The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
ʻEpeleli 2006
Ko Hono Fie Maʻu Ha Angaʻofa ʻOku Lahi Angé

Ko Hono Fie Maʻu Ha Angaʻofa ʻOku Lahi Angé

Palesiteni Gordon B. Hinckley

Ko e hā hono ʻuhinga ka angakovi mo taʻeʻofa ai ha taha ‘iate kitautolu ki he niʻihi kehé? Ko e hā ʻoku ʻikai lava ai ke tau angalelei ki he toko taha kotoa pē ʻoku tau feohí?

Palesiteni Gordon B. Hinckley ʻOku faingataʻa ʻaupito ke te muimuiʻi atu e lea ʻa Monisoní. Ko ha tangata hua ia lolotonga ko iá, ʻokú ne fakamātoato ʻaupito.

ʻE ngaahi tokoua ʻoku ou fakamālō atu ʻi hoʻomou tuí mo hoʻomou ngaahi lotú. ʻOku hounga moʻoni ia kiate au.

ʻI he hoholo ʻa e tangatá ke motuʻá, ʻokú ne anga vaivai mo toe angaʻofa ange. Ne u fakakaukau lahi ki ai kimuí ni mai.

Ne u fifili pe ko e hā ʻoku lahi fau ai e tāufehiʻá ʻi he māmaní. ʻOku tau kau ki ha fetauʻaki fakalilifu ʻoku lahi e moʻui ʻoku mole mo kafo aí. ʻI heʻetau lau ki he ʻapí, ʻoku lahi fau e meheká, hikisiá, taʻefieauná pea mo e fakaangá; ʻoku ʻita e ngaahi tamaí ʻi ha fanga kiʻi meʻa laulaunoa ʻo fakatupu ai ha tangi e uaifí mo e ilifia ʻa e fānaú.

ʻOku kei hoko pē mo e fekeʻikeʻi fakamatakalí. Kuo talamai kiate au ʻoku hoko foki ʻeni ʻiate kitautolu. ʻOku ʻikai mahino kiate au pe ʻoku anga fēfē ʻene lava ke hoko ʻení. Hangē kiate au ne tau fiefia kotoa he fakahā ne fai kia Palesiteni Kimipolo he 1978. Ne u ʻi ai he temipalé he taimi ne hoko aí. Naʻe ʻikai haʻaku ongo veiveiua mo hoku kaungā ngāué ko e finangalo mo e fakakaukau ʻeni ʻa e ʻEikí.

Ka kuo fakahā mai ʻoku faʻa ongona ʻiate kitautolu ha faʻahinga lea laulanu mo holoki moʻui. ʻOku ou fakamanatu atu, ʻoku ʻikai ha tangata te ne lea ʻo tukuhifo ha matakali ʻe taha, ʻe lava ke ui ko ha ākonga moʻoni ʻa Kalaisi. Pe ko haʻane fakakaukau ʻokú ne faaitaha mo e ngaahi akonaki ʻa e Siasi ʻo Kalaisí. ʻOku lava fēfē ʻe ha tangata maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki ke ne pehē ʻi heʻene taʻefieauná ʻokú ne feʻunga ke maʻu e lakanga fakataulaʻeikí, kae taʻefeʻunga ha taha moʻui angatonu ia ka ʻoku lanu kehe hono kilí?

Talu ʻeku hoko ko ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo ʻeku fakatokangaʻi peá u toutou lea ʻi he faikehekehe ʻoku tau sio ai hotau sosaietí. ʻOkú ne ʻātakaiʻi kitautolu pea kuo pau ke tau feinga ke tali e faikehekehe ko iá.

Tau fakatokangaʻi ange muʻa ko e foha pe ʻofefine kitautolu ʻo ʻetau Tamai Hēvaní pea ʻokú Ne ʻofa ʻi Heʻene fānaú kotoa.

ʻE ngaahi tokoua, ʻoku ʻikai ha makatuʻunga ki he fetāufehiʻaʻaki fakamatakalí ʻi he lakanga fakataulaʻeiki ʻo e Siasí ni. Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku aʻu atu ki ai hoku leʻó, ka ʻokú ne fai ʻeni, tuku ke ne haʻu ki he ʻEikí ʻo kolea ʻEne fakamolemolé pea ʻoua naʻá ne toe fai ia.

ʻOku meimei ke u maʻu maʻu pē ha ngaahi tohi ʻoku ʻomi ai ha ngaahi fokotuʻu ki ha ngaahi meʻa ke u lea ki ai he konifelenisí. Naʻe maʻu mai ha tohi pehē ʻi he ʻaho atú. Ko e tohi mei ha fefine naʻe vete mo hono ʻuluaki malí. Naʻá ne toe fetaulaki mo ha tangata ne hā ngali angalelei mo fakaʻatuʻi. Ka ʻi he hili pē ʻena malí, naʻá ne ʻiloʻi ai ʻoku palopalema fakapaʻanga; neongo e ʻikai lahi ʻene paʻangá ka naʻe kei fakafisi pē ia mei heʻene ngāué pea ʻikai toe fie ngāue ia. Naʻe pau ai ke ʻalu e fefiné ni ʻo ngāue ke tauhi hono fāmilí.

Kuo taʻu lahi mei ai mo e kei taʻe ngāue pē ʻa e tangatá ni. Naʻá ne fakamatala ai ki ha ongo tangata kehe ʻokú na fai e meʻa tatau pē, ʻo ʻikai fie ngāue pea pau ke ʻalu ai hona uaifí ʻo ngāue houa lōloa ke tauhi kinautolu.

Naʻe pehē ʻe Paula kia Tīmote: “He kapau ʻoku ʻikai ke tokonaki ʻe ha toko taha ki hono kāingá, pea kiate kinautolu tonu ʻi hono falé, kuo siʻaki ʻe ia ʻa e lotú, pea lahi hake ʻene kovi ʻaʻaná ʻiate ia ʻoku taʻe lotú” (1 Tīmote 5:8). Ko ha kupuʻi lea mālohi fau ia.

Kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻi ha fakahā ʻi onopooni:

“ʻOku ʻi ai e totonu ʻa e kakai fefiné ke ʻekeʻi hanau tauhi mei honau ngaahi malí, kae ʻoua kuo toʻo atu honau ngaahi malí. . . .

“ʻOku maʻu ʻe he fānau kotoa pē ha totonu ke ʻekeʻi hanau tauhi mei heʻenau ngaahi mātuʻá kae ʻoua ke nau lahi” (T&F 83:2, 4).

Talu mei he kamataʻanga ʻo e Siasí ni, mo hono tala ko e husepānití ʻoku ngāue ke tokonaki maʻá e fāmilí. ʻOku ou tui ʻoku ʻikai lau ha tangata ko ha mēmipa lelei ʻo e Siasí kapau ʻoku ʻikai fie ngāue ke tokoniʻi hono fāmilí, he ʻokú ne feʻunga fakaesino ke fai ia.

Ne u lave atu foki ki muʻa ʻoku ʻikai ke u ʻiloʻi e ʻuhinga ʻoku lahi pehē fau ai e fepakipakí, tāufehiʻá mo e lotoʻitá ʻi he māmaní. Ka ʻoku ou ʻiloʻi foki ko e ngāue kotoa ʻeni ʻa e filí. ʻOkú ne ngāue fakafoʻituitui mai kiate kitautolu. ʻOkú ne fakaʻauha e kau tangata mālohí. Talu mei hono fokotuʻu e Siasí ni mo ʻene fai ia. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Uilifooti Utalafi:

“Ne u mamata kia ʻŌliva Kautele ʻi he taimi ne hangē ai ne tetetete ʻa e kelekelé ʻi hono lalo vaʻé. Kuo teʻeki ai ke u fanongo ʻi ha tangata kuó ne fai ha fakamoʻoni mālohi ʻo laka ange ai ʻi he taimi naʻá ne maʻu ai ʻa e Laumālié. Ka ʻi he momeniti naʻe mavahe ai mei he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ko e momeniti ia naʻe mole ai hono mālohí. . . . Naʻe matoʻo meiate ia hono iví, ʻo hangē ko Samisoni ʻi heʻene nofo mo Tililá. Naʻe mole meiate ia ʻa e mālohi mo e fakamoʻoni naʻá ne maʻú, pea naʻe ʻikai ke ne toe maʻu ʻa hono kakató ʻi he lolotonga ʻo ʻene kei ʻi he kakanó, neongo naʻe pekiá kuó ne toe hoko ko ha [mēmipa] ʻo e Siasí” (Teachings of Presidents of the Church: Wilford Woodruff, [2004], 105).

Kuó u maʻu ha ngofua ke fai atu ha talanoa ki ha talavou ne tupu hake homau koló. Naʻe ʻikai mēmipa ia he Siasí. Naʻe faimālohi ia mo ʻene mātuʻá ʻi ha siasi kehe.

Naʻá ne manatu ki heʻene kei tupu haké, ʻo ne pehē naʻe faʻa tukuhifo ia ʻe hono kaungā tangata Siasí, nau ngaohi ia ke ne ongoʻi taʻeoliʻia mo nau manukiʻi ia.

Naʻá ne fehiʻa ʻaupito ai ki he Siasí ni mo hono kakaí. Naʻe ʻikai ha meʻi lelei naʻá ne sio ki ai ʻiate kinautolu.

Naʻe mole e ngāue ʻene tamaí pea pau ai ke nau hiki. ʻI he feituʻu foʻou ne nau hiki ki ai ʻi hono taʻu 17, naʻe lava ke ne hū ai ki he kolisí. Pea ko e fuofua taimi ia naʻá ne ongoʻi ai e māfana ʻo e feohi fakakaungāmeʻá, pea kole ange ai ʻe ha taha ko Lisiate ke ne kau ki ha kalapu naʻe palesiteni ai. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Ko e fuofua taimi ia heʻeku moʻuí ke u ongoʻi ʻoku fie maʻu au. Naʻe ʻikai ke u ʻilo pe te u tali fēfē ia, kae fakafetaʻi ne u kau ki ai. . . . Ko ha ongo ia ne u manako ai, ʻa e ongoʻi ne ʻi ai haku kaumeʻá. Ne u lotua he kotoa ʻeku moʻuí ke maʻu ia. Pea kuo tali mai ʻe he ʻOtuá e lotu ko iá hili ʻeni ha taʻu ʻe 17 ʻeku tatalí.”

ʻI hono taʻu 19 naʻá ne tēniti fakataha ai mo Lisiate lolotonga haʻana ngāue he tutuku e akó. Naʻá ne fakatokangaʻi naʻe lau ʻe Lisiate ha tohi he pō kotoa pē. Naʻá ne talaange ko ʻene lau e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “Ne u afeʻi leva ʻema talanoá peá u ʻalu ʻo mohe. He ko e tohi ia naʻá ne maumauʻi ʻeku fiefia heʻeku kei siʻí. Ne u feinga ke fakangaloʻi ka ne ʻosi ha uike mo e ʻikai pē ke u mamohe. Ko e hā ʻokú ne lau ai ia he pō kotoa peé? Ne ʻikai ke u faʻa matuʻuaki hono taʻe maʻu ha tali ki he fehuʻí. Ko ia ʻi ha pō ʻe taha ne u fehuʻi ange pe ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ʻa e tohí. Ko e hā e meʻa ʻoku ʻasi aí? Naʻá ne ʻomi kiate au e tohí. Ne u talaange ʻoku ʻikai ʻaupito ke u fie ala ki he tohí. Naʻá ku fie ʻilo pē pe ko e hā ʻoku ʻasi aí. Naʻá ne kamata lau mei he meʻa naʻá ne ngata aí. Naʻá ne lau ʻo fekauʻaki mo Sīsū pea mo ʻEne hā ki he ongo ʻAmeliká. Naʻá ku fakakaukau au ʻoku ʻikai tui ʻa e kau Māmongá ia kia Sīsū.”

Naʻe kole ange ʻa Lisiate ke na hiva fakataha he kuaeá ʻi he konifelenisi fakasiteikí. Naʻe aʻu ki he ʻaho ko iá pea kamata e konifelenisí. “Ko e tokotaha leá ko ʻEletā Keuli J. Kolimani ʻo e Kōlomu ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú. Ne u ʻiloʻi he konifelenisí ko ha taha papi ului foki ia. Hili e konifelenisí, ne taki atu au ʻe Lisiate ke u ʻalu ʻo talanoa mo ia. Ne u loto ki ai pea ʻi heʻeku fakaofiofi atu ki aí, naʻá ne tafoki ʻo malimali mai kiate au. Ne u fakafeʻiloaki ange au mo talaange ʻoku ʻikai ke u kau ki he Siasí ka ne u haʻu pē ʻo hiva ʻi he kuaeá. Naʻá ne malimali mo ne pehē mai ʻokú ne fiefia heʻeku ʻi aí peá ne pehē mai naʻe fakaʻofoʻofa e hivá. Naʻá ku fehuʻi ange pe naʻá ne ʻilo fēfē naʻe moʻoni e Siasí. Naʻá ne fakamatala nounou mai pē ki heʻene fakamoʻoní mo ne ʻeke mai pe kuó u lau e Tohi ʻa Molomoná. Ne u talaange ʻikai. Naʻá ne palōmesi mai te u ongoʻi ʻa e Laumālié he fuofua taimi pē te u lau ai iá.”

Ki mui ange ai ne folau e talavoú ni mo hono kaungāmeʻa. Naʻe ʻoange kiate ia ʻe Lisiate ha Tohi ʻa Molomona mo kole ange ke ne lau leʻolahi ia. Naʻá ne fai ia pea fokifā pē kuó ne ongoʻi hono ueʻi ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.

Ne ʻalu pē taimí mo e tupulaki ʻene tuí. Naʻá ne loto ke papitaiso. Naʻe fakafepakiʻi ia ʻe heʻene mātuʻá ka naʻe ʻalu pē ia ʻo papi ʻo hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí ni.

Naʻe hokohoko atu e fakamālohia ʻo ʻene fakamoʻoní. ʻI he ngaahi uike siʻi kuohilí, naʻá ne mali ai mo ha taʻahine Siasi he Temipale Sōlekí ki taimi mo ʻitāniti. Naʻe fakahoko e silá ʻe ʻEletā Keuli J. Kolimani.

ʻOku ʻi ai ha fakamatala maʻongoʻonga he talanoa ko iá. ʻUluakí, ko e ʻulungāanga maʻulalo ne fai ange kiate ia ʻe hono kaungāmeʻa Māmongá.

Uá, ko e ʻulungāanga ne fai kiate ia ʻe hono kaumeʻa foʻou ko Lisiaté. Naʻe fehangahangai ia mo e meʻa ne ʻuluaki hoko kiate iá. Naʻe iku ai ki heʻene ului mo papitaiso, neongo naʻe ngalingali he ʻikai hoko.

ʻE lava ke hoko e faʻahinga mana ko ʻení pea ʻe hoko ia ʻi he feituʻu ʻoku ʻi ai e angaleleí, fakaʻapaʻapá mo e ʻofá. Ko e hā hono ʻuhinga ka angakovi mo taʻeʻofa ai ha taha ʻiate kitautolu ki he niʻihi kehé? Ko e hā ʻoku ʻikai lava ai ke tau angalelei ki he toko taha kotoa pē ʻoku tau feohí? Ko e hā ʻoku lahi pehē ai ʻa e lotoʻitá mo e tāufehiʻá? ʻOku ʻikai ko ha konga ʻeni ia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku tau faʻa tūkia kotoa pē. ʻOku tau fai kotoa pē ha ngaahi fehālaaki. ‘Oku ou toe fakalea atu e folofola ‘a Sīsū he Lotu ʻa e ʻEikí: “Pea fakamolemole ʻenau angahalá, ʻo hangē ko ʻemau fakamolemolea ʻa kinautolu ʻoku faiangahala kiate kimautolú” (vakai, Mātiu 6:12; JST Matthew 6:13).

Naʻe hanga ʻe Uiliami W. Felipisi, ʻa ia naʻe feohi vāofi mo e Palōfita ko Siosefá, ʻo lavakiʻi e Palōfitá he 1838 pea iku fakahū pilīsone ai ʻa Siosefa ʻi Mīsuli. ʻI hono ʻiloʻi ʻe Uiliami Felipisi e kovi lahi kuó ne faí, naʻá ne tohi ai ʻo kole fakamolemole ki he Palōfitá. Ko ha konga ʻeni e tali ʻa e Palōfitá:

“ʻOku moʻoni kuo mau faingataʻaʻia lahi koeʻuhí ko ho ʻulungāangá— neongo kuo ʻosi fonu ʻa e ipu ʻo e ʻahu koná, ka naʻe fonu mahuohua ia ʻi he taimi naʻá ke tafoki ai ʻo angatuʻu kiate kimautolú . . .

“Ka neongo iá, kuo ʻosi inumia ʻa e ipú, pea kuo fai ʻa e finangalo ʻo ʻetau Tamaí, pea ʻoku mau fakamālō ki he ʻEikí ʻoku mau kei moʻui pē . . .

“ʻI heʻeku tui ʻoku fakamoʻomoʻoni hoʻo vetehiá, pea fakamātoato hoʻo fakatomalá, te u toe fiefia ai ke tali lelei koe ke tau feohi fakataha, pea fiefia ʻi he foki mai ʻa e foha maumaukoloá.

“Naʻe lau hoʻo tohí ki he Kāingalotú he Sāpate kuo ʻosí, pea naʻe fakahaaʻi ai e ongo ne mau maʻú, ʻi heʻenau lototaha kotoa ke toe fakafoki mai ʻa U.U. Felipisi ki he Siasí.

“Haʻu, siʻomau tokoua ʻofeina, he kuo tolona ʻa e loá,

“He ko kimautolu ʻeni ne mau hoko ko ho ngaahi kaungāmeʻa ʻi muʻá, kuo mau toe hoko pē ko ho ngaahi kaungāmeʻa” (Joseph Smith, Teachings of the Prophet Joseph Smith, sel. Joseph Fielding Smith [1976], 165–66).

ʻE ngaahi tokoua, kuo pau ke tau tanumaki heʻetau moʻuí ʻa e laumālie ko ʻeni ne fakahaaʻi ʻe he Palōfitá. He ʻikai lava ke tau taʻetokanga ki ai. Ko e kāingalotu kitautolu ʻo e Siasi ʻo hotau ʻEikí. ʻOku ʻi ai hotau tufakanga kiate Ia pea kiate kitautolu mo e niʻihi kehé foki. ʻOku fie maʻu lahi ʻe he maama angahalá ni ha kau tangata ivi lahi, kau tangata angamaʻa, kau tangata ʻo e tuí mo e anga māʻoniʻoní pea mo ha kau tangata ʻoku loto fiemālie ke fakamolemoleʻi mo fakangaloʻi.

Fakaʻosí, ʻoku ou fiefia ko e sīpinga mo e ngaahi talanoa ne u fakaʻaongaʻí, ʻoku ʻikai ko e tōʻonga mo e ʻulungāanga ia ha konga lahi ʻo hotau kakaí. ʻOku ou sio he feituʻu kotoa pē ki he lahi fau e ʻofa mo e tokanga ʻoku fai ki he niʻihi kehé.

ʻI he uike ʻe taha kuohilí, ne fonu ai e fuʻu falé ni he kau finemui ʻoku nau feinga ke moʻuiʻaki e ongoongoleleí. ʻOku nau fefakahaaʻi ʻaki ha angaʻofa. ʻOku nau feinga ke fefakamālohiaʻaki. ʻOku nau fakaongoongoleleiʻi ʻenau mātuʻá mo e ʻapi ʻoku nau haʻu mei aí. ʻOku nau fakaofiofi atu ki he tuʻunga fakaefefiné pea te nau ʻave holo ai pē ʻa e ngaahi ʻulungāanga mahuʻinga ʻokú ne lolotonga fakaʻaiʻai kinautolú.

Fakakaukau angé ki he lelei lahi kuo fai ʻe he kau Fineʻofá. ʻOku aʻu atu ʻenau ngaahi ngāue ʻofá ki he funga ʻo e māmaní. ʻOku ala mai e kau fefiné ʻo tokoni mo foaki honau taimí, ʻofá mo ʻenau koloá ke tokoniʻi ʻa e mahakí mo e masivá.

Fakakaukau angé ki he polokalama uelofeá ʻi he tokoni ha kau ngāue taʻe totongi ki hono tufaki ʻo e meʻakaí, valá mo ha ngaahi fiemaʻu kehe ki he kau faingataʻaʻiá.

Fakakaukau angé ki he ngaahi ngāue kāfakafa kuo fai ʻe heʻetau ngaahi tokoni ʻofa fakaetangatá ʻo ʻikai ngata pē he kāingalotu ʻo e Siasí, kae aʻu atu foki ki he ngaahi fonua fiekaia ʻo e māmaní. Kuo fakangata e mafola ʻa e mīselé ʻi ha ngaahi feituʻu lahi, tuʻunga he tokoni ʻa e Siasí ni.

Mou vakai ki he ngāue ʻa e Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú ʻi hono hikiʻi hake ha laui afe mei he vanu ʻo e masivá, ki he maama ʻo e ʻiló mo e fakalakalaká.

Pea ʻe lava ke u hokohoko fakamatalaʻi atu e ngāue kāfakafa ʻoku fai ʻe hotau kakai he Siasí ni ke tāpuekina ʻaki e moʻui ʻa e niʻihi kehé, pea aʻutaki atu mo e ngaahi tokoní ki he kakai masiva mo faingataʻaʻia he funga ʻo e māmaní.

ʻOku ʻikai ha ngataʻanga ʻo e lelei te tau lava ʻo faí, ke tākiekina ʻaki e moʻui ʻa e niʻihi kehé. ‘Oua muʻa te tau siofi pē ʻa e fakaangá pe meʻa ʻoku ʻikai leleí. Tau lotua muʻa ha mālohi, ha ivi mo ha holi ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. Tau fakaulo atu muʻa e maama ʻo e ongoongoleleí ʻi he kuonga kotoa pē mo e feituʻu kotoa pē, kae lava ke hulungia atu meiate kitautolu e Laumālie ʻo e Huhuʻí.

ʻE ngaahi tokoua, hangē ko e folofola ʻa e ʻEikí kia Sosiuá: “Ke ke mālohi koe pea ke lototoʻa; ʻoua naʻá ke manavahē pea ʻoua naʻá ke puputuʻu; he ko [e ʻEiki] ko ho ʻOtuá ʻoku ʻiate koe ia ʻi he potu kotoa pē ʻokú ke ʻalu ki aí”(Joshua 1:9).

ʻI he huafa ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy