The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
ʻEpeleli 2006
Ko Saione ʻi he Lotolotonga ʻo Papiloné

Ko Saione ʻi he Lotolotonga ʻo Papiloné

ʻEletā David R. Stone
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú

ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau tali e ngaahi tuʻunga moʻui, anga fakafonua mo e tefitoʻi ʻulungāanga ʻo Papiloné. ʻE lava ke tau fokotuʻu ʻa Saione ʻi he lotolotonga ʻo Papiloné.

ʻEletā David R. Stone ʻI he faʻahitaʻu māfana kuo ʻosí ne u faingamālie ai mo hoku hoá ke ma ʻeva ki Seni Tieko ʻi Kalefōniá, peá ma mamata ai ki hono fakafaivaʻi ko ia ʻo e talanoa ko e Macbeth ʻa Seikisipiá ʻi he fale Faiʻanga Koniseti ko e Old Globe Theatre. Naʻe tuʻo ua haʻama mamata ai he naʻe fakatātaaʻi ʻe homa ʻofefine ko Kaloliná ha taha ʻo e ngaahi faʻahikehe ʻe toko tolu ʻi he faivá ni. Ne ma fiefia moʻoni ke mamata ki ai ʻi he faivá, pea toe fakafiefia ange ʻa e taimi ne aʻu ai ki ha konga mahuʻinga peá ne fai ʻa e lea ʻiloa ko ia: “ʻI heʻeku fakalaveaʻi hoku ongo motuʻa tuhú. ʻE hoko mai heni ha meʻa fakamamahi” (act 4, scene 1, lines 40–41).

ʻI heʻeku fanongo ki aí, ne u fakakaukau ki he ʻaonga ke ʻi ai ha meʻa fakatokanga ke ne talamai ʻo ka tuʻunuku mai ha kovi kae lava ke tau mateuteu ki ai. ʻOku hoko mai pē ʻa e koví ia kiate kitautolu ʻo tatau ai pē pe ʻoku tomuʻa ʻomi ha fakatokanga pe ʻikai.

Kimui ange ai ʻi ha pō ʻe taha, ne u fakaʻuli mo hoku hoá ʻo ma fakaofiofi atu ki ha kolo lahi. ʻI heʻema lele hifo he moʻungá ʻo u mamata ki he ngaahi maama ngingilá, ne u kiʻi fafangu hoku hoá ʻo pehē ange: “Vakai ki he kolo ko Papiloné!”

Ko hono moʻoní ʻoku ʻikai ha kolo pau ia ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa Papilone. Naʻe hoko ʻa Papilone ʻi he kuonga muʻá ʻi ʻIsileli ko ha kolo ne iku ʻo fakakakano, fakaʻau ke kovi ange mo fulikivanu. Ko e fale lahi taha ʻi he koló ko ha temipale ʻo e ʻotua loi ʻoku tau faʻa ui ko Peli pe ko Pealí.

Ka ʻoku tau mamata ki he fakakakanó, fakaʻau ke kovi angé, anga fulikivanú, pea mo e lotu ki he ngaahi ʻotua loí ʻi ha ngaahi kolo lalahi mo iiki ʻi he funga māmaní. Hangē ko e folofola ʻa e ʻEikí: “ʻOku ʻikai te nau kumi ki he ʻEikí ke fokotuʻu ʻene māʻoniʻoní, ka ʻoku ʻaʻeva ʻa e tangata kotoa pē ʻi hono hala ʻoʻoná, pea fakatatau ki he tatau ʻo hono ʻotua ʻoʻoná, ʻa ia ʻoku hangē ko māmani ʻa hono tataú” (T&F 1:16).

Kuo tokolahi fau ha kakai he māmaní kuo nau faʻifaʻitaki ki Papilone ʻo e kuonga muʻá, ʻaki ʻenau ʻaʻeva honau ngaahi hala pē ʻonautolú mo muimui ki ha ʻotua “ ʻa ia ʻoku hangē ko māmaní ʻa hono tataú.”

Ko e taha e ngaahi faingataʻa lahi taha te tau fetaulaki mo iá, ko e lava ko ia ke moʻui ʻi māmani kae ʻikai ʻo māmani ʻa kitautolú. Kuo pau ke tau fokotuʻu ʻa Saione ʻi he lotolotonga ʻo Papiloné.

“Ko Saione ʻi he lotolotonga ʻo Papiloné.” Ko ha kupuʻi lea fakamaama mo fakaʻofoʻofa ia ʻo hangē ko ha maama ʻoku huhulu ʻi he uhouhonga ʻo e fakapoʻuli fakalaumālié. Ko ha toki fakakaukau lelei ke tau tukulotoʻi ʻi heʻetau vakai ko ia ki he mafola ʻa Papiloné. ʻOku tau mamata ki Papilone ʻi hotau ngaahi koló pea mo e fonuá; ʻoku tau mamata ki Papilone he feituʻu kotoa pē.

ʻI he tupu ko ia ʻa Papiloné, ʻoku totonu ke tau fokotuʻu ʻa Saione ʻi hono lotolotongá. ʻOku ʻikai totonu ke lōmekina kitautolu ʻe he māmaní. ʻOku ʻikai ke tau faʻa fakatokangaʻi ʻa e lahi ko ia hono tākiekina kitautolu ʻe he ngaahi meʻa ʻi hotau ʻātakaí, feituʻu ʻoku tau nofo aí mo e kuonga ʻoku tau moʻui aí.

ʻI he kuonga ʻo ʻIsileli motuʻá, ne hangē ʻa e kakai ʻo e ʻEikí ha motu ʻo e ʻOtua moʻoni pē ʻe tahá, kuo takatakaiʻi ʻe he tahi ʻo e tauhi ʻotua loí. Naʻe toutou hake e peau ʻo e tahi ko iá ʻi ʻIsileli. Neongo e fekau ke ʻoua naʻa nau fokotuʻu ha fakatātā maka pea punou ki aí, ne hangē ne ʻikai lava ʻa ʻIsileli ia ʻo taʻofi ʻene hokó ʻi hono tākiekina kinautolu ʻe he ngaahi tōʻonga moʻui ʻo e feituʻu mo e kuonga ko iá. Neongo ʻa hono taʻofi kinautolu ʻe he ʻEikí pea mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá mo e kau taulaʻeikí, ka ne kei fekumi pē ʻa ʻIsileli ia ki ha ngaahi ʻotua kehe ʻo hū ki ai.

Ko e hā ne ngalo ai ʻi ʻIsileli ko e ʻEikí naʻá ne ʻomi kinautolu mei ʻIsipité? Naʻe ʻahiʻahiʻi maʻu pē kinautolu ʻe he ngaahi meʻa ne manakoa ʻi he ʻātakai ne nau nofo aí.

ʻOku taki hala e faʻahinga tōʻonga moʻui ko ʻení ʻi hotau lotolotongá. ʻOkú ne aʻu ki hotau ʻātakaí, pea ko e taimi lahi ʻoku tau fakakaukau ʻoku taau pea ʻuhingamālie ka kuo maʻu kitautolu ʻe he laumālie ʻo e anga fakafonuá ʻoku ui ʻe he kau Siamané ko e zeitgeist, pe tōʻonga moʻui ʻo hotau feituʻú mo e taimí.

Koeʻuhí ne u maʻu mo hoku hoá ha faingamālie ke ma nofo ʻi ha ngaahi fonua kehekehe ʻe 10, kuó ma mamata ki hono uesia e ʻulungāangá ʻe he tōʻonga moʻuí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi ʻulungāanga ʻoku tali lelei ia ʻe ha ngaahi fonua ʻe niʻihi kae ʻikai tali ia ʻe ha niʻihi; ko e lea fakafonua ko ia ʻoku fakaʻapaʻapa ʻi he ngaahi feituʻu ʻe niʻihí, ʻe lau ia ʻoku fakalielia ʻi he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi. ʻOku ngaʻunu holo e kakaí ʻi he feituʻu kotoa pē ʻi he malumalu ʻo ʻenau pehē ʻoku nau lelei taha pē kinautolu, ʻo nau fakakaukau ko e tonu tahá pē ʻa e meʻa ʻoku nau fakakaukau mo vakai ki aí.

ʻOku faʻa hanga ʻe hotau anga fakafonuá ʻo fakapapauʻi mai ʻa e meʻakai ʻoku tau saiʻia aí, teungá, mo ia ʻoku tau taku ko e ʻulungāanga tāú, sipoti ʻoku tau manako aí, faʻahinga mūsika ʻoku tau fanongo ki aí, mahuʻinga ʻo e akó, pea mo ʻetau fakafōtunga ki he faitotonú. ʻOkú ne tākiekina foki ʻa e tangatá ki he ngaahi meʻa mahuʻinga ko ia ʻoku fakafiefiá pe fakalotú, tākiekina e houʻeiki fafiné ʻi heʻenau fakamuʻomuʻa e meʻa ʻoku mahuʻingá ʻi heʻene fekauʻaki mo e ngāue maʻuʻanga moʻuí pe fānaú, pea ʻi ai hono mālohi ki he founga ʻetau talanoa ki he fakatupú mo e ngaahi tefito fekauʻaki mo e angamaʻá. ʻOku faʻa lahi ʻa ʻetau hangē ko ha tamapuá ʻi hono puleʻi ʻe hotau anga fakafonuá ʻa e meʻa ko ia ʻoku “manakoá.”

Ka ʻoku ʻi ai foki ha zeitgeist ʻoku totonu ke tau tokanga ki ai. Ko e laumālie ʻo e ʻEikí, ʻa e anga fakafonua ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá. Hangē ko e lea ʻa Pitá: “Ka ko e kakai kuo fili ʻa kimoutolu, ko e kau taulaʻeiki fakaʻeiʻeiki, ko e kakai māʻoniʻoni, ko e kakai [makehe]; koeʻuhí ke mou fakahā ʻa e ʻulungāanga lelei ʻo ia naʻá ne ui mai ʻa kimoutolu mei he poʻulí ki heʻene maama lahí” (1 Pita 2:9).

Ko e laumālie ia ʻo kinautolu ʻoku nau tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, ʻaʻeva ʻi Hono halá pea “moʻui ʻi he folofola kotoa pē ʻoku ʻalu atu mei he fofonga ʻo e ʻOtuá” (T&F 84:44). Kapau ʻokú ne ʻai kitautolu ke tau makehe, pea tuku pē ke pehē.

Naʻe ʻomi ʻe heʻeku kau atu ki hono langa ʻo e temipale Meniheitení ha faingamālie ke tuʻo lahi ai ʻeku ʻi he temipalé ki muʻa pea fakatapuí. Ko ha meʻa fakaʻofoʻofa ke tangutu ʻi he lōngonoa ʻo e loki silesitialé, ʻo ʻikai ha toe meʻa ʻe ongona mei he ngaahi hala femoʻuekina ko ia ʻo Niu ʻIoké. Naʻe lava fēfē ke lōngonoa pehē ʻi he ongoʻi ʻaʻapa, ʻa e temipalé, lolotonga iá ʻoku lau fute pē mei he feituʻú ni ʻa e fihituʻu mo e longoaʻa e fuʻu kolo femoʻuekiná ni?

Naʻe maʻu e talí ʻi he palani hono langa ʻo e temipalé. Naʻe langa ʻa e temipalé ʻi loto ʻi ha fale ne ʻosi langa, pea naʻe siʻisiʻi pē ha ngaahi feituʻu ne fehokotaki ai ‘a e holisi ‘o e temipalé mo e holisi ʻo e fale motuʻá. Ko e founga ia ne hanga ʻe he temipalé (Saione) ʻo fakasiʻisiʻi ʻa e ivi tākiekina ʻo Papiloné, pe ko e ngaahi meʻa ʻo māmaní.

Mahalo ʻoku ʻi ai ha lēsoni heni maʻatautolu. ʻE lava ke tau fokotuʻu ʻa e Saione moʻoní ʻi hotau lotolotongá ʻaki ʻetau fakangatangata ʻa e ivi tākiekina ʻo Papiloné ʻi heʻetau moʻuí.

ʻI he taʻu 600 b.c. nai ne haʻu ʻa Nepukanesa mei Papilone ke tauʻi peá ne ikunaʻi ʻa Siuta, ʻo ne ʻave e kakai ʻa e ʻEikí. Naʻe filifili ʻe Nepukanesa ha niʻihi ʻo e kau talavoú ke akoʻi makehe.

Ne kau ʻi he niʻihi ko ʻení ʻa Taniela, Hanania, Misaeli mo ʻAsalia. Ne nau kau ʻi he niʻihi ne ʻiloa ʻi he fānau ne ʻave ki Papiloné. Naʻe fekauʻi kinautolu ʻe he kau talafekau ʻa e tuʻí ke nau kai ʻa e meʻakai ʻa e tuʻí mo inu ʻene uainé.

Tuku ke mahino lelei muʻa kiate kitautolu ʻa e faʻahinga mafasia ne fehangahangai mo e kau talavou ko ʻeni ʻe toko faá. Ne ʻave kinautolu ko ha kau pōpula ʻo e fili naʻá ne ikunaʻi kinautolú, pea nau ʻi he ʻapi ʻo ha tuʻi naʻe ʻi hono ʻaofinimá ʻa ʻenau moʻuí. Ka naʻe ʻikai pē tali ʻe Taniela ia mo hono ngaahi tokouá ke fai ʻa ia naʻa nau tui ʻoku halá, neongo naʻe lelei pē ia ʻi he anga fakafonua ʻa Papiloné. Pea koeʻuhí ko e faivelenga mo e loto toʻa ko iá, naʻe tāpuekina ai kinautolu ʻe he ʻEikí ʻo “foaki . . . kiate kinautolu ʻa e ʻilo mo e mafai ʻi he ngaahi ʻiloʻilo kotoa pē mo e poto” (Taniela 1:17).

ʻI hono fakatauveleʻi kitautolu ʻe hotau anga fakafonuá, ʻoku ʻikai ke tau faʻa fakatokangaʻi ai ʻa ʻetau tauhi ʻotua tamapuá, ʻi hono fefusiaki kitautolu ʻe he ngaahi meʻa ko ia ʻoku manakoa ʻi Papiloné. Pea hangē ko e lau ʻa e tangata punake ko Uateuefí: “Kuo maʻu kitautolu ʻe māmani” (“The World Is Too Much with Us; Late and Soon,” ʻi he The Complete Poetical Works of William Wordsworth [1924], 353).

Ne tohi ʻa Sione ʻi heʻene fuofua tohí ʻo pehē:

“Kuó u tohi kiate kimoutolu . . . koeʻuhí ʻoku mou mālohi, pea ʻoku nofoʻia ʻa kimoutolu ʻe he folofola ʻa e ʻOtuá, pea kuo mou ikuʻi ʻa e tokotaha anga koví.

“ʻOua naʻa ʻofa ki māmani, pe ki he ngaahi meʻa ʻi he māmaní” (1 Sione 2:14–15).

ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau tali e ngaahi tuʻunga moʻui, anga fakafonua mo e tefitoʻi ʻulungāanga ʻo Papiloné. ʻE lava ke tau fokotuʻu ʻa Saione ʻi he lotolotonga ʻo Papiloné. ʻE lava ke ʻi ai haʻatau tuʻunga moʻui ki he ngaahi mūsiká mo e ngaahi tohi talanoá, hulohulá, faivá, mo e ngaahi leá. ʻE lava ke ʻi ai haʻatau tuʻunga moʻui pē ʻatautolu ki he teungá mo e ʻulungāangá, angaleleí mo e fakaʻapaʻapá. ʻE lava ke tau moʻui ʻo fakatatau mo e ngaahi fono ʻo e moʻui angamaʻa ʻa e ʻOtuá. ʻE lava ke tau fakangatangata ʻa hono ʻomi ko ia ʻo Papilone ki hotau ngaahi ʻapí ʻo fakafou mai ʻi he mītiá.

Te tau lava ʻo nofo ko ha kakai ʻo Saione ʻo kapau te tau loto ki ai. ʻE faingataʻa nai? Ko hono moʻoní ʻe faingataʻa; he ʻe toutou fasi e kaupeau ʻo e anga faka-Papiloné ʻi hotau matāfangá. ʻE fie maʻu nai ke tau loto toʻa? Ko e moʻoni ʻe fie maʻu ia.

ʻOku tau fakakaukau maʻu pē ki ha ngaahi talanoa ʻo e loto toʻá, pea mo kinautolu ne nau fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa pea nau ikunaʻi iá. Ko e loto toʻá ko e kamataʻanga mo e makatuʻunga ia ʻo hotau ngaahi tuʻunga ʻulungāanga lelei kehe kotoa pē; pea ka ʻikai ha loto toʻa, ʻokú ne fakasiʻia leva ʻa e ngaahi ʻulungāanga lelei kehe ʻoku tau maʻú. Kapau ʻoku tau loto ke maʻu ʻa Saione ʻi he lotolotonga ʻo Papiloné, te tau fie maʻu ʻa e loto toʻá.

Kuo ʻi ai nai ha taimi kuó ke fakakaukau atu ʻo ka siviʻi koe, te ke fai nai ha ngāue loto toʻa? Naʻá ku fai ia ʻi heʻeku kei siʻí. Naʻá ku fakakaukau ne faingataʻaʻia ha taha peá u fakahaofi ia neongo ʻe ngali fakatuʻutāmaki ki heʻeku moʻuí. Pe ko haʻaku fehangahangai mo ha fili fakamanavahē peá u lototoʻa ʻo ikunaʻi ia. Ko e ngaahi fakakaukau ia ʻa e toʻu tupú!

Kuó u ako ʻi he meimei taʻu ko ʻeni ʻe 70 ʻo e moʻuí, ʻoku hāhāmolofia ha ngaahi faingamālie ke tau hoko ai ko ha kau tuʻukimuʻa.

Ka ʻoku lahi ange e hoko mai e ngaahi faingamālie ke tau taukaveʻi ai e meʻa ʻoku totonú—ʻi he taimi ʻoku fakaoloolo ai e teke mei tuʻá, pea mo poupouʻi kitautolu ʻe hotau kaungāmeʻá ke tau ului ki he tauhi ʻotua tamapua ʻo e kuongá—ʻoku lahi ange ʻa e faʻa hoko ʻa e ngaahi meʻa ko iá. ʻOku ʻikai ha taha faitā ia ai ke ne lekooti ʻetau lavameʻá, pea ʻikai ha taha fai ongoongo ia ke ne fakamatalaʻi mai he peesi ʻuluaki ʻo e nusipepá. Ka ʻi he lōngonoa ʻo hotau konisēnisí, te tau ʻiloʻi ai ne tau fehangahangai mo hono siviʻi ʻetau lototoʻá: ko Saione pe Papilone?

ʻOua naʻa kākaaʻi koe. Ko e konga lahi, pe lahi taha ʻo Papiloné ʻoku kovi. Pea he ʻikai ke ʻi ai ha fakatokanga tōmuʻa ia ʻe fai mai kiate kitautolu. Ka ʻoku hokohoko fasi mai e kaupeaú ʻi hotau matāfangá. Te tau fili ʻa Saione pe ko Papilone?

Kapau ko Pāpilone ʻa e kolo ʻo e māmaní, ta ko Saione ʻa e kolo ʻo e ʻOtuá. Kuo folofola e ʻEikí, “Pea ʻoku ʻikai lava ke langa hake ʻa Saione kae ngata pē ʻi he ngaahi tuʻutuʻuni ʻo e fono ʻo e puleʻanga fakalangí” (T&F 105:5) koeʻuhí “He ko Saione ʻeni— ko e loto maʻa” (T&F 97:21).

Ko e fē pē ha feituʻu pe kolo te tau nofo ai, ʻe lava ke tau fokotuʻu hatau Saione pē ʻotautolu ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e fono fakasilesitialé, pea tau feinga maʻu pē ke hoko ʻo loto maʻa. ʻOku fakaʻofoʻofa ʻa Saione, pea ʻoku puke ia ʻe he ʻEikí ʻi Hono toʻukupú. ʻE lava ke hoko hotau ʻapí ko ha feituʻu ʻo e hūfangaʻanga mo ha maluʻanga, he ko e Saioné ia.

ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau hangē ko ha ngaahi tamapua ʻoku puleʻi ʻe he anga fakafonuá mo e taimí. ʻE lava ke tau loto toʻa, ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e ʻEikí pea muimui ʻi Hono ʻalungá. Pea ka tau fai ia, ʻe ui kitautolu ko Saione, pea tau hoko ko e kakai ʻa e ʻEikí.

ʻOku ou lotua ʻe fakamālohia kitautolu ke tau matuʻuaki ʻa hono ʻohofi kitautolu ʻe Papiloné, pea lava ke tau fokotuʻu ʻa Saione ʻi hotau ʻapí mo hotau koló—koeʻuhí kae lava moʻoni ke maʻu ʻa “Saione ʻi he Lotolotonga ʻo Papiloné”.

ʻOku tau fekumi ki Saione he ko e feituʻu ia ʻoku ʻafio ai hotau ʻEikí, ʻa Sīsū Kalaisi ko hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí. ʻE ulo ʻi Saione, pea mei Saione ʻa Hono maama ngingilá pea te Ne pule ʻo taʻengata. ʻOku ou fakamoʻoni ʻokú Ne moʻui pea ʻokú Ne ʻofa mo tokangaʻi kitautolu.

ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy