The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
ʻEpeleli 2006
Hoko ʻo Tatau Mo ha Tamasiʻi Siʻi

Hoko ʻo Tatau Mo ha Tamasiʻi Siʻi

ʻEletā Henry B. Eyring
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá

Kuo pau ke liliu hotau natulá ke hoko ʻo hangē ha kiʻi tamasiʻí, ka tau maʻu e ivi ko ia ʻoku tau fie maʻu he taimi ʻo e ʻauha fakaeangamaʻá.

ʻEletā Henry B. Eyring Ne ʻosi mamata mai pē e kau palōfita ʻa e ʻOtuá ki hotau kuongá. Naʻe tohi e ʻAposetolo ko Paulá kia Tīmote ʻo pehē, “Pea ke ʻilo ʻa e meʻá ni foki, ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho fakamuí ʻa e kuonga fakatuʻutāmaki.”1 ʻE lava ke mamata ha taha pē ki he ngaahi fakaʻilonga ʻo e taimí pea fanongo ʻa ia ʻoku ʻi ai hono telingá ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá peá ne ʻiloʻi ʻoku fakatuʻutāmaki hotau kuongá. ʻOku haʻu e fakatuʻutāmakí mei he ngaahi mālohi ʻo e koví. ʻOku fakautuutu e ngaahi mālohi ko ʻení. Pea ʻe fakaʻau ke faingataʻa ange hono tauhi e ngaahi fuakava kuo pau ke tau moʻuiʻaki ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Ko kitautolu ko ia ʻoku tau tokanga ke maʻu mo hotau ngaahi ʻofaʻangá ha kahaʻu peheé, . . . ʻi hotau fāmilí, ngaahi kōlomú mo ʻetau ngaahi kalasí, ʻoku ʻi ai ha ʻamanaki ki ha hūfangaʻanga kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí lolotonga e ngaahi matangi ka hokó. Ko hano fakamatalaʻi ʻeni ʻo e feituʻu ko iá. Kuó ke ʻosi lau ki ai ʻi he folofolá. Kuo toutou fakamatalaʻi atu ia ʻe he kau palōfita moʻuí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ha tamai ʻofa ki hono ngaahi fohá ʻa e founga ko ʻení ʻi heʻene feinga ke fakamālohia kinautolu mei he ngaahi matangi ʻo e ʻahiʻahí:

“Pea ko ʻeni, ʻe hoku ongo foha, manatu, manatu, ʻoku totonu ke mo langa ha mo tuʻunga ki he maka ʻo hotau Huhuʻí, ʻa ia ko Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá; koeʻuhí ka tuku atu ʻe he tēvoló ʻa ʻene ngaahi matangi mālohí, ʻio, ʻa ʻene ngaahi ngahaú ʻi he ʻahiohió, ʻio ka faʻaki kiate kimoua ʻa hono kotoa ʻo ʻene ʻuha maká mo ʻene fuʻu afā lahí, ʻe ʻikai lava ʻe ia ke fusi hifo ʻa kimoua ki he vanu ʻo e mamahí mo e malaʻia taʻengatá, koeʻuhí ko e maka kuo langa ai ʻa kimouá, ʻa ia ko e tuʻunga mālohi, ko e tuʻunga ʻe ʻikai lava ke hinga ʻa e kakaí ʻo kapau te nau langa ai.”2

ʻOku toe mahuʻinga ange he taimí ni ke mahino ʻa e founga ke langa ai ʻi he tuʻunga pau ko iá. ʻOku ʻikai ha toe feituʻu lelei ange ke u kumi ki ai ka ko e malanga fakaʻosi ko ia ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ʻoku hiki ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ʻi ai hotau toko lahi ne tau toki laú ni ia mo toutou fakakaukauloto ki ai. Naʻe lava ke mamata mai ʻa e Tuʻi ko Penisimaní kiate kitautolu mo hotau hakó. Naʻá ne ʻiloʻi ʻi he mālohi fakakikité, ʻa e meʻa te tau fehangahangai mo iá. Naʻá ne ʻilo mei he ngaahi meʻa naʻá ne aʻusiá ʻa e ngaahi fakamamahi ʻo e taú. Naʻá ne maluʻi ʻa hono kakaí ʻi he taú peá ne falala ki he mālohi ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne ʻiloʻi lelei ʻa e mālohi fakailifia ʻo Lusifā ke ne ʻahiʻahiʻi mo ikunaʻi kitautolú.

Ko ha tangata maʻongoʻonga mo māʻoniʻoni ia. Naʻá ne ʻilo ʻa e founga ke fakaafeʻi ʻaki ʻa e kakaí ke nau langa ʻi he maka ʻoku malú, ʻo hangē ko e kau palōfita kehe ʻa e ʻEikí.

Naʻe kamata ʻene malangá he pau ko ia ke tau tokoni ki he kakaí ke nau hao mei he ngaahi faingataʻa fakalaumālié. Kuo pau ke tui e kakaí ʻoku moʻoni ʻe ʻi ai ha fakatuʻutāmaki ka nau toki feinga ke nau malu. Kuo pau ke nau ilifia ki he nunuʻa ʻo e taʻe tokanga ki he fakatuʻutāmakí. Naʻá ne fakamahino mai e ngaahi fakatuʻutāmaki te tau fehangahangai mo iá he ʻoku tau tauʻatāina ke fili ʻi he totonú pe ko e halá pea koeʻuhí he ʻikai ke tau lava ʻo hola mei he nunuʻa ʻo e ngaahi fili ko iá. Naʻá ne lea fakahangatonu mo mālohi he naʻá ne ʻiloʻi e mamahi ʻe hoko kiate kinautolu ʻoku ʻikai fie fanongo mo tokanga ki heʻene ngaahi fakatokangá.

Ko e anga ʻeni ʻene fakamatalaʻi e ngaahi nunuʻa ʻoku muimui mai ʻi heʻetau fili ke muimui ki he ueʻi ʻa e Laumālie ʻo Kalaisí pe ki he ngaahi pōpoaki kovi ʻa Sētané ʻa ia ko ʻene taumuʻá ke ʻahiʻahiʻi pea maʻu pōpula kitautolu ʻi he angahalá.

“He vakai ʻoku ʻi ai ha malaʻia kuo tuʻutuʻuni kiate ia ʻoku fie talangofua ki he laumālie ko ia [ʻo e tēvoló]; he kapau ʻokú ne fie talangofua kiate ia, kae nofo maʻu, pea mate ʻi heʻene ngaahi angahalá, ʻe inu ʻe he tokotaha ko iá ʻa e malaʻia ki hono laumālie ʻoʻoná; he te ne maʻu ʻa e tautea taʻengata ko ʻene totongi koeʻuhí kuó ne maumauʻi ʻa e fono ʻa e ʻOtuá ʻo taʻetaau mo ʻene ʻiló.

“Ko ia kapau ʻoku ʻikai fakatomala ʻa e tangata ko iá, ka ʻokú ne nofo maʻu mo mate ko e fili ki he ʻOtuá, ʻoku fakaakeʻi ʻe he ngaahi ʻeke ʻo e fakamaau faka-ʻOtuá ʻa hono laumālie taʻe faʻa maté ki ha ongoʻi maʻuiʻui ʻo ʻene angahala ʻaʻaná, ʻa ia ʻoku fakamahuʻi atu ia mei he ʻao ʻo e ʻEikí, pea ʻoku fakafonu ʻa hono lotó ʻaki ʻa e ongoʻi ʻo e angahalá mo e mamahí, mo e loto mamahi ʻa ia ʻoku hangē ko ha afi taʻe faʻa maté, ʻa ia ʻoku ʻalu hake ʻa hono uló ʻo taʻe ngata pea taʻe ngata.”

Naʻe hoko atu ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ʻo pehē: “ʻOiauē, ʻa kimoutolu kotoa pē ʻa e kau tangata motuʻa, kaeʻumaʻā mo kimoutolu ʻa e kau tangata talavou, pea mo kimoutolu ʻa e fānau iiki ʻa ia ʻoku faʻa ʻiloʻi ʻa ʻeku ngaahi leá, he kuó u lea ʻo mahinongofua kiate kimoutolu koeʻuhí ke mou ʻiloʻi ʻoku ou kole ke mou ʻā hake ki ha manatuʻi ʻo e nofo fakailifia ʻanautolu kuo hinga ki he fai angahalá.”3

Kiate au, ko e mālohi ʻo e fakatokanga ko iá ko e fakatātā ʻokú ne ʻomi ki hoku ʻatamaí e taimi te tau taki taha tuʻu ai he ʻao ʻo e Fakamoʻuí hili e moʻuí ni ke fakamāuʻi kitautolú. ʻI he taimi ʻoku lea mai ai ʻa e Tui ko Penisimaní kiate au fekauʻaki mo e momou mei he ʻao ʻo e ʻEikí ʻoku ou ongoʻi manavahē. ʻOku ou fakakaukau atu ki haʻaku tuʻu ʻi he ʻaho fakamāú ʻi he ʻao ʻo e Fakamoʻui nāunauʻia mo toetuʻú. ʻOku ou fakaʻamu ʻaki hoku lotó kotoa ke ʻoua naʻá ku momou, ka ke u vakai ki Hono fofongá ʻokú Ne malimali mo pehē mai: “Mālō, ko e tamaioʻeiki lelei mo angatonu. [Hū mai].”4

ʻOku fakamahinoʻi mai ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻa e founga ke tau maʻu ai ha ʻamanaki lelei ke ongoʻi e ngaahi lea ko iá ʻo kapau te tau maʻu ha founga ke tau liliu he māmaní hotau natulá ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Ko e founga pē ia ʻe lava ke tau langa ai ʻi he fakavaʻe paú pea tuʻu taʻeueʻia ʻi he māʻoniʻoni lolotonga e ngaahi matangi ʻo e ʻahiʻahí.

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní e liliu ko iá ʻi ha fakafehoanaki fakaʻofoʻofa kuo afeʻi taʻu hono fakaʻaongaʻi ʻe he kau palōfitá mo e ʻEikí foki. Ko ʻeni ia: te tau lava, pea kuo pau ke tau hoko ʻo tatau mo ha kiʻi tamasiʻi siʻi . . . ha kiʻi tamasiʻi siʻi.

ʻE faingataʻa ia ke mahino mo tali ʻeni ʻe ha niʻihi. ʻOku loto hatau toko lahi ke nau mālohi. Mahalo te tau pehē ʻoku tau vaivai ʻo kapau te tau hangē ha kiʻi tamasiʻí. ʻOku fakaʻamu ha ngaahi mātuʻa ia ke anga fakamatuʻotuʻa ʻenau fānaú. Ne aʻu pē ki he ʻAposetolo ko Paulá ʻene fakaʻaongaʻi e ngaahi lea ko ʻení ʻi heʻene feinga ke tau fakakau ʻi heʻetau moʻuí ʻa e ʻofa faka-Kalaisí, ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí, “ʻI heʻeku kei siʻí, ne u lea fakatamasiʻi, peá u ʻilo fakatamasiʻi, peá u mahalo fakatamasiʻi: ka ʻi heʻeku hoko ko e tangatá, ne u tukuange ʻa e ngaahi meʻa fakatamasiʻí.”5

Ka naʻe fakamahino mai ʻe he Tuʻi ko Penisimaní, he naʻe mahino kiate ia ʻa e mahuʻinga ke hoko ko ha tangata ivi lahi mo loto toʻá, ʻoku ʻikai ʻuhinga e hoko ia ʻo kei tamasiʻí ke anga fakatamasiʻi. ʻOku ʻuhinga ia ke hangē ko e Fakamoʻuí, ʻa ia ne lotu ki Heʻene Tamaí ke Ne Maʻu ha ivi ke fai Hono finangaló peá Ne fai leva ia. Kuo pau ke liliu hotau natulá ke hoko ʻo hangē ha kiʻi tamsiʻí, ka tau maʻu e ivi ko ia ʻoku tau fie maʻu he taimi ʻo e ʻauha fakaeangamaʻá.

Ko hono fakamatalaʻi ʻeni ʻe he Tuʻi ko Penisimaní e liliu ko ia ʻo hangē ha kiʻi tamasiʻí pea mo e founga ʻene hoko maí:

“He ko e tangata fakaekakanó ko e fili ia ki he ʻOtuá, pea kuó ne pehē ai pē talu ʻa e hinga ʻa ʻĀtamá pea ʻe pehē ai pē ʻo taʻengata pea taʻengata ʻo kapau ʻe ʻikai te ne talangofua ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea liʻaki ʻa e tangata fakaekakanó kae hoko ko ha tokotaha māʻoniʻoni he fakalelei ʻa Kalaisi ko e ʻEikí pea hoko ʻo anga tatau mo ha tamasiʻi siʻi, pea talangofua mo angamalū mo angavaivai mo anga faʻa kātaki pea fonu ʻi he ʻofa, pea loto fiemālie ke fakavaivai ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku ʻafioʻi [ʻe] he ʻEikí ʻoku lelei ke fai kiate iá, ʻo hangē ʻoku fakavaivai ʻe he tamasiʻí siʻí ki heʻene tamaí.”6

ʻOku tau malu ʻi he maka ko ia ko e Fakamoʻuí ʻi he taimi ʻoku tau fakavaivai ai he tui kiate Iá, mo tau tali e fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tauhi faivelenga mo fuoloa e ngaahi fekaú kae ʻoua kuo liliu hotau lotó ʻe he mālohi ʻo e Fakaleleí. ʻI heʻetau foua iá, pea tau hoko ai ʻo hangē ha kiʻi tamasiʻí pea tau malava ke ʻofa mo talangofuá, ʻoku tau ʻi ha makatuʻunga pau leva.

ʻOku tau ako mei he tuʻi ko Penisimaní ki he meʻa ke tau fai ke tau aʻu ai ki he feituʻu malu ko iá. Kae manatu: ko e meʻa ʻoku tau faí ko ha ngaahi founga pē ia, ka ʻoku ʻikai ko e ola ia ʻoku tau fekumi ki aí. ʻOku malava ke liliu kitautolu ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ki he tuʻunga ʻoku totonu ke tau ʻi aí, ʻo makatuʻunga heʻetau ngāué. ʻOku tuʻunga ʻetau fakatomala mo tauhi e ngaahi fekaú mei heʻetau tui kia Sīsū Kalaisí. ʻOku tau talangofua mo fakafepakiʻi e ʻahiʻahí ʻi heʻetau muimui ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE faifai pē pea liliu hotau natulá. Te tau hangē ha kiʻi tamasiʻí, ʻo talangofua ki he ʻOtuá mo angaʻofa ange. Kapau te tau liliu pea fai pau ki ai, te tau lava ke fiefia ai he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Pea te tau malu ai ʻi he maka pē taha ʻoku paú.

Hangē ko kimoutolú, ne u ongoʻi e meʻa naʻe ʻuhinga ki ai ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ʻi heʻene pehē ke tau hoko ʻo hangē ha kiʻi tamasiʻi siʻi ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Pea kuó u lotua, ke ʻilo e meʻa ke faí ʻi he taimi ʻoku fie maʻu ai ke u fai ha fili ka ʻoku ʻi ai hano nunuʻa taʻengata. Kuo taʻu lahi ʻeku vakai ki he hoko ha meʻa tatau pē ʻi hono tali mai ʻo ha lotu peheé.

Hangē ko ʻení, ne tuʻo taha haʻaku lotu he poó kakato ke ʻilo pe ko e hā e fili totonu ke u fai he ʻaho hono hokó. Naʻá ku ʻilo ko e fili ʻeni te ne lava ke uesia ʻeku moʻuí mo e niʻihi kehé. Ne u ʻiloʻi e fili ʻoku ngali fakafiemālié. Ne u ʻiloʻi e ola naʻá ku fie maʻú. Ka naʻe ʻikai lava ke u mamata ki he kahaʻú. Naʻe ʻikai lava ke u vakai ki he ikuʻanga ʻo e fili taki taha. Ne u ongoʻi mafasia ʻi heʻeku fakakaukau atu kapau ʻe hala ʻeku filí.

Ne lau houa ʻeku lotu, kae hangē ne ʻikai fai mai ha tali. Ki muʻa pea mafoa ʻa e atá ne ʻi ai ha ongo naʻá ku maʻu. Makehe mei heʻeku kei tamasiʻí, ko e toki taimi ʻeni ne u ongoʻi moʻoni ai ʻo hangē ha kiʻi tamasiʻí. Hangē ne toe lōngonoa ange hoku ʻatamaí mo hoku lotó. Ne ʻi ai ha nonga ʻi he ongo lōngonoa ʻo e lotó.

Ne u ofo ʻi heʻeku lotu leʻo lahi ʻo pehē, “ʻE Tamai Hēvani, ʻoku ʻikai mahuʻinga ʻa e meʻa ʻoku ou loto au ki aí. ʻOku ʻikai te u toe tokanga ki he meʻa ne u fie maʻú. Ko e meʻa pē ʻoku ou loto ki aí ke fai pē Ho finangaló. Ko ia pē ʻoku ou fie maʻú. Fakahā mai muʻa e meʻa ke u faí.”

Ne u ongoʻi he taimi ko iá ha lōngonoa ne teʻeki ke u ongoʻi ki muʻa. Ne ʻomi ʻa e pōpoakí peá u ʻilo fakapapau e tokotaha ne ʻomi mei aí. Ne mahino e meʻa ke u faí. Ne ʻikai palōmesi mai e olá. Ka ko ha fakapapau mai pē ko ha kiʻi tamasiʻi au kuo talamai ki ai e hala totonu ki he meʻa naʻá Ne fie maʻu maʻakú.

Naʻá ku ako mei he meʻa ne u aʻusiá mo e fakamatala kuo toutou leaʻakí, ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha “kihiʻi leʻo siʻi” moʻoni. Naʻe hangē ha foʻi māú ka naʻe ʻikai ko ha foʻi maau ia. Ne u toki ongoʻi lelei pē e Laumālié ʻi hoku lotó mo e ʻatamaí, he taimi ne u fakavaivai ai ʻi he loto fiemālie mo fakalongolongo ʻo hangē ha kiʻi tamasiʻí.

Naʻe akoʻi mai ʻe he Tuʻi ko Penisimaní e ngaahi taimi ʻe hoko mai ai iá, pea kuo pau ke faʻa hoko ia tuʻunga he ngaahi fakatuʻutāmaki ʻoku tau fetaulakí. Naʻá ne pehē ʻoku ʻi ai ha meʻa te tau lava ʻo fai ke fakaafeʻi ʻaki e tāpuaki ʻo e liliu ko iá, ki ha loto ʻoku hangē ha kiʻi tamasiʻí.

ʻOku fekauʻaki kotoa ia mo e fie maʻu ke langaki ha tui lahi ange kia Sīsū Kalaisí mo hono fakafeʻungaʻi kitautolu ki he tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe ʻomi ʻe he tuʻi ko Penisimaní e ʻuhinga ki aí:

“Pea ʻikaiʻia ko ia pē ka ʻoku ou tala kiate kimoutolu ʻe ʻikai tuku mai mo ha toe hingoa kehe pe hala pe founga ʻa ia ʻe lava ke hoko ai ʻa e fakamoʻui ki he fānau ʻa e tangatá, kae founga pē pea ngata pē ʻi he huafa ʻo Kalaisi, ko e ʻEiki Māfimafí.”7

ʻOku fie maʻu ke tau tui mo ʻofa kiate Ia. Kuo pau ke tau ʻiloʻi Ia pea ʻokú Ne moʻui. Te tau ʻofa kiate Ia ʻi heʻetau ʻiloʻi Iá. Naʻe fokotuʻu mai ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻa e founga ke tau ʻiloʻi ai Iá, ʻi he kupuʻi lea ko ʻeni kuo mou faʻa ongoná:

“He ʻoku ʻiloʻi fēfē ʻe ha tangata ʻa e ʻEiki kuo ʻikai te ne tauhí, ʻa ia ko ha muli kiate ia pea ʻoku mamaʻo ia mei he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi holi ʻa hono lotó?”8

ʻOku tau ʻofa ʻiate kinautolu ʻoku tau tauhí. Naʻa mo ha kihiʻi tui pē te tau maʻu, ʻe lava ke tau kamata ʻiloʻi Ia ʻo kapau te tau fili ke tauhi kiate Ia. Te tau ʻiloʻi ʻEne ngaahi taumuʻa maʻa Hono kakai ʻoku tau tauhí. Neongo he ʻikai ke nau tali ʻa ʻetau fietokoní, ka te tau ongoʻi ʻa ʻEne ʻofá kapau te tau vilitaki.

ʻI heʻetau vilitakí, te tau ongoʻi hono fie maʻu ko ia e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní he ʻe ngali lahi ange e ngāué ʻi he meʻa te tau malavá. ʻE tali mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻetau lotu fakatōkilaló. ʻOku ʻi ai ha taumuʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko hono fakamoʻoniʻi ko e Kalaisí ʻa Sīsū. ʻI heʻetau kole tokoni ʻi Heʻene ngāué, ʻe fakapapauʻi mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻetau tui kiate Iá. ʻE tupulaki ʻetau tui ki he Fakamoʻuí. Pea ʻi he hokohoko atu ʻetau tauhi kiate Iá, te tau ʻofa ange ai kiate Ia. Ko e ui ke ngāué ko ha ui ia ke haʻu pea ʻofa ʻi he ʻEiki ʻoku tau tauhí. Ko ha ui ia ke liliu hotau natulá.

ʻE fie maʻu ha loto fakapapau, feinga, mo ha loto tui ke pukepuke ʻaki ʻi hotau lotó e tāpuaki ʻo e liliu ko iá. Naʻe akonaki e Tuʻi ko Penisimaní ki ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ko ia ʻe fie maʻú. Naʻá ne pehē kuo pau ke tau fafanga ʻa e fiekaiá, fakakofu ʻa e telefuá, ʻaʻahi ki he mahakí mo tokoniʻi fakalaumālie mo fakatuʻasino e kakaí, kae lava ke tau maʻu fakaʻaho e fakamolemole ʻo ʻetau angahalá.9 Naʻá ne fakatokanga mai ke tau tokanga telia naʻa tupu ha loto fekeʻikeʻi ʻiate kitautolu.10 Naʻá ne fakahā mahino mai ʻe hōloa e liliu lahi ko ia ʻoku hoko tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa Kalaisí, kapau he ʻikai ke tau maluʻi kitautolu mei he angahalá. Naʻe fakatokanga mai e ʻEikí ʻo pehē: “Ko ia, tuku ke tokanga ʻa e Siasí pea lotu maʻu ai pē telia naʻa nau tō ki he ʻahiʻahí; ʻIo, pea naʻa mo kinautolu kuo fakamāʻoniʻoniʻí, tuku ke nau tokanga foki mo kinautolu.”11

ʻE lava ke mole ʻa e meʻafoaki ko iá tuʻunga he faiangahalá. Naʻe akonaki e Tuʻi ko Penisimaní ʻoku tau fatongia ʻaki e vilitaki mālohi ke matuʻuaki e ʻahiʻahí. Naʻá ne fakatokanga ki hono kakaí ʻo fekauʻaki mo ha ngaahi ʻahiʻahi pau. Ka ʻi he hili ʻene fai e ngaahi fakatokangá ni, naʻá ne ʻoange mo ha tufakanga kiate kinautolu. ʻOku tau kei fatongiaʻaki pē hono tokangaʻi kitautolú, neongo e lahi ʻo ʻetau lotu ke ʻoua naʻa lavaʻi kitautolu ʻe he ʻahiʻahí pea ʻoua naʻa tau tō ki he koví. Ko ʻeni e ngaahi lea naʻá ne fakaʻaongaʻí, ʻa ia ʻoku ʻikai ko ʻene ngaahi lea, ka ko ha folofola mei he ʻOtuá:

“Pea ko hono fakaʻosí, ʻoku ʻikai te u lava ke fakahā kiate kimoutolu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku mou lava ai ke fai angahalá; he ʻoku ʻi ai ha ngaahi hala mo ha ngaahi founga kehekehe, ʻio ʻoku pehē fau honau lahí ʻoku ʻikai te u malava ai ke lau ia.

“Ka ʻoku ou lava ke fakahā kiate kimoutolu ʻa e meʻa ko ʻení, kapau ʻoku ikai te mou tokangaʻi ʻa kimoutolu, mo hoʻomou ngaahi fakakaukaú, mo hoʻomou ngaahi leá, mo hoʻomou ngaahi ngāué, pea tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻo tuʻumaʻu ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo hoʻomou moʻuí ʻi he tui ki he ngaahi meʻa kuo mou fanongo ki ai ʻoku kau ki he hāʻele mai ʻa hotau ʻEikí, pehē kuo pau ke mou malaʻia. Pea ko ʻeni, ʻe tangata, manatu pea ʻoua ʻe malaʻia.”12

ʻE lava ke tau tokangaʻi lelei ange kitautolu ʻo ka tokoni mai e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE lava ke tau lotu ke ʻiloʻi mo fakafisingaʻi ha kihiʻi fakakaukau pē ki he angahalá. ʻE lava ke tau lotua ke ʻiloʻi e fakatokangá ke ʻoua naʻa tau lea ʻaki ha meʻa te ne fakalaveaʻi pe ʻahiʻahiʻi ha taha kehe. Pea te tau lava ʻo lotua ha loto fakatōkilalo mo ha tui ke fakatomala, he taimi kuo pau ke tau fai ai iá.

Ko e moʻoni ʻe ʻi ai ha niʻihi te nau fanongo ki hoku leʻó pea nau fakakaukau ʻo pehē: “Ka ʻoku fuʻu lahi ʻa e ʻahiʻahí ia kiate au. Kuó u matuʻuaki ia he lōloa taha kuó u lavá. ʻOku fuʻu fefeka e ngaahi fekaú ia kiate au. ʻOku fuʻu māʻolunga ʻa e tuʻunga ʻulungāangá ia.”

ʻOku ʻikai pehē ia. Ko e Fakamoʻuí ʻa hotau Taukapo ki he Tamaí. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa hotau ngaahi vaivaí. ʻOkú Ne ʻafioʻi e founga ke tokoniʻi ʻaki ʻa kinautolu ʻoku ʻahiʻahiʻí.13

ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻoku moʻui ʻa e Fakamoʻuí pea ko Ia ʻa e makatuʻunga paú. ʻOku ou ʻilo kapau te tau ngāue ʻi heʻetau tuí, ʻe fakamaʻa mo liliu kitautolu ke tau hoko ʻo haohaoa mo ivi lahi, pea hangē ha kiʻi tamasiʻí. ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻe lava ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo tataki kitautolu ki he moʻoní pea mamaʻo mei he angahalá.

Naʻe mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá. Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá pea ko ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi ko hotau Fakamoʻuí. Ko e Siasi moʻoní ʻeni. ʻOku ou ʻilo ʻe lava ke tau fili e fiefia kuo talaʻofa mai ʻi he moʻui taʻengatá, neongo e ngaahi taimi ʻo e faingataʻá.

ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

1. 2 Tīmote 3:1.

2. Hilamani 5:12.

3. Mōsaia 2:33, 38, 40.

4. Vakai, Mātiu 25:21.

5. 1 Kolinitō 13:11.

6. Mōsaia 3:19.

7. Mōsaia 3:17.

8. Mōsaia 5:13.

9. Vakai, Mōsaia 4:26.

10. Vakai, Mōsaia 2:32.

11. T&F 20:33–34.

12. Mōsaia 4:29–30.

13. Vakai, T&F 62:1.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy