The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
ʻEpeleli 2006
ʻE Liliu ʻe Hoʻo Ngāue Fakafaifekaú ʻa e Meʻa Kotoa pē

ʻE Liliu ʻe Hoʻo Ngāue Fakafaifekaú ʻa e Meʻa Kotoa pē

ʻEletā David F. Evans
ʻO e Kau Fitungofulú

Haʻu ʻo hoko ko ha konga ʻo e toʻu tangata maʻongoʻonga taha ʻo e kau faifekaú kuo ʻiloa ʻe he māmaní.

ʻEletā David F. Evans Ko e taʻu ʻeni ʻe taha mei hono fokotuʻu au he konifelenisi lahí. ʻOku ou fakamālō koeʻuhí ko e taʻú ni mo e meʻa kotoa pē kuó u fouá. ʻOku ou ʻofa ʻi he ʻEikí pea ʻoku hounga moʻoni kiate au ʻEne fakaleleí mo ʻEne ongoongoleleí. ʻOku ou ʻofa kia Palesiteni Hingikelī peá u poupouʻi ia ko e palōfita ʻa e ʻEikí ʻi he māmaní. ʻOku ou fakamoʻoni fakataha mo e Kāingalotu faivelenga he feituʻu kotoa pē, ʻo kau ki he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻi hotau kuongá mo tukupā ʻeku moʻuí ki Heʻene ngāué.

ʻI ha ngaahi taʻu siʻi he kuohilí, ne u ʻinitaviu ai ha kau faifekau. Naʻe tō mai ha afā sinou he taimi ne fehūʻaki holo ai e kau faifekaú he ʻahó. Naʻe mafulifuli e afaá mei heʻene ʻuha ʻaisí ʻo sinou pea toe foki pē. Ne aʻu lēlue mai ha kau faifekau mei he kolo hokó ʻo nau lue mai ki ʻapi siasi he afaá. Ne heka pasikala mai ha niʻihi. Naʻa nau longomoʻui mo fiefia. Ko ha kau faifekau kinautolu ʻa e ʻEikí. Ne nau maʻu Hono Laumālié pea nau ongoʻi fiefia ʻi Heʻene ngāué, neongo pe ko e hā e tūkunga ne nau ʻi aí.

ʻI he fakaʻosinga hono ʻinitaviu ʻo e hoa faifekau taki taha, he ʻikai ngalo ʻiate au ʻeku vakai ki heʻenau foki atu he afaá ke malangaʻaki e ongoongoleleí mo fai ʻa ia kuo uiuiʻi kinautolu ki ai ʻe he ʻEikí. Ne lava ke u mamata ki heʻenau tukupaá mo e mateakí. Ne lava ke u ongoʻi e ʻofa ne nau maʻu ki he kakaí pea mo e ʻEikí. ʻI heʻeku sio atu ki heʻenau mavahé, ne lōmekina au ʻe ha ʻofa kiate kinautolu he ngāue ne nau faí.

Ki mui ange he pō ko iá, ne u kau atu ai ki ha fakataha lakanga fakataulaʻeiki he kolo tatau pē. Naʻe kei afā pē ka ne lahi ange pē ʻene sinoú. Lolotonga e hiva kamatá, naʻe hū mai ki he falelotú ʻa e palesiteni fakakolo ʻo e kolo mamaʻo tahá mo hono ongo tokoní ko ʻEletā Uona mo ʻEletā Kāpouisa. ʻI he ʻai ke nau tangutú, naʻe toʻo ʻe he ongo faifekau leleí ʻa hona tataá mo e kofu nimá. Ne na vete mo hona kote tuʻá. Ne na toe vete mo ha kote ʻe taha peá na toki tangutu. Hangē ko e kau faifekau ki muʻa ange he ʻaho tatau pē, ne fiefia pē ʻa e ongo faifekaú ni, neongo e tūkunga ʻo e ʻeá. Ne nau ongoʻi e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi heʻenau moʻuí. Ne nau ongoʻi ha ʻofa, māfana mo ha fiefia makehe ʻoku faingataʻa ke fakamatalaʻi, tuʻunga ʻi heʻenau tokoni ki he ngāue ʻa e ʻEikí.

ʻI heʻeku siofi e ongo faifekaú ni he efiafi ko iá, ne hoko ai ha meʻa fakaofo kiate au. Ne u fakakaukauloto atu ki he kau faifekau he misioná ʻi heʻenau ō atu he pō momoko ko iá. Ne tukituki ha niʻihi ʻi ha ngaahi matapā pea fakasītuʻaʻi ha niʻihi ʻi heʻenau fekumi ke akoʻi atu e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe ʻi ai ha niʻihi ʻi he ngaahi ʻapí ʻoku nau akoʻi ha niʻihi fakafoʻituitui pe ngaahi fāmili. Neongo e ngaahi tūkunga ne nau fetaulaki mo iá, ka ne nau fai pē ʻa e meʻa te nau lavá ke akoʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí kiate kinautolu ʻe fie fanongó pea ne nau fiefia. Ne u maʻu ha faʻahinga ongo he ʻikai lava ke u fakamatalaʻi kakato atu.

Tuʻunga ʻi ha meʻafoaki fakaofo ʻo e Laumālié, kuó u ongoʻi ai ʻEne ʻofá, ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí, ʻa ia ʻokú Ne maʻu maʻá ʻe kau faifekau faivelenga he feituʻu kotoa pē pea ne liliu fakaʻaufuli ai ʻeku moʻuí. Ne mahino kiate au e pelepelengesi ʻa e faifekau kotoa pē kiate Iá. Ne u mamata ai ki he meʻa ne fakamatalaʻi ʻe he kau palōfitá ko e toʻu tangata ʻo e kau faifekau maʻongoʻonga taha kuo ʻiloʻi ʻe he māmaní (vakai, M. Russell Ballard, “Ko e Toʻu Tangata ʻo e Kau Faifekau Maʻongoʻonga Tahá,” Liahona, Nōvema 2002, 46). Ne kamata ke mahino kiate au e ʻuhinga ne fie maʻu ai ke hikiʻi hake e paá kae lava ke maʻu ʻe he faifekau kotoa pē ʻa e totonu ki he maluʻí, fakahinohinó mo e fiefia ʻoku takaua mo e Laumālie ʻo e ʻEikí. Ne kamata foki ke mahino kiate au—ʻi heʻetau hoko ko e mātuʻa, kau pīsope, palesiteni siteiki, mo e kau taki kehé— e ʻuhinga kuo pau ke tau fai ai ʻa e meʻa kotoa pē te tau lavá ke tokoniʻi e toʻu tupu ʻo e Siasí ke nau moʻui taau mo e ngaahi tāpuaki ʻo e ngāue fakafaifekaú.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Hingikelī ʻa e meʻa ʻoku hoko ki he loto ʻo e faifekau kotoa pē ʻoku tukupā ʻene moʻuí mo e ngāué ki he ʻEikí, ʻi heʻene talanoa ki he meʻa ne hoko kiate ia he ngāue fakafaifekaú. Ko e konga ki muʻa ia ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú pea naʻá ne ongoʻi lotofoʻi. Naʻe faingataʻa e ngāué pea ʻikai fie tali ʻe he kakaí e ongoongoleleí. Ka naʻe aʻu ki ha taimi naʻe mafuli ai e lotofoʻí ʻo hoko ko ha tukupā. Naʻe kamata ia ʻi ha tohi mei heʻene tamaí ʻa ia naʻá ne lau ai ʻo pehē, “Siʻi Kōtoni, Kuó u maʻu hoʻo tohí . . . Ko e meʻa pē ʻeni ʻe taha ʻoku ou fokotuʻu atú: Fakangaloʻi koe pea fai e ngāué.” Naʻá ne fakamatalaʻi e meʻa ne hoko atu aí, ʻo ne pehē: “Ne u tūʻulutui he kiʻi lokimohe ko iá . . . peá u fai ha tukupā te u foaki ʻeku moʻuí ki he ʻEikí.

“Naʻe liliu ʻa e māmaní. Naʻe matoʻo atu e kakapú. Naʻe kamata ke ulo mai e laʻaá ki heʻeku moʻuí. Ne u maʻu ha loto tokanga foʻou. Ne u mamata ki he fakaʻofoʻofa ʻo e fonuá ni. Naʻá ku mamata ki he lelei lahi ʻo e kakaí. . . . Talu mei ai ko e meʻa lelei kotoa pē ne hoko kiate au, naʻá ku fakafoki ia ki he fili naʻá ku fai he kiʻi fale ko iá . . .” (ʻi he Mike Cannon, “Missionary Theme Was Pervasive during Visit of President Hinckley,” Church News, 9 Sept. 1995, 4).

Naʻe hoko atu ʻa Palesiteni Hingikelī ʻo pehē, ʻʻOkú ke fie fiefia? Fakangaloʻi koe, ka ke kīkīvoi he ngāue maʻongoʻongá ni pea fakatafoki hoʻo ngāué ki hono tokoniʻi ʻo e kakaí” (ʻi he Church News, Sept. 9, 1995, 4).

ʻE lava ke u pehē atu ki he talavou kotoa pē, ʻokú ke fie fiefia? Kapau ko ia, peá ke haʻu ʻo kau fakataha mo kimautolu ko e toko 52,000 pea ʻoku kei tupu pē, ke tau tokoniʻi ho kāingá, ʻaki haʻo hoko ko ha faifekau ʻa e ʻEikí. Fai ha tukupā ke foaki ha taʻu ʻe ua ʻo hoʻo mouí ki he ʻEikí. Te ne liliu e meʻa kotoa pē. Te ke fiefia. ʻE mavahe atu e kakapú. Te ke ʻofa ʻi he anga fakafonua mo e kakai ʻe ui koe ki aí. ʻE faingataʻa e ngāué ka te ke maʻu ha fiemālie mo ha fiefia lahi ʻi hoʻo ngāué. Kapau te ke faivelenga lolotonga hoʻo ngāué pea pehē ki heʻene ʻosí, te ke toe manatu mai ki hoʻo moʻuí peá ke lea fakataha mo Palesiteni Hingikelī, “Talu mei ai, ko e meʻa lelei kotoa pē kuo hoko kiate au, ko e tupu ia mei heʻeku fili ke ngāue fakafaifekau mo foaki ʻeku moʻuí ki he ʻEikí.”

Kuo fakamanatu mai ʻe Palesiteni Hingikelī ʻoku ʻikai ko e kau faifekau tangata kei talavoú pē ʻoku ʻanautolu e ngaahi tāpuakí ni. ʻOku ngāue lelei foki mo e mātuʻa malí pea ʻoku fie maʻu lahi kinautolu. Neongo ʻoku ʻikai haʻisia e kau fafine kei talavoú ke ngāue, ka naʻe pehē ʻe Palesiteni Hingikelī: “ʻOku tau fie maʻu pē ha kau finemui. ʻOku nau fai ha ngāue fakaofo ʻaupito” (“Ki he Kau Pīsope ʻo e Siasí,” Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahí, Sune 19, 2004, 27). ʻOku mau ʻiloʻi foki ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku fakaʻatā mei he ngāué ko e tupu mei ha ʻuhinga fakafaitoʻo pe ʻuhinga kehe. ʻOku tau ʻofeina kinautolu pea tau ʻiloʻi ʻe fetongi mai ʻe he Tamai Hēvaní ha ngaahi tāpuaki ki heʻenau moʻuí ʻi heʻenau tokoni ha founga kehe mo moʻui faivelenga.

ʻI he taʻu kuo ʻosí, naʻe kole ai ʻa ʻEletā Pālati ki he ngaahi mātuʻá, kau pīsopé mo e palesiteni fakakoló ke nau ngāue fakataha ʻo tokoniʻi ha talavou ʻe toko taha, makehe mei he niʻihi angamaheni ʻoku teuteu atu ke ngāué, pea teuteuʻi ia ke ne moʻui taau ke ui mei he uooti mo e kolo taki taha ʻo e Siasí. (vakai, “Ha Toe Toko Taha,” Liahona, Mē 2005, 69) Kuo tokolahi ha kakai kuo nau tali ia. ʻI heʻetau hoko ko e kau takí, ʻoku totonu ke tau toe tukupā ke muimui ki he kole fakalaumālie ko ʻení.

Siʻi ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku ʻi ai ha kau pīsope lelei kuo fuoloa ʻenau fai e kole ʻa ʻEletā Pālatí. ʻI he taʻu ʻe 36 kuohilí, ne fetuʻutaki ange ʻa Pīsope Falangikē Metisoni ʻo fakaafeʻi au ki hono ʻōfisí. Koeʻuhí ko e tūkunga ne ʻi ai e māmaní, ko ia naʻe fakangatangata pē ʻa e toko lahi ʻo e kau faifekau ʻe lava ke ʻave ʻe ha uooti, ka naʻe ʻi ai ha tuʻunga naʻe ʻatā pea naʻe fie maʻu ke ne toe fakaongoongoleleiʻi ange ha faifekau ʻe taha. Naʻá ne talamai naʻá ne lotua ia mo hono ongo tokoní. Naʻá ne pehē kuó ne ongoʻi ko e taimi ʻeni naʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau aí. Naʻá ku moʻutāfuʻua pē. Kuo teʻeki fakahā mai ʻe taha ʻoku ʻi ai ha ngāue ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke u fai. Ne u ongoʻi hono fakamoʻoniʻi mai ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ʻoku totonu ke u ʻalu pea ko e taimi ʻeni ke u ʻalu aí. Ne u pehē ange ki he pīsopé, “Kapau ʻoku finangalo e ʻEikí ke u ngāue fakafaifekau, te u ʻalu.”

Naʻe liliu e meʻa kotoa pē kiate au. Naʻe matoʻo atu e kakapú kae hoko mai ʻa e fiefiá mo e nēkeneká ki heʻeku moʻuí. Ko ia ʻoku meimei ko e meʻa lelei kotoa pē kuo hoko talu e ʻaho ko iá, ko e tupu ia mei heʻeku tukupā ke ngāue ki he ʻEikí mo ʻEne fānaú pea foaki ha taʻu ʻe ua ʻo ʻeku moʻuí ki Heʻene ngāué.

ʻOku ou toe fakalea atu, Haʻu ke tau kau fakataha. Haʻu pea hoko ʻo maʻa. Haʻu ʻo fiefia. Haʻu ʻo aʻusia e meʻa ko ia naʻe pehē ʻe he ʻEikí ʻoku “mahuʻinga taha” (T&F 15:6) he taimí ni kiate koe ʻi he moʻuí. Haʻu ʻo hoko ko ha konga ʻo e toʻu tangata maʻongoʻonga taha ʻo e kau faifekaú kuo ʻiloa ʻe he māmaní.

Ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻEikí. ʻOku moʻui ʻa ʻetau Tamai Hēvaní pea ʻoku tataki mo fakahinohinoʻi ʻe Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻa e ngāué ni he ʻahó ni. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy