoku ʻuhinga hení ki he moʻui lelei taha ʻoku fie maʻu ke tau maʻú; ʻoku ʻikai ha meʻa ia ʻi māmani te tau pehē ko e fika totonu ia ki he kofú pe sinó.
Te u tala moʻoni atu pē, kuo fakamamahiʻi kimoutolu ʻe māmani ʻi he meʻá ni. ʻOku ʻoatu ʻi he heleʻuhilá, televīsoné, ngaahi makasini ki he valá mo e ngaahi tuʻuakí, ko e meʻa mahuʻinga tahá ʻa e anga e fōtunga ʻo ho sinó! Ko e fakakaukau ʻeni ʻoku nau feinga ke fakatō ki hoʻomou fakakaukaú, “Kapau te ke ʻasi fakaʻofoʻofa, mo sino siʻi, ʻe tōtōatu hoʻo moʻuí pea te ke fiefia pea manakoa koe.” ʻOku lahi ʻene tō mamafa e meʻá ni ki he fānau toʻu tupú, pea toe ʻāsili ange foki ʻene hokó ʻi he taimi ʻoku mou tupu ai ʻo kiʻi matuʻotuʻa angé. Kuo lahi hono fai ki he sinó ha ngaahi meʻa kehekehe koeʻuhi pē ke aʻusia ha tuʻunga fakasanisani (mo fakangalingali) peheni. Hangē ko e lea naʻe toki faí ni ʻe ha taha ʻo e kau fafine faiva ʻo Holiutí, “[Kuo] hulutuʻa ʻemau tokanga ke hā fakaʻofoʻofá mo ʻasi kei siʻí pea . . . [ʻoku] . . . mamahi hoku lotó ʻi he founga ʻoku fakamamahiʻi ʻaki ʻe he kakai fefiné [honau sinó]. . . ke fakahoko ʻení. ʻOku ou mamata ki ha kakai fefine [kau ai ha kau finemui] . . . kuo tafa fakasanisani honau sinó, ʻo hifiʻi pea toʻo atu e konga koē pea fusiʻi hake ke mafao mo ē. ʻOku hangē ia ha faʻahinga tōʻonga ʻoku faingataʻa ke toe fakafoki ki hono anga muʻá. [ʻOku ʻikai lava ke toe tuku ia.] [ʻOku] fakavalevale moʻoni . . . ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe he sosaietí ki he kakai fefiné.”10
Ko e fuʻu tōtuʻa ko ʻeni ʻo e tokanga ki hoto fōtunga fakaesinó, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene hoko ko ha tōʻonga fakavalevale ʻi he sosaietí; ka ʻokú ne fakaʻauha foki ʻe ia ʻa e laumālié peá ne fakatupu ha mamahi ʻi he kakai fefiné, kau atu pē ki ai mo e kau finemuí, ʻi he māmaní. Pea kapau ʻe femoʻuekina pē ʻa e kakai lalahí he tokanga ki he fōtunga honau sinó mo ʻenau hā ki tuʻá—ʻa hono tafa fakasanisani ke fuoleleí—ko e moʻoni ʻe uesia e fānaú ʻe he ngaahi meʻa ko ʻeni ʻoku fai e hohaʻa ki aí. Pea ʻe aʻu pē ʻa e palopalemá ki he tuʻunga naʻe ui ʻi he Tohi ʻa Molomoná ko e “ngaahi mahalo laulaunoá.”11 Pea ʻoku fakautuutu ai pē mo taʻe mapuleʻi ʻa e laulaunoá mo e fakamahamahaló ʻi he nofo ʻa e sosaietí. Mahalo ʻe fie maʻu ha fuʻu kato ʻaiʻanga meʻateuteu lahi ia ke maʻu ʻaki e talavou ʻoku tuʻuaki mai ʻe he mītiá. Ka ʻi he fakaʻosinga ʻo e ʻahó, ʻe kei ʻi ai pē ʻa e faʻahinga “ʻe tuhu ʻaki honau ngaahi louhiʻinimá”, hangē ko e meʻa naʻe mamata ki ai ʻa Līhaí,12 koeʻuhí he ʻe tatau ai pē pe ko e hā hono lahi ʻenau feinga ke hā fakaʻofoʻofa mo matamataleleí, he ʻikai pē ke nau fiemālie kinautolu he tuʻunga ʻoku nau ʻi aí.
Naʻe hiki ʻe ha fefine naʻe ʻikai Siasi, ha fakamatala ʻo pehē ko e ngaahi taʻu kotoa ko ia kuó ne ngāue ai mo e kakai fefine fakaʻofoʻofá, kuó ne fakatokangaʻi ha meʻa lahi ʻoku nau faitatau ai, pea naʻe ʻikai ha kaunga ʻe taha ki ai ʻa e fōtunga ʻo e sinó. Naʻá ne pehē ko e kau fafine talavou taha kuó ne ʻiló naʻe hā meiate kinautolu ʻa e sino moʻui leleí, ʻulungāanga fakakaumeʻá, manako he akó, ʻulungāanga totonú, pea mo e angatonú. Pea kapau te nau tānaki atu ki ai ʻa e laumālie lelei mo e nonga ʻo e ʻEikí ʻoku maʻu ʻe he fefine peheé, ʻokú ne fakamatalaʻi leva ʻe ia ʻa e fakaʻofoʻofa pe talavou ʻo e kakai fefiné ʻi ha faʻahinga toʻu pe kuonga, ʻa e ʻulungāanga kotoa pē ʻoku fakamamafaʻi pea lava ke maʻu ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.
Tuku muʻa ke u fakaʻosi atu. Kuo lahi e lāulea he mītiá kimuí ni ʻo kau ki he fakafiefia mo e fie mamataʻi ʻo e polokalama TV ʻoku ʻasi mai ai e tōʻonga moʻui ʻoku “hoko tonú,” [reality shows]. ʻOku ʻikai te u fakapapauʻi pe ko e polokalama TV fē ia, ka ʻi he loto fakamātoato moʻoni ʻoku ou vahevahe atu ai ʻa e moʻoni ko ʻeni ʻo e ongoongoleleí ki he toʻu tangata fakaʻofoʻofa ʻo e kau finemui ʻoku tupu hake ʻi he Siasí ni:
ʻOku ou fakahaaʻi atu ʻi he loto māluʻia, naʻe hā moʻoni ʻa e Tamaí mo e ʻAló ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻa ia ko ha talavou ne uiuiʻi ʻe he ʻOtuá mei homou toʻú. ʻOku ou fakamoʻoni naʻe folofola ʻa e ongo tangata fakalangí ni kiate ia pea naʻá ne ongoʻi Hona leʻó mo mamata ki Hona sino nāunauʻiá.13 Naʻe hoko moʻoni ʻa e meʻá ni, ʻo hangē ko ia ne hoko ki he ʻAposetolo ko Tōmasí ʻi he taimi ne folofola ange ai ʻa e Fakamoʻuí kiate ia ʻo pehē, “Mafao mai ho tuhú, pea vakai mai ki hoku nimá pea tuku mai ho nimá, ʻo velo ia ki hoku vakavaká: . . . ʻoua naʻá ke taʻe tui, ka [ke] tui.” 14
ʻOku ou tuku ʻeku fakamoʻoni fakatāutahá ki hoku mokopuna fefiné pea ki he toʻu kei talavou kotoa pē ʻi he Siasí ni, ʻoku moʻoni ko e ʻOtuá ko ʻetau Tamaí Ia, pea ko Sīsū Kalaisi ʻa Hono ʻAlo Tofu pē ʻe Taha ʻi he kakanó, ʻa e Fakamoʻui mo e Huhuʻi ʻo māmaní. ʻOku ou fakamoʻoni ko e Siasi moʻoni mo e puleʻanga ʻeni ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní, pea kuo tataki e kakaí ni ʻe ha kau palōfita moʻoni ʻi he kuo hilí, pea ʻoku lolotonga tataki ia ʻe ha palōfita moʻoni, ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī. ʻOku ou fakatauange te mou ʻilo ʻa e ʻofa ko ia ʻa e kau taki ʻo e Siasí kiate kimoutolú, pea fakatauange te mou tuku ke hiki hake kimoutolu ʻe he ngaahi moʻoni taʻengata ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ke mou mavahe mei he ngaahi meʻa fakaemāmani ʻoku tokanga mo hohaʻa ki ai ʻa e toʻu tupú, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
Maʻuʻanga Fakamatalá
1. Vakai, “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, Okatopa 2004, 49.
2. Loma 8:17.
3. James E. Talmage, “The Eternity of Sex,” Young Woman’s Journal, ʻOkatopa 1914, 602.
4. Vakai ki he J. Reuben Clark, ʻi he Conference Report, ʻEpeleli, 1940, 21 ke lau ai ʻi ha fakamatala lōloa kau ki he kakai fefine ʻo e Siasí.
5. History of the Church, 4:605.
6. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú (tohi tufa, 2001), 14-16.
7. Vakai, T&F 121:45.
8. Julia DeVillers, Teen People, Sepitema 2005, 104.
9. Lea Fakatātā 3:15.
10. Halle Berry, hā ʻi he “Halle Slams ‘Insane’ Plastic Surgery,” This is London, Aug. 2, 2004, www.thisislondon.com/showbiz/ articles/12312096?source=PA.
11. 1 Nīfai 12:18.
12. Vakai, 1 Nīfai 8:27. Vakai ki he Douglas Bassett, “Faces of Worldly Pride in the Book of Mormon,” Ensign, ʻOkatopa. 2000, 51 ke maʻu mei ai ha fakamatala fakaʻofoʻofa ki he kaveinga ko ʻení.
13. Vakai, Siosefa Sāmita 2:24–25.
14. Sione 20:27.