The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
ʻEpeleli 2006
Ko e Fakatomalá, Ko ha Tāpuaki ʻo e Mēmipa he Siasí

Ko e Fakatomalá, Ko ha Tāpuaki ʻo e Mēmipa he Siasí

ʻEletā Richard G. Hinckley
ʻO e Kau Fitungofulú

[Ko e] fakatomalá . . . ʻoku ʻikai ko ha tefitoʻi moʻoni fefeka ia. . . . Ka ʻoku angalelei mo mohu ʻaloʻofa ia.

ʻEletā Richard G. Hinckley Siʻoku ngaahi tokoua ʻofeina, ʻoku ou ongoʻi loto fakatōkilalo mo lāngilangiʻia moʻoni ke tuʻu he tuʻungá ni. Naʻe ʻikai ke u teitei fakakaukau ʻe hoko mai ha faʻahinga uiuiʻi pehē kiate au, koeʻuhí ko ha ʻuhinga ʻoku hā mahino kiate kimoutolu. ʻI hono fokotuʻu au he taʻu ʻe taha kuo ʻosí, naʻe ʻosi fakamahino pē ʻe Palesiteni Hingikelī ki he Siasí fakakātoa naʻe ʻikai kau ia hono fokotuʻu ke uiuiʻi aú. Ne u toki talaange kiate ia kimui ange ai, mahalo ko au pē Taki Māʻolunga he hisitōlia kotoa ʻo e Siasí ʻoku hikinimaʻi ʻe he kāingalotú, kae talakeheʻi ʻe he palōfitá!

Ka neongo ia, ʻoku ou houngaʻia ʻi hoʻomou hikinima ʻo poupoú pea ʻoku ou tukupā hoku lotó kotoa ki he ngāué ni. ʻOku ʻikai hano tatau ʻeku fakamālō ki hoku fāmilí, ki hoku uaifí mo e fānaú pea pehē ki heʻeku ongo mātuʻa leleí. Ne mālōlō ʻeku faʻeé he taʻu ʻe ua kuohilí, ʻi he ʻosi pē ha ʻaho ʻe ua mei he konifelenisi ʻi ʻEpelelí. Ko ha fefine ia naʻe sino siʻisiʻi, ka ne u ʻinasi maʻu pē heʻene tokoní he ʻaho taki taha. Te u manatuʻi maʻu pē ʻa ʻene tākiekiná. He ʻikai lava ke u fakalāngilangiʻi totonu ia ʻi heʻeku leá, ka ʻi heʻeku tōʻonga moʻuí pē.

ʻOku ʻikai ke u ʻilo ha lea ke fai ʻo kau ki heʻeku tamaí ke ʻoua naʻá ne mā ai, tuku kehe pē ʻoku ou ʻofa mo poupouʻi ia. Koeʻuhí ke ʻoua naʻa ngali kuó u talaihangamai, te u pehē ʻi heʻeku vakai ki heʻene hoholo ʻo motuʻa angé, ʻoku foki ʻeku manatú ki he ngaahi ʻaho ne kei iiki ai ʻa kimautolu fānaú, ʻi heʻene tokoto he falikí ʻo fangatua mo vaʻinga mo kimautolú peá ne fua kimautolu peá ne fāʻofua mai mo fakakataʻi kimautolu, pe fua hake ki hono mohenga mo e Fineʻeikí ʻi heʻemau puké pe ilifia he poʻulí. Ko ʻeku manatu kiate iá ʻoku fonu ia ʻi he kakata fiefiá mo e ʻofá; ʻi he tuʻu taʻeueʻiá, fakamoʻoní, ngāue mālohí, tuí mo e anganofó. ʻOkú ne angalelei mo fakapotopoto pea ʻoku taʻefakatataua ʻeku monūʻia ʻi he ʻikai ngata pē ʻeku poupouʻi ia ko hoku palōfita he kuonga ko ʻeni ʻo e moʻui matelié, ka te u toe maʻu foki ia ko ʻeku tamai he taimí ni ʻo aʻu ai pē ki he taʻengatá kotoa.

ʻI he ngaahi uike siʻi kuohilí, ne ueʻi ʻeku fakakaukaú he taimi ne kole ai kia ʻEletā Takilesi L. Kalisitā ʻo e Kau Fitungofulú, ke ne ʻomi ha kiʻi hisitōlia nounou ʻo ʻene kui tangata ko Likuleni Lisiaté, ki ha fakataha ʻa e kōlomú. Ne kau ʻeni he ngaahi meʻa mahuʻinga naʻá ne vahevahé: ʻI he pīsope kei talavou ʻa ʻEletā Lisiaté, naʻá ne ʻaʻahi ai ki he kau māmālohí. Naʻá ne fakaafeʻi kinautolu ke nau lea he sākalamēnití ʻi he kaveinga, “Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate au ʻeku hoko ko ha mēmipa ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.” Ne fakaofo hono tali ia ʻe hanau niʻihi pea naʻe iku ai ke nau toe foki mai ʻo mālohi kakato he Siasí.

ʻOku ou fie lea he kaveinga tatau pē ʻi he efiafí ni. ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu taki taha, ʻa e talavou pe toulekeleka, ke ke vaheʻi ha kiʻi tohi fakamatala ki he kaveinga tatau pē. Tohiʻi ʻi ʻolunga he peesi ʻuluakí ʻa e kupuʻi lea, “Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate au ʻeku hoko ko ha mēmipa ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.” Peá ke hiki leva ai e ngaahi meʻa ʻokú ke fakakaukau ki aí. ʻI he ʻalu pē ʻa e taimí, ʻe toe hoko atu ha ngaahi fakakaukau makehe ʻa ia ʻe lava ke ke tānaki ki hoʻo lisí. ʻE vavé ni pē ha fonu hoʻo kiʻi tohí, ʻa ia te ne fakafonu koe ʻi he loto fakafetaʻi mo e houngaʻia koeʻuhí ko hoʻo kau ki he Siasi ʻo e ʻEikí. ʻE malava pē ke hoko ia ko ha maʻuʻanga tokoni ki haʻo lea ʻi he kahaʻú.

Kuo ʻosi lōloa ʻeku lisí ka kuó u fili mai pē ha meʻa ʻe taha ke vahevahe atu he efiafí ni. Kuo pau ke fakatatali e ngaahi tefito kehé ki ha taimi mo ha feituʻu kehe.

Te u lea fekauʻaki mo e tefitoʻi moʻoni ʻo e fakatomalá. ʻOku ou fakafetaʻi koeʻuhí ko e mahino ʻoku tau maʻu fekauʻaki mo e tefitoʻi moʻoni maʻongoʻongá ni. ʻOku ʻikai ko ha tefitoʻi moʻoni fefeka ia, ʻo hangē ko ʻeku vakai ki ai heʻeku kei tamasiʻí. Ka ʻoku angalelei mo mohu ʻaloʻofa ia. Ko e ʻuhinga faka-Hepelū ʻo e foʻi leá ko e “tafoki”1 pe toe foki ki he ʻOtuá. Naʻe kole ʻe [he ʻEikí] ki he fānau ʻa ʻIsilelí ke nau “Tafoki mai . . . pea te u fakaafe ʻeku houhaú meiate kimoutolu: ʻoku ou ʻaloʻofa . . . pea ʻe ʻikai te u fakatolonga taʻengata hoku houhaú. Vete pē hoʻo hia ʻa ia kuó ke fai ki [he ʻEiki] ko ho ʻOtuá.”2

ʻI he taimi ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau angahalá, pea vete mo siʻaki kinautolu pea tau “tafoki [ai] ki he ʻOtuá,” te Ne fakamolemoleʻi kitautolu.

Lolotonga ʻeku hoko ki muí ni ko ha palesiteni fakamisioná, ne kole mai ha toko ua ʻo ʻemau kau ʻeletaá pe te u fie feʻiloaki mo ha fie fanongo naʻe ʻamanaki ke papitaiso he ʻaho hono hokó. Naʻe ʻi ai haʻane ngaahi fehuʻi ne ʻikai ke na lava ʻo tali. Ne mau lele atu ki honau ʻapí ʻo u feʻiloaki ai mo ha uitou kei talavou ʻi hono taʻu uofulu tupú, mo haʻane kiʻi taʻahine. Naʻe mate hono husepānití ʻi ha fakatuʻutāmaki he ngaahi taʻu ki muʻá. Naʻá ne fakakaukauʻi ʻene fehuʻí pea naʻe akoʻingofua ia. Hili hono fakaleleiʻi ʻení, ne u fehuʻi ange pe ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻe toe hohaʻa ki ai. Naʻá ne talamai ʻio, pea naʻá ne fie talanoa mai kiate au toko taha pē. Ne u kole ki he ongo faifekaú ke na hū ki tuʻa ʻo tuʻu he loto ʻataʻataá, ʻa ia ʻe lava ke na sio lelei mai ai kiate kimaua ʻi ha matapā sioʻata lahi. Hili pē hono tāpuni e matapaá, ne kamata leva ke tangi. Naʻá ne fakalau mai e ngaahi taʻu naʻá ne tuēnoa aí, ʻo fonu he loto mamahí mo e taʻelatá. ʻI he ngaahi taʻu ko iá, naʻá ne fai ai ha ngaahi fehālaaki mamafa. Naʻá ne pehē naʻá ne ʻosi ʻilo pē ʻa e leleí ka naʻe ʻikai hano ivi ke fili ki he hala totonú, tuku kehe ʻa e taimi naʻá ne feʻiloaki ai mo ʻetau kau faifekaú. ʻI he ngaahi uike ne na akoʻi ai iá, naʻá ne tautapa ai ki he ʻEikí ke fakamolemoleʻi ia. Naʻá ne feinga ke u fakapapauʻi ange ʻe fakafou ʻi he fakatomalá mo e ouau ʻo e papitaisó mo hono maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ha malava ke fakamaʻa ia peá ne hoko ko ha mēmipa moʻui taau ʻi he Siasí. Ne u akoʻi ia mei he folofolá mo fai ange ʻeku fakamoʻoni kau ki he tefitoʻi moʻoni ʻo e fakatomalá mo e Fakaleleí.

ʻI he ʻaho hono hokó, ne u ʻalu ai mo hoku uaifí ki hono papitaiso ia mo ʻene kiʻi taʻahiné. Ne fonu e lokí ʻi hono ngaahi kaungāmeʻa mei he uōtí, ʻo nau mateuteu mo vēkeveke ke poupouʻi ia ʻi heʻene hoko ko ha mēmipa foʻou ʻo e Siasí. ʻI heʻemau mavahe mai mei aí, ne lōmekina au ʻe ha ongoʻi houngaʻia koeʻuhí ko e tefitoʻi moʻoni fisifisimuʻa ko e fakatomalá, pehē ki he Fakaleleí ne malava aí; mo e mana ʻo e fakauluí pea mo e Siasi maʻongoʻongá ni mo hono kāingalotú pea mo ʻetau kau faifekaú.

Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate au ʻeku hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní? ʻOku ʻuhinga ia ki he meʻa kotoa pē. ʻOkú ne tākiekina, fakalongomoʻuiʻi, fālute mo ʻomi ʻa e taumuʻa mo e ʻuhinga ʻo e meʻa kotoa pē ʻoku mahuʻinga kiate au ʻi he moʻuí; ʻa hoku vā mo e ʻOtua ko ʻeku Tamai Taʻengatá pea mo Hono ʻAlo Māʻoniʻoni ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOkú ne akoʻi ai ʻoku makatuʻunga heʻeku talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí, haʻaku maʻu e nonga mo e fiefia ʻi he moʻuí ni pea mo hano fakaafeʻi au ke nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo hoku fāmilí ʻi he moʻui ka hoko maí hili ʻa e matelié, ʻa ia ʻe fakafiemālieʻi ai ʻe Heʻene ʻaloʻofá e fiemaʻu ʻa e fakamaau totonú pea ʻākilotoa ai kitautolu kotoa pē ʻi hono toʻukupu malú.3 Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

1. Joseph P. Healey, “Repentance,” ʻi he The Anchor Bible Dictionary, ed. David Noel Freedman, 6 vols. (1992), 5:671.

2. (Selemaia 3:12–13).

3. Vakai, ʻAlamā 34:16.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy