The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
ʻEpeleli 2006
Lotú, Tuí mo e Fāmilí: Ko e Maka Tuʻuʻanga ki he Fiefia Taʻengatá

Lotú, Tuí mo e Fāmilí: Ko e Maka Tuʻuʻanga ki he Fiefia Taʻengatá

ʻEletā H. Bruce Stucki
ʻO e Kau Fitungofulú

ʻOku fanongo ʻetau Tamai Hēvani ʻofá ki heʻetau lotu ʻi he loto fakatōkilaló pea te Ne ʻomi ʻa e fiemālie mo e tataki ʻoku tau fekumi ki aí.

ʻEletā H. Bruce Stucki Ko e ʻaho ia hili ʻa e Kilisimasí he 1946 ʻi Sanitā Kalala ʻi ʻIutā. Ko hoku taʻu hivá ia pea ne u kole ki heʻeku faʻeé pe ʻe lava ke u ʻave ʻeku meʻaʻofa Kilisimasí, ʻa ia ko ha kiʻi seti kaufana foʻou ki he funga moʻunga ʻi homau tuʻa ʻapí ʻo tuli lāpisi ʻaki. Naʻe efiafi pea naʻe momou e Fineʻeikí ka ʻi heʻeku fakakolekolé, ko ia naʻá ne loto ai ke u ʻalu ka kuo pau ke u foki ki ʻapi ʻoku teʻeki ai poʻuli.

ʻI heʻeku aʻu ki he tumutumu ʻo e moʻungá, ne u tuiʻi ha foʻi ngahau he kaufaná peá u luelue fakaoloolo atu he vaó ʻo fakaʻamu pē te u sio ki ha kiʻi lāpisi ʻoku kaikai he veʻe vao ne kei laumaʻuiʻui ai e musié.

Ne fakaʻohovaleʻi au ʻe ha fuʻu lāpisi ne puna hake mei ha fuʻu vao ʻi muʻa ʻiate au. Ne u fusiʻi ʻeku ngahaú ʻo fakaʻata atu ki ai peá u fanaʻi atu ki he lāpisí. Naʻe ʻikai tau e foʻi ngahaú kae pulia atu ai pē lāpisí ia he vao ʻi muʻá.

Ne u ʻalu ki he feituʻu ne u pehē ne tō ai e foʻi ngahaú ke toʻo mai. Ko e foʻi ngahau pē foki ʻe nima ne faʻo mai ʻi he kaufaná pea naʻe ʻikai ke u loto ke fakamoleki ʻeni. Ne u kumi holo he feituʻu ne tonu ke ʻi aí ka ne ʻikai ʻi ai ia. Ne u kumi holo he feituʻu ne u pehē ne tō aí, ka ne ʻikai pē ke u ʻiloʻi ia.

Naʻe tō e laʻaá ʻi he hihifó; ne u ʻiloʻi ʻe fakapoʻuli ʻi ha miniti ʻe 30 mei ai pea naʻe ʻikai ke u fie tōmui ki ʻapi. Ne u toe kumi he feituʻu ne totonu ke ʻi ai e foʻi ngahaú; ʻo u kumi he ʻū lalo ʻakaú mo e vaó ka ne ʻikai pē ʻiloa ia.

Ne mei ʻosi e taimí pea naʻe fie maʻu ke fai mo u ʻalu ki ʻapi ki muʻa pea fakapoʻulí. Ne u pehē leva ke u lotu ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ke tokoni mai hono kumi e foʻi ngahaú. Ne u tūʻulutui ʻo kuikui peá u lotu ki heʻeku Tamai Hēvaní. Ne u talaange naʻe ʻikai ke u loto ke mole ʻeku foʻi ngahau foʻoú peá u kole ange ke Ne fakahā mai e feituʻu ʻoku ʻi aí.

Lolotonga ʻeku kei tūʻulutuí, ne u ʻāʻā hake ʻo sio atu ki he fuʻu ʻakau ʻi muʻa ʻiate aú, ʻoku ʻasi hake ai ʻe fulufuluʻi moa lanu kehekehe ʻo ʻeku foʻi ngahaú ʻi hono vaʻá. Ne u toʻo mai e foʻi ngahaú peá u lele leva ki ʻapi ʻo aʻu ki ai ʻoku teʻeki fakapoʻuli.

He ʻikai toe ngalo ʻiate au e meʻa makehe ko iá. Naʻe tali mai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa ʻeku lotú. Ko e fuofua taimi ia ke u lotu ai kiate Ia ke Ne tokoniʻi au pea naʻá Ne fai ia! Ne u ako he efiafi ko iá ke u tui mo falala ki heʻeku Tamai Hēvaní.

ʻI he taimi ʻoku tau fie maʻu tokoni aí, ʻo aʻu ai pē ki ha kiʻi tamasiʻi ʻoku tokanga ki ha meʻa mahuʻinga, ʻoku fanongo mai ʻetau Tamai Hēvaní ki heʻetau lotú pea ʻokú Ne ʻomi ʻi he ʻofa ʻa e tataki ko ia ʻoku tau fekumi ki aí.

Naʻe folofola mai ʻa hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí kiate kitautolu, “Ke ke loto māʻulalo; pea ʻe tataki nima koe ʻe he ʻEiki ko ho ʻOtuá, pea foaki kiate koe ʻa e tali ki hoʻo ngaahi lotú.”1

ʻOku fakahinohinoʻi mai kitautolu ʻe Sēmisi ʻi he folofolá:

“Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi; pea ʻe foaki ia kiate ia.

Ka ʻe lelei ʻene kole ʻi he tuí, ʻo taʻe fakataʻetaʻetui.”2

Ne akoʻi mai ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi: “Ko e lotu tāumaʻu mo fakamātoató ʻoku huʻu ki he feituʻu ʻe ua, ʻa ia te ne tokoni lahi ke lilingi mai Hono Laumālié ʻo hangē ko ha vai fakamoʻui ki he ngaahi ʻahiʻahí, faingataʻá, felāngaakí mo e mamahi ʻoku tau fehangahangai mo iá”.3

Ko e lotú ko e taha ia ʻo e ngaahi maka tuʻuʻanga ʻi he hala ʻokú ne taki atu kitautolu ki he moʻui taʻengatá mo ʻetau Tamai Hēvaní.

Ko e tuí ko ha maka tuʻuʻanga ia ʻe taha ʻoku mahuʻinga ki hotau fakamoʻui taʻengatá!

Naʻe folofola foki e Fakamoʻuí ʻo pehē, “Pea ʻilonga ha meʻa te mou kole ki he Tamaí ʻi hoku hingoá ʻa ia ʻoku totonu, ʻo tui te mou maʻu iá, vakai ʻe foaki ia kiate kimoutolu”.4

Ne hoko ha talanoa moʻoni ʻi he taʻu ʻe tolungofulu kuohilí he feituʻu maomaonganoa taha ʻo Nuʻu Silá. ʻOku tuʻu ʻa e ʻOtu Motu Sātamé ʻi he ʻŌseni Pasifiki Tongá ʻo fakafuofua ki ha maile ʻe 500 ki he fakahahake ʻo Kulaisiesí. Naʻe nofo ai ha kakai faʻa ngāue mo moʻui ʻaonga ʻe toko 650, ʻo nau nofo mavahe pē ʻi he ʻātakai tuēnoa mo faingataʻa ʻo e taimi ko iá; pea ko ha toketā foʻou kei talavou mo teʻeki haʻane taukei naʻá ne tokangaʻi ʻenau meʻa fakafaitoʻó.

Naʻe lavea lahi ha ʻulu ʻo ha kiʻi tamasiʻi taʻu valu ko Seni, ʻi ha feituʻu ne maile nai ʻe 40 hono mamaʻó ʻi he motú. Naʻe leleakiʻi mai ia ʻi he anó mo e matātahí ʻi ha fuʻu kā motuʻa, ki he falemahaki ne fā pē mohenga aí. Naʻá ne pongia ʻo ʻikai ʻilo ha meʻa.

Naʻe ʻikai mateuteu e toketā kei talavoú ni ke ngāue ki ha meʻa pehē he naʻe siʻi haʻane taukei pea ko e meʻangāue anga-mahení pē naʻá ne maʻú. Naʻe ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa Seni. Naʻe mahino pē ne fānoa e totó ʻi hono ʻulú—pea ʻe lava ʻe ha pakupaku e totó ke ne uesia hono ʻutó. Kuo teʻeki ai foki sio e toketaá ia ʻi ha tafa ʻuto ka naʻá ne ʻilo kuo pau ke ne fai leva e tafa pelepelengesí ni he vave tahá—pe ko haʻane sio pē kae mate ʻa e tamasiʻí.

Naʻe pau ke ui mai ha kau huhu toto, sivi e totó ke mahino ʻoku tatau pea teuteuʻi mo ha faitoʻo fakamohe. Ne maumau e mīsini fakaʻata motuʻá ia ko ia ne ʻikai lava ke fai ha fakaʻata.

Naʻe fai ai ha ngaahi fetuʻutaki telefoni ki Uēlingatoni ʻa ia ne feinga ai ha toketā ʻuto ke ne sioloto atu ki he meʻa ne hokó mo ne tataki e toketā kei talavou mo manavasiʻí ni ʻi ha founga tafa pelepelengesi moʻoni.

Naʻe lotu e faʻē ʻa Sení. Naʻe lotu e toketaá mo e kau nēsí pea pehē ki he uaifi ʻo e toketaá.

Naʻe pau ke vahevahe holo e ngaahi fatongia ke faí ʻi he feituʻu femoʻuekiná ni. Naʻe fai ʻe he polisí ʻa e huhu fakamohé, hoko ʻa e nēsí ko e tokoni toketā faitafá pea kamata efiafi poʻuli leva e ngāué ʻaki ha kiʻi foʻi maama ne lava pē ʻo ueʻi holo.

Naʻe ʻikai ʻasi ha toto ia hono ʻuluaki tafaʻi hono ʻulú ko ia naʻe fie maʻu ke tafaʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe he ʻulu ʻo Sení ke kumi e feituʻu ne fānoa ai e totó. Naʻe toe fai ha ngaahi fetuʻutaki ki he toketā ʻutó ki ha fakahinohino mo fakapapauʻi mei ai pea naʻe fai ha muimui pau ki heʻene faleʻi kotoa pē. Hili ha houa ʻe ono ʻo e tailiilí mo e mafasiá, naʻe ʻosi e tafá, naʻe tuʻu e fānoa ʻa e totó ki he ʻutó pea naʻe ʻi ai ha ola lelei. Naʻe hanga ʻe he nongá ʻo fetongi ʻa e hohaʻá. Ko e taimi tuʻuapoó ʻeni.

Ko e toketaá ko ha tamai foki ia. Naʻá ne fakakaukau ki hono fāmilí mo e ngaahi tāpuaki ne nau maʻú. Naʻá ne fakafetaʻi koeʻuhí ko e ʻaloʻofa ongongofua ʻa e ʻEikí ʻi heʻene moʻuí pea tautautefito ki he ʻi ai ʻa e Fakafiemālié he houa ʻe 12 kuohilí. Naʻá ne fakafetaʻi koeʻuhí ko e ʻi ai ha Taha mataotao neongo ne ʻikai lava ha sio kiate Ia, ka naʻá Ne foaki taʻetotongi ange ha ʻilo lahi ʻaupito ʻi he taimi ʻo ʻene faingataʻaʻiá.

ʻI he taimi faingataʻa ko iá, naʻe ʻoange ai ʻe he ʻEikí ha tataki mo ha ivi ki ha toketā kei talavou mo taʻe taukeí ke ne fakahoko ha mana pea fakahaofi ha moʻui ʻa ha kiʻi tamasiʻi naʻe mahuʻinga he ʻao ʻo e ʻEikí.

Ko Nila Hatisoni (Neil Hutchison) ʻa e toketā kei talavou ko iá, naʻá ne lotua ha tokoni pea naʻá ne tui mo fakafalala ki he ʻEikí mo e toketā tafaʻutó, ke ne lava ʻo fai ha mana ʻi ha taha ʻo e ngaahi tūkunga faingataʻa tahá. ʻOkú ne hoko he taimí ni ko e pīsope ʻo e Uooti Matāfanga Hahaké ʻi ʻOkalani ʻi Nuʻu Sila.

Naʻe tala mai ʻe Pīsope Hatisoni kiate au, “Ne u maʻu faingamālie he taʻu ʻe ua kuohilí ke u feʻiloaki ai mo Seni mo ʻene tamaí talu mei he ʻaho ko ia he 1976. Ko ha tokotaha ngāue fakaʻuhila ia ʻokú ne fakalele pē haʻane pisinisi pea ʻoku ʻikai ke ne ʻiloʻi ha faʻahinga uesia ʻe hoko mei he tafa fuoloa ko iá. Ko ha tangata angalelei ia pea ʻoku ou kei fakatumutumu pē ʻi he manifi moʻoni ʻa e veilí ʻi he vahaʻa ʻo e moʻui ko ʻení pea mo e moʻui ka haʻú.”

“Pea kuo folofola ʻa Kalaisi: Kapau te mou tui kiate au, te mou maʻu ʻa e mālohi ke fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke fai ʻiate aú.”5

Naʻe tānaki mai ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo pehē: “Te mou tānaki e ngaahi fua ʻo e tuí ʻi hoʻomou muimui ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ki hono fakaʻaongaʻí. Ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá ko e “falala ki he ʻOtuá mo Hono finangaló ke ʻomi ha tokoni he taimi ʻo e fiemaʻú, neongo e tūkunga faingataʻa ʻoku hokó.”6

Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo pehē, “ʻi heʻene kei taʻu 14 [ʻa Siosefa Sāmitá], naʻá ne fakahaaʻi ha tui taʻeueʻia peá ne muimui ki he fakahinohino ʻa e palōfita ko Sēmisí ke ʻkole ki he ʻOtuá. Naʻe hā e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí kia Siosefa mo ʻoange ha ngaahi fakahinohino kiate ia koeʻuhí ko hono uiuiʻi fakapalōfitá.”7

Kuo poupouʻi mai kitautolu ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “ʻI heʻetau fai ki he ʻEikí ʻetau lotu fakafāmili mo fakafoʻituituí, tau fai muʻa ia ʻi he tui mo e falala kiate ia. . . . Kapau kuo fakatuotuai ha taha ke muimui ki he naʻinaʻi ke lotu maʻu peé, ta ʻoku ʻikai ha taimi lelei ange ke kamata leva ai ka ko e taimí ni.”8

ʻOku tatau ai pē pe ko ha kiʻi tamasiʻi mo ha kole faingofua pe ko ha toketā fakafaitoʻo mo ha fakatuʻutāmaki faingataʻa kiate ia: ka ʻoku fanongo ʻetau Tamai Hēvani ʻofá ki heʻetau lotu ʻi he loto fakatōkilaló pea te Ne ʻomi ʻa e fiemālie mo e tataki ʻoku tau fekumi ki aí.

Ko e maka tuʻuʻanga hono tolú pea ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e hala ʻokú ne taki kitautolu ke tau hao ki ʻapi ki heʻetau Tamai Hēvaní, ʻa ia ko e fāmilí.

Naʻe akoʻi mai kitautolu ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī: “ʻOku faka-ʻOtua ʻa e fāmilí. Naʻe fokotuʻu ia ʻe heʻetau Tamai Hēvaní. ʻOkú ne fālute ʻa e ngaahi fetuʻutaki toputapu kotoa pē. Ko e fokotuʻutuʻu pē ʻeni ʻe taha ʻe lava ke fakahoko ai e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻEikí.”9

Ne hoko atu ʻa Palesiteni Hingikelī ʻo pehē: “ʻOku ou tui ki he fāmilí ʻa ia ʻoku lau ai ʻe he husepānití ʻa e uaifí ko ʻene koloa mahuʻinga tahá ia peá ne ngaohi leleiʻi ai iá; ʻa ia ʻoku lau ai ʻe he uaifí ko hono husepānití ko e taula ia ki heʻene moʻuí mo hono mālohingá, ko hono fiemālieʻanga mo e maluʻanga; ʻa e feituʻu ʻoku fakaʻapaʻapaʻi mo fakahoungaʻi ai ʻe he fānaú ʻa e tamaí mo e faʻeé; pea lau ai ʻe he mātuʻá ko e fānaú ko ha tāpuaki pea nau ʻiloʻi ai ko ha tukupā faingataʻa, mamafa mo fakaʻofoʻofa moʻoni ke lehilehiʻi mo ʻohake kinautolu.”10

ʻOku ou tui fakamātoato ki he toputapu ʻo e fāmilí, ʻe lava ke hoko ai ʻetau feʻofaʻakí, mateakí, fefakaʻapaʻapaʻakí mo e fepoupouʻakí, ko e pā maluʻi toputapu te ne maluʻi kitautolu mei he ngaahi ngahau vela ʻa e filí. ʻI he feohi fakafāmili ʻoku fonu he ʻofa ʻa Kalaisí, ʻe lava ke tau maʻu ai ʻa e nongá, fiefiá pea mo ha maluʻi mei he fulikivanu ʻo e māmani ʻokú ne ʻākilotoa kitautolú.

ʻOku ou fakamoʻoni ko e fāmilí ko e ʻiuniti pea mo e founga ia ʻe lava ke silaʻi fakataha ai kitautolu pea ke tau toe foki ko ha fāmili ki he ʻao ʻo ʻetau ongo mātuʻa fakalangí; ke tau aʻusia ai ʻa e fiefia mo e nēkeneka taʻengatá.

ʻOku ou lotua fakamātoato te tau fakaʻaongaʻi e ngaahi maka tuʻuʻanga ko ʻeni ʻo e lotú, tuí pea mo hotau fāmilí ʻi heʻetau teuteú mo tokoni ki heʻetau toe foki ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá; pea lava ke lavaʻi lelei ai ʻetau taumuʻa mahuʻinga ʻo ʻetau ʻi he māmaní. ʻOku ou fai ʻeni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

1. T&F 112:10.

2. Sēmisi 1:5–6.

3. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1976, 83; pe Ensign, Nōvema 1976, 58.

4. 3 Nīfai 18:20.

5. Molonai 7:33.

6. “Ko e Ivi Faitokonia ʻo e Tuí ʻi he Ngaahi Taimi ʻo e Taʻepaú mo e Siviʻí,” Liahona, Mē 2003, 75.

7. “Ko Hono Maʻu ʻo e Tui Ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí,” Liahona, Nōvema 2004, 70.

8. ʻI he Conference Report, April 1964, 130; pe Improvement Era, June 1964, 509.

9. Teachings of Gordon B. Hinckley, (1997), 206.

10. Teachings of Gordon B. Hinckley, 205.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy