The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
ʻEpeleli 2006
Ko e Moʻui Mahutafeá

Ko e Moʻui Mahutafeá

ʻEletā Joseph B. Wirthlin
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

Te tau toki aʻusia pē e moʻui mahutafeá kapau te tau inu fie inu ʻi he vai moʻuí, fakafonu hotau lotó ʻaki e ʻofá, mo ngaohi ʻetau moʻuí ke hoko ko ha ʻīmisi moʻoni mo tuʻukimuʻa.

ʻEletā Joseph B. Wirthlin Naʻe tōmui atu ʻa Hale Tileia ki he fakatautuki ne fai he ʻaho sinou ko ia he 1956, pea kuo ʻosi kotoa e fanga hoosi leleí ia hono fakatau. Ko e niʻihi ne toé, ne nau motuʻa mo tutue pea kuo ʻosi fakatau ia ʻe ha kautaha te nau fakaʻaongaʻi ia.

Ne teu ke foki ʻa Hale, ko e taha faiako heka hoosi ʻi ha akoʻanga ʻo e fānau fefiné ʻi Niu ʻIoke, ka naʻá ne fakatokangaʻi atu ha taha ʻo e fanga hōsí—naʻe taʻe tauhi, lanu tukumisi e fulufulu hono tuʻa-kiá pea palakū mo e mataʻilavea ʻi hono vaʻé. Ne kei ʻasi pē ʻi hono sinó e tokotoʻanga ʻo ha ʻioke mamafa, ko e fakaʻilonga ʻo e moʻui faingataʻaʻia ne ʻi aí. Ka ne ʻi ai ha meʻa ne mahuʻingaʻia ai ʻa Hale ʻo ne loto ke fakatau ia ʻaki ha paʻanga ʻe $80.

Ne lolotonga sinou he fuofua taimi ne mamata ai e fānau ʻa Halé ki he hōsí pea koeʻuhí ko e sinou ne ʻi hono tuʻá, ne ui ai ia ʻe he fānaú ko “Tangata Sinou” (Snowman).

Ne tauhi ʻe Hale e hōsí ʻo ne hoko ko ha kaumeʻa anga-lelei mo falalaʻanga—ko ha hoosi ne fie heka ai e fānau fefiné he naʻe pau pea ʻikai hohaʻa hangē ko hono toé. Ko hono moʻoní, ne vave e fakalakalaka ʻa Tangata Sinoú pea fakatau ai ia ʻe hanau kaungāʻapi ʻi ha mahuʻinga ne liunga ua mei hono fakatau mai ʻe Halé.

Ka ne toutou puli ʻa Tangata Sinou ia mei he manafa ʻo e kaungā ʻapí—ʻo maʻu atu he taimi ʻe niʻihi ki he loto ngoue pateta hoko maí, pea maʻu he taimi ʻe niʻihi ki he ʻapi ʻo Halé. Ne hangē ne puna e hōsí ia he ʻā ʻi he vahaʻa ʻapí, ka naʻe ngali taʻe malava ʻeni—ne teʻeki sio tuʻo taha ʻa Hale ia ʻi ha puna ʻa Tangata Sinou ʻi ha faʻahinga meʻa ne māʻolunga ange ʻi ha kupuʻi ʻakau kuo holo.

Fāifai kuo ʻosi e kātaki ʻa e kaungāʻapí pea nau vili ai ke toe fakatau pē ʻe Hale e hōsí.

Kuo lau taʻu mo e fakaʻamu ʻa Hale ke ne maʻu ha hoosi ʻe hau he puná. Ne ʻi ai pē ha kiʻi ola ʻi he kuo hilí, ka koeʻuhí ke kau he feʻauhi ʻi he tuʻunga taupotu tahá, naʻá ne ʻiloʻi kuo pau ke ne fakatau ha hoosi hako lelei ne fanauʻi mai pē ki he puná. Ka ko e faʻahinga hoosi peheé ʻe fuʻu mamafa ia he paʻanga te ne lava ʻo maʻú.

Kuo fakaʻau foki ke motuʻa ʻa Tangata Sinou—ne taʻu valu ʻi hono fakatau mai ʻe Halé—pea naʻe ngaohi-koviʻi. Kae mālié, he naʻe fie puna ʻa Tangata Sinou pea pehē ai ʻe Hale ke tuku angé pē ka ne vakai pe ko e hā e meʻa ʻe lava ʻe he hōsí ni.

Naʻe fakatokangaʻi ʻe Hale ha meʻa ʻo tupu ai haʻane fakakaukau ʻoku ʻi ai ha faingamālie ʻo ʻene hōsí ke kau he feʻauhí.

ʻI he 1958, ne fakahū ai ʻe Hale ʻa Tangata Sinou ki heʻene fuofua feʻauhí. Ne tuʻu fakataha ʻa Tangata Sinou mo e fanga hoosi fakaʻofoʻofá pea ne siʻi ʻasi feifeiavale mei ai. Ne ui ʻe he kau maʻu hoosi kehé ʻa Tangata Sinou ko ha “hoosi tukumisi ne kai ʻe he kutu fisí.”

Ka ne hoko ha meʻa lelei mo taʻeʻamanekina he ʻaho ko iá.

Ne ikuna ʻa Tangata Sinou!

Ne hokohoko atu hono fakahū ʻe Hale ʻa Tangata Sinou he ngaahi feʻauhí pea hoko atu ai pē e ikuna ʻa Tangata Sinoú.

Ne mavava e kakaí he taimi kotoa pē ne ikuna ai ʻa Tangata Sinou. Ne hoko ia ko ha ʻīmisi ʻo e ikunaʻi ʻe ha hoosi taʻe ʻiloa ʻa e tuʻunga taukakapá. Ne hā he televīsoné. Ne faʻu mo ha ngaahi tohi fekauʻaki mo ia.

ʻI he hokohoko ʻo e ikuna ʻa Tangata Sinoú, ne fie fakatau ai ʻe ha taha e hoosi palau motuʻá ni ʻaki ha $100,000, ka ne ʻikai loto ki ai ʻa Hale. ʻI he 1958 mo e 1959 ne maʻu ai ʻe Tangata Sinou e pale ko e “Hoosi ʻo e Taʻú.” Faifai pea fili e hoosi tuʻakia tukumisí—ʻa ē ne ʻamanaki ke fakatau maʻamaʻa atú—ki he kau helohelo ʻo e fakaʻaliʻali puná.1

Ne fakakaukau ha toko lahi, naʻe ʻikai ko ha hoosi noa pē ʻa Tangata Sinou. Ne hoko ia ko ha sīpinga ʻo e ivi fufū mo taʻe fakaʻaongaʻi ʻoku ʻiate kitautolú.

Kuó u maʻu ha faingamālie ke feʻiloaki mo maheni mo ha kakai lelei tokolahi mei he tapa kehekehe ʻo e moʻuí. Kuó u maheni mo e koloaʻiá mo e paeá, ʻiloá mo e fakatōkilaló, potó mo e valé.

Naʻe mafasia ha niʻihi ʻi ha mamahi lahi pea hāsino mei ha niʻihi e loto nongá. naʻe hā mata taʻe fiemālie ha niʻihi he loto mamahí, kae malama mei ha niʻihi e fiefia taʻe tūkuá. Naʻe hā ngali foʻi ha niʻihi kae lavameʻa ha niʻihi—neongo e faingataʻá—ʻo nau ikunaʻi e loto foʻí mo e siva ʻo e ʻamanakí.

Kuó u fanongo ki ha pehē ʻe ha niʻihi, pea mahalo ko e fakakata pē, ko e kakai fiefiá tokua, ʻa ē ʻoku ʻikai ke mahino lelei kiate kinautolu e ngaahi meʻa ʻi honau ʻātakaí.

Ka ʻoku kehe ʻeku tuí.

Kuó u ʻiloʻi ha tokolahi ʻoku ʻaʻeva fiefia mo hāsino ai e nēkeneká.

Kuó u ʻiloʻi ha tokolahi ʻoku moʻui mahutafea.

ʻOku ou tui pē ʻoku ou ʻilo e ʻuhingá.

ʻOku ou fie ʻoatu he ʻahó ni ha ngaahi natula ʻoku faitatau ai e kakai fiefia taha ʻoku ou ʻiloʻí. Ko ha ngaahi natula te ne lava ke liliu e moʻui angamahení ki he moʻui longomoʻui mo mahutafeá.

ʻUluakí, ʻoku nau inu fie inu ʻi he vai ʻo e mouí.

Naʻe ʻakoʻi ʻe he Fakamoʻuí, “ko ia ʻe inu ʻi he vai te u foaki kiate iá . . . ʻe ʻikai ʻaupito toe fie inu ia; . . . [he ʻe] ʻiate ia ko e matavai mapunopuna hake ki he moʻui taʻengatá.”2

Ka mahino kānokato mo tali moʻoni e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, te ne hanga ʻe ia ʻo fakamoʻui e loto kuo kafó, ʻomi ha ʻuhinga ki he moʻuí, fakatahaʻi e ngaahi ʻofaʻangá ʻaki e ngaahi haʻi ʻoku ope atu he moʻui fakamatelié, mo ʻomi ha fiefia lahi ki he moʻuí.

Ne pehē ʻe Palesiteni Lolenisou Sinou, “Ne ʻikai tuku mai ʻe he ʻEikí ʻa e ongoongoleleí ke tau moʻui loto mamahi ai he kotoa ʻetau moʻuí.”3

Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku ʻikai ko ha tui fakalotu ia ʻo e mamahi mo e mata mamahi. Ko e tui ʻa ʻetau ngaahi tamaí ko ha tui ia ʻo e ʻamanaki lelei mo e fiefia. ʻOku ʻikai ko ha ongoongolelei ia ʻo e haʻisia ka ko e tauʻatāina.

Ka tau tali kakato ia, ʻe fonu hotau lotó ʻi he fakatumutumu mo tau ʻaʻeva ʻi he loto māfana. Naʻe fakahā ʻe Hotau Fakamoʻuí, “Kuó u haʻu au ke nau maʻu ʻa e moʻuí, pea ke nau maʻu ia ʻo lahi ʻaupito.”4

ʻOkú ke fie maʻu ha ʻatamai nonga?

Inu fie inu ʻi he vai moʻuí.

ʻOkú ke fie maʻu ha fakamolemole? Nonga? Mahino? Ha fiefia?

Inu fie inu he vai moʻuí.

Ko e moʻui mahutafeá, ko ha moʻui fakalaumālie ia. ʻOku tokolahi fau ha niʻihi ʻoku tangutu he tēpile keinangaʻanga ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻo kiʻi kai fakamuʻomuʻanima pē he monū kuo tuku ʻi honau ʻaó. ʻOku nau fakangali lelei pē—ʻo maʻu lotu, kiʻi sio ki he folofolá, fai e lotu fakafāmili tatau ai pē—ka ʻoku mamaʻo honau lotó. Kapau ʻoku nau faitotonu, te nau tala mai ʻoku lahi ange ʻenau tokanga pē ki he talanoa fakamuimuitaha he kaungā ʻapí, ki he fakahū paʻangá, mo e polokalama TV ʻoku nau manako aí, ʻo laka ange ia he ngaahi meʻa fakaofo mo e ngaahi lelei ʻoku ʻomi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOkú ke fie inu ʻi he vai moʻui ko ʻení mo ongoʻi e vai fakalangi ʻoku mapunopuna ʻiate koe ki he moʻui taʻengatá?

ʻOua ā te ke ilifiá. Tui ʻaki ho lotó kotoa. Fakatupulaki ha tui taʻe ueʻia ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá pea tuku ke kakapa atu ho lotó ʻi he lotu fakamātoato. Fakafonu ho ʻatamaí ʻaki e ʻilo kiate Iá. Siʻaki ho ngaahi vaivaí. ʻAʻeva ʻi he māʻoniʻoni pea fakatatau mo e ngaahi fekaú.

Inu fie inu ʻi he vai moʻui ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Ko e natula hono ua ʻo kinautolu ʻoku moʻui mahutafeá, ʻoku fakafonu honau lotó ʻaki e ʻofá.

Ko e ʻofá ko e uho ia ʻo e ongoongoleleí pea ko e lahi taha ia ʻo e ngaahi fekaú kotoa. Ne akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻoku tautau kotoa ai ʻa e ngaahi fekaú mo e akonaki ʻa e kau palōfitá. 5 Naʻe tohi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, “ʻoku fakamoʻoni ʻa e fono kotoa pē ʻi he kupuʻi lea [pē ʻe taha ko ʻení]; Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé.”6

ʻOku ʻikai ke tau faʻa ʻilo hono lahi ʻo ha kiʻi tōʻonga ʻofa. Ne hoko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko ha sīpinga ʻo e loto ʻofá mo e ʻofá. Ne aʻu mai ai ha kau tangata (ʻuliʻuli) ʻAfilika tupu ʻi ʻAmelika ʻe toko valu ki he ʻapi ʻo e palōfitá ʻi Nāvū ʻi ha ʻaho ʻe taha. Kuo nau fononga mai mei honau ʻapí ʻi Pafalō ʻi Niu ʻIoke, ko ha maile ia ʻe 800, ke fakataha mo e palōfita ʻa e ʻOtuá mo e Kāingalotú. Neongo ne nau tauʻatāina, ka ne pau ke nau toitoi mei ha niʻihi te nau ala tukuakiʻi ko ha kau pōpula hola kinautolu. Ne nau kātekina e momokó mo e faingataʻá, mahaehae honau suú mo e sitōkení ʻo aʻu ki heʻenau fononga laʻi vaʻe pē ki he Kolo ʻo Siosefá. ʻI heʻenau aʻu mai ki Nāvuú, ne talitali lelei kinautolu ʻe he Palōfitá ʻi hono ʻapí mo tokoni ke kumi ha potu ke nau nofo ai.

Ka ne ʻi ai ha kiʻi taʻahine ko hono hingoá ko Sēini, naʻe ʻikai ha feituʻu ia ke ʻalu ki ai pea tangi mamahi ʻi he ʻikai ke ne ʻilo e meʻa ke faí.

Ne talaange heni ʻe Siosefa, “He ʻikai fai ha tangi heni.” Pea tafoki ai kia ʻEma ʻo pehē ange, “Ko e kiʻi taʻahine ʻeni ʻokú ne pehē ʻoku [ʻikai hano] nofoʻanga. ʻIkai te ke pehē ko hono ʻapí ʻeni?”

Ne loto ki ai ʻa ʻEma. Pea mei he ʻaho ko iá, ne nofo ʻa Sēini ʻo hoko ko ha taha ʻo e fāmilí.

Hili ha ngaahi taʻu mei hono Fakapoongi ʻo e Palōfitá pea hili e kau ʻa Sēini ʻi he kau paioniá ʻo fononga lōloa ki ʻIutaá, naʻá ne pehē ʻe Seini naʻe faʻa “ʻā he taimi ʻe niʻihi he tuʻuapoó ʻo fakakaukau kia Siosefa mo ʻEma Sāmita mo ʻena angaʻofa kiate aú.” Ne pehē ʻe Sēini, “Ko Siosefa Sāmitá ʻa e tangata lelei taha kuó u mamata ai he māmaní.”7

Ne pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ko kinautolu ko ē ʻoku ala atu ke hiki hake mo tokoniʻi e niʻihi kehé, “te nau maʻu ha fiefia . . . kuo teʻeki ke nau maʻu ki muʻa. . . . ʻOku ʻafioʻi ʻe he langí hono tokolahi fau ʻo e kakai ʻi māmani ʻoku fie maʻu tokoní. ʻOku fuʻu . . . toko lahi fau. ʻE ngaahi tokoua mo e tuofāfine, tau siʻaki muʻa e loto koví mo e loto siokitá mei heʻetau moʻuí, ka tau fakalaka hake mo ngāue lelei ange ʻi hono tokoniʻi e kakai kehé.”8

ʻOku tau femoʻuekina kotoa pē. ʻOku faingofua pē ke kumi ʻuhinga ʻi he taʻe tokoni ki he kakaí ka ʻoku ou fakakaukau ki haʻane ongo maʻamaʻa atu ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻo hangē ko e kiʻi tamasiʻi lautohi naʻá ne ʻoange ki heʻene faiakó ha kiʻi tohi ʻo kole ke fakaʻatā muʻa ia mei he ʻakó mei he ʻaho 30 ʻo Māʻasí ʻo aʻu ki he ʻaho 34.

ʻE ʻilo ʻe kinautolu ʻoku tukutaha ʻenau moʻuí ki hono kumia ʻenau ngaahi holi siokitá kae siʻaki ʻa e niʻihi kehé, ko ʻenau fiefiá ʻe ngeʻesi pē pea taʻe ʻuhinga mo ʻenau moʻuí ʻi he ngataʻangá.

Ne tuʻu ʻi he maka fakamanatu he faʻitoka ʻo ha taha pehē ʻa e fakalea ko ʻení:

ʻOku toka heni ha taha nimamaʻu naʻe siokita,
ʻIkai tokanga ki ha faʻahinga meʻa, tuku kehe pē ʻa e paʻangá,
Ko e taimi ní, ʻoku ʻi fē, pea ko e hā hono tuʻungá,
ʻIkai ke ʻilo ʻe ha taha, pea ʻoku ʻikai fai ki ai ha tokanga.”9

ʻOku tau fiefia lahi taha ʻi he taimi ʻoku fehokotaki ai ʻetau moʻuí mo e kakai kehé ʻi he ʻofá mo e tokoni taʻe sioktiá. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni J. Lūpeni Kalake, “ʻOku ʻikai ha tāpuaki māʻolunga ange, ha nēkeneka mo ha fiefia lahi ange, ka ʻi hono tokoniʻi siʻi faingataʻaʻia ʻo e kakaí.”10

Ko e natula hono tolu ʻo kinautolu ʻoku moʻui mahutafeá, ʻoku nau ngaohi ke hoko ko ha ʻīmisi tuʻukimuʻa ʻenau moʻuí, ʻi he tokoni ʻa ʻenau Tamai Hēvaní.

Tatau ai pē pe ko e hā hotau taʻu motuʻá, tūkungá, pe meʻa ʻoku tau malavá, te tau taki taha lava ʻo fakahoko ha meʻa kāfakafa ʻi heʻetau moʻuí.

Ne lau ʻe Tēvita ia ko ha tauhisipi, ka naʻe ʻafio kiate ia ʻa e ʻEikí ko ha tuʻi ki ʻIsileli. Ne hoko ʻa Siosefa ʻo ʻIsipité ko ha pōpula, ka naʻe ʻafio kiate ia e ʻEikí ko ha tangata kikite. Ne tui ʻe Molomona e teunga tau ʻo ha sōtia, ka naʻe ʻafio kiate ia e ʻEikí ko ha palōfita.

Ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo ha Tamai Hēvani taʻe faʻamate, ʻofa, mo pule aoniu. ʻOku tatau pē hono ngaohi kitautolu mei he efu ʻo ʻitānití mo hono ngaohi kitautolu mei he efu ʻo māmaní. ʻOku tau taki taha maʻu ha ivi lavameʻa ʻoku ʻikai ke tau faʻa fakakaukau ki ai.

Naʻe tohi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, “ʻOku teʻeki ai mamata ʻe ha mata, pe fanongo ʻe ha telinga, pea ʻoku teʻeki ai hū ki ha loto ʻo ha tangata, ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia ʻoku teuteu ʻe he ʻOtuá maʻanautolu ʻoku ʻofa kiate iá.”11

ʻOku lava fēfē leva ke lau ʻe ha niʻihi ko kinautolú kuo nau motuʻa, ko ha hoosi lanu tukumisi ʻoku ʻikai hano toe ʻaonga? ʻOku ʻi ai nai ha kihiʻi huelo ʻo e leleí ʻiate kitautolu taki taha—ko ha meʻaʻofa ia mei heʻetau Tamai Hēvani ʻofa mo taʻengatá. ʻOku ʻatautolu pē pe ko e hā te tau fai ʻakí.

ʻOfa ki he ʻEikí ʻaki ho lotó, iví, ʻatamaí, mo e mālohí kotoa. Kau ʻi he ngaahi ngāue fakaʻeiʻeikí. Ngaohi homou ʻapí ke hoko ko ha ngaahi maluʻanga ʻoku māʻoniʻoni mo mālohi. Fua totonu ho ngaahi fatongia he Siasí. Fakafonu hoʻo fakakaukaú ʻaki ʻe ʻiló. Fakamālohia hoʻo fakamoʻoní. Tokoni ki he kakai kehé.

Ngaohi hoʻo moʻuí ke hoko ko ha ʻīmisi tuʻukimuʻa.

ʻE ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku ʻikai haʻu kakato mo maau mai pē e moʻui mahutafeá ia kiate kitautolu. ʻOku ʻikai ko ha faʻahinga meʻa ia te tau lava ʻo hū mai pe fakakaukau ʻe ʻomi vave. ʻOku ʻikai maʻu ia taʻe fou ha faingataʻa pe mamahi.

ʻOku maʻu ia tuʻunga he tuí, ʻamanaki leleí, mo e ʻofa faka-Kalaisí. Pea ʻoku maʻu ia ʻe kinautolu ʻoku mahino ki ai e lea ne hiki ʻe ha taha ʻo e kau faʻu tohí, neongo ʻa e faingataʻá mo e mamahí, “Neongo ʻa e fakalilifu ʻo e faʻahitaʻu momokó, ka ne u toki ʻilo ʻoku ʻi loto ʻiate au e faʻahitaʻu māfaná, ʻa ia ʻoku ʻikai fai ha mamata ki ai.”12

Ko e moʻui mahutafeá ʻoku ʻikai ko ha faʻahinga meʻa ʻoku tau tūʻuta ki ai. Ka ko ha fononga fisifisimuʻa ia ne kamata fuoloa mai, ʻi he ngaahi kuonga fuoloa ki muʻá, pea he ʻikai pē teitei ngata ia.

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa fakafiemālie maʻongoʻonga ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko ʻetau ʻilo ko ia ko e moʻui ʻi māmaní ko ha kemo pē ʻi he mata ʻo ʻitānití. Tatau ai pē pe ʻoku tau ʻi he kamataʻanga ʻo ʻetau fononga fakamatelié pe ʻi he ngataʻangá, ka ko e moʻuí ni ko ha kiʻi foʻi laka pē—kiʻi foʻi laka siʻisiʻi pē ʻe taha.

ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono kofukofuʻi ʻetau fekumi ki he moʻui mahutafeá ʻaki e meʻa ʻo e moʻui fakamatelie ko ʻení; ka ʻe toki mahino pē hono ikuʻanga moʻoní mei he anga ʻo e vakai ki he ʻitāniti ko ia ʻoku fofola taʻe hano ngataʻanga ʻi hotau ʻaó.

ʻE ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ko e taumuʻa ia ʻo e fekumi ki he moʻui mahutafeá ke tau ʻilo ai hotau ikuʻangá.

Hangē ko hono fakafōtunga ʻi he talanoa ki he hoosi motuʻa mo taʻe fiemaʻua naʻá ne maʻu ha loto ʻo ha taha ikuná, ʻoku pehē pē ʻa ʻene ʻiate kitautolu takitaha ha huelo fakalangi ʻo e moʻui maʻongoʻongá. He ko hai ʻokú ne ʻilo e meʻa te tau lavá ʻo kapau te tau feinga? Te tau toki aʻusia pē e moʻui mahutafeá kapau te tau inu fie inu ʻi he vai moʻuí, fakafonu hotau lotó ʻaki e ʻofá, mo ngaohi ʻetau moʻuí ke hoko ko ha ʻīmisi moʻoni mo tuʻukimuʻa.

ʻOku ou fakatauange ke tau fai pehē ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

1. Vakai, Rutherford George Montgomery, Snowman (1962).

2. Sione 4:14.

3. The Teachings of Lorenzo Snow, ed. Clyde J. Williams (1996), 61.

4. Sione 10:10.

5. Vakai, Mātiu 22:40.

6. Kalētia 5:14.

7. Neil K. Newell, “Joseph Smith Moments: Stranger in Nauvoo” Church News, Dec. 31, 2005, 16.

8. Teachings of Gordon B. Hinckley, (1997), 597.

9. ʻI he Tanner, Obert C., Christʻs Ideals for Living, (Sunday School manual, 1955), 266.

10. “Fundamentals of the Church Welfare Plan,” Church News, Mar. 2, 1946, 9.

11. 1 Kolinitō 2:9.

12. Albert Camus, ʻi he John Bartlett, comp., Familiar Quotations, 16th ed. (1980), 732.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy