The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
ʻOkatopa 2006
Ngaahi Folofola Māʻoniʻoní: Ko e Mālohi ʻo e ʻOtuá ki Hotau Fakamoʻuí

Ngaahi Folofola Māʻoniʻoní: Ko e Mālohi ʻo e ʻOtuá ki Hotau Fakamoʻuí

ʻEletā Robert D. Hales
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he ngaahi lekooti toputapú ni ʻa e Fakamoʻuí mo ne tataki atu kitautolu kiate Ia.

ʻEletā Robert D. HalesKo e tohi folofola māʻoniʻoní, ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá kuo ʻomi ki hotau fakamoʻuí. ʻOku mahuʻinga ʻa e folofolá ʻi hono maʻu ʻo ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí. Ko e ngaahi tohi folofola kuo ʻomi ʻe he ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni, ko e Fuakava Motuʻá, Fuakava Foʻoú, Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, mo e Mataʻitofe Mahuʻingá. ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he ngaahi lekooti toputapú ni ʻa e Fakamoʻuí mo tataki atu kitautolu kiate Ia. Ko e ʻuhinga ia ne lotu ai ki he ʻEikí ha kau palōfita maʻongoʻonga hangē ko ʻĪnosí, ʻi he lototui ke fakatolonga e folofolá.

Tau vakai fakataha muʻa ki he Tohi ʻa Molomoná? Vakai ki he ʻuluaki pēsí. ʻOku tau lau ai ʻo pehē ‘oku “[hiki ia] ko e fekau, . . . ʻi he laumālie ʻo e kikité mo e fakahā.” Kuo “‘omi ia ʻi he meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá,” pea fakahoko hono liliú “‘i he meʻafoaki ʻa e ʻOtuá”—ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOkú ne fakahā mai “ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga [kuo] fai ʻe he ʻEikí” pea kuo foaki mai ia kiate kitautolu “[ke tau] ʻiloʻi e ngaahi fuakava ʻa e ʻEikí,” koeʻuhí ke ʻoua naʻa “liʻaki kitautolu ʻo taʻe ngata.” Kae mahuʻinga tahá, kuo hiki ia ke ʻomi kitautolu ke tau tui “ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e ʻOtua Taʻengata.”

Toe huke hake ʻa e pēsí ki he talateú. ʻOku tau ʻiloʻi heni ko ha “folofola māʻoniʻoni” ʻa e lekooti fakapalōfita ko ʻení, “‘o tatau pē mo e Tohi Tapú.” ʻOku ʻi ai hono “kakato ʻo e ongoongolelei taʻe ngatá, . . . fakamatalaʻi ai e palani ʻo e fakamoʻuí, pea fakahā mai ai [kiate kitautolu] e meʻa kuo pau [ke tau] fai ka tau maʻu ʻa e melinó ʻi he moʻuí ni mo e fakamoʻui taʻengatá ʻi he moʻui hoko maí.” ʻOku hā ai e talaʻofa ki he tokotaha kotoa pē “ko kinautolu kotoa pē ʻe haʻu [ki he Fakamoʻuí] pea talangofua ki he ngaahi fono mo e ngaahi ouau ʻo ʻene ongoongoleleí ʻe fakamoʻui.”

Ko e hā e ngāue mahuʻinga ʻa e tohi toputapú ni ʻi hotau kuongá ni? Ko e hā ʻene ngaahi pōpoaki kau ki he taumuʻa ʻo e ngaahi tohi folofola kotoa pē?

ʻI he fuofua peesi ʻo e tohi 1 Nīfaí—ʻa ia ko e ʻuluaki tohi ʻi he Tohi ʻa Molomoná—ʻoku tau ʻilo ai naʻe tataki ʻa Līhai ʻe he ʻOtuá ʻi he taʻu 600 B.C., nai ke ne hola mo hono fāmilí ki he maomaonganoá. Ka ne teʻeki ke mamaʻo atu ʻa Līhaí kuo toe fekau ʻe he ʻOtuá kiate ia ke toe foki hono ngaahi fohá. Ko e hā hono ʻuhinga? Ke ʻomai ʻa e folofolá, ʻa ia ko e ʻū lauʻi palasá, he naʻe lahi fau hono mahuʻingá ko ia ne mei mole ai e moʻui ʻa e ngaahi foha ʻo Līhaí pea mole kotoa foki ʻenau koloa fakaemāmaní kae maʻu mai kinautolu! Ka ko e tokoni ʻa e ʻEikí mo e tui ʻa Nīfaí naʻe lava ai ke ʻomai e ʻū lauʻi peletí ki hono nimá. Naʻe fiefia ʻenau tamai ko Līhaí ʻi he foki mai ʻa Nīfai mo hono ngaahi tokouá. Naʻá ne kamata ke fekumi ʻi he ngaahi folofola māʻoniʻoní “mei he kamataʻangá” ʻo “‘iloʻi ʻoku nau ʻaonga; ʻio, ʻoku fuʻu mahuʻinga ʻaupito . . . he ʻe lava ai [ʻa Līhai mo hono hakó] ke fakatolonga ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí maʻa [ʻenau] fānaú.”1

Ko e moʻoni, ko e ʻū peleti palasá ko ha lekooti ia ʻo e ngaahi kui ʻa Līhaí, ʻa ia ʻoku kau ai ʻenau leá, tohihohokó, kae mahuʻinga angé, ʻa e ongoongoleleí ʻi hono akonaki ʻaki ʻe he kau palōfita māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. ʻI he fakatotolo ʻa Līhai ʻi he ʻū lauʻi peletí, naʻá ne ʻako ai e meʻa kātoa ko ia ʻoku tau ʻilo ʻi heʻetau ako ʻa e folofolá:

• Ko hai kitautolu
• Ko e hā ʻe lava ke tau aʻusiá
• Ngaahi kikite maʻatautolu mo hotau hakó
• ʻA e ngaahi fekau, ngaahi fono, ngaahi ouau, mo e ngaahi fuakava kuo pau ke tau moʻui ʻaki ka tau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá
• Mo e founga kuo pau ke tau moʻui ai ke tau kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻangá pea foki ʻi he lāngilangi ki heʻetau Tamai Hēvaní.

ʻI he fuʻu mahuʻinga ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení, ne foaki ai ʻe he Tamai Hēvaní kia Līhai mo Nīfai fakatouʻosi ha ongo meʻa-hā-mai ʻa ia naʻá na fakafofongaʻi mahino mai e folofola ʻa e ʻOtuá ko ha vaʻa ukamea. Naʻe fakatou ʻilo ʻe he tamaí mo hono fohá ko e founga pē ʻe taha ke tau nofomaʻu ai ʻi he hala hangatonu mo fāsiʻi ko ia ʻoku fakatau atu ki hotau Fakamoʻuí, ko ʻetau pipiki ki he fakahinohino mālohi, taʻe toeueʻia, mo mātuʻaki falalaʻanga ko ʻení.

ʻOku fakamatala e ngaahi vahe lahi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki hono fakaʻaongaʻi ʻe Līhai mo Nīfai e lēsoni ko ʻení—ʻa e fakatotolo ʻi he folofolá pea lau mei aí. Naʻe mahino ʻena loto ke mahino ki honau fāmilí mo kitautolu, ʻa e mahuʻinga ʻo e folofolá, tautautefito ki he ngaahi kikite ʻa ʻĪsaia kau ki hono Toe Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí mo hono ʻomi honau lekōtí—ʻa e Tohi ʻa Molomoná—ʻi hotau kuongá ni.

ʻOku hiki ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ngaahi faʻahinga kakai naʻa nau tokanga pe ʻikai ke nau tokanga ki he folofolá, ʻo kamata mei he fāmili tonu pē ʻo Līhaí. Naʻe fekau ʻe he ʻEikí kia Līhai ke ne hola mei Selusalema telia naʻa ʻave pōpula ia ʻe he kau Pāpiloné pea ke ne folau atu ki he fonua ʻo e talaʻofá ʻi ha vaka naʻe foʻu ʻi ha sīpinga fakalangi. Ka naʻe mavaeua e fānau ʻa Līhaí. Naʻe tauhi maʻu ʻa e folofolá ʻe kinautolu naʻa nau muimui ʻi he tokotaha angatonu ko Nīfaí—ko e kau Nīfaí ia—ʻi he taimi naʻa nau fakamavaheʻi ai ʻa e Kau Leimaná, pea “naʻe fakamaama honau ngaahi laumālié ʻe he maama ʻo e folofola taʻengata [ʻa e ʻOtuá].”2

Naʻe ʻikai tali ʻa e folofolá ʻe Leimana mo Lemiuela—mo hona hakó, ʻa ia ko e kau Leimaná—pea naʻa nau ʻaʻeva ʻi he fakapoʻuli ʻo e taʻe ʻiló, fekeʻikeʻí, mo e fakaʻauhá. ʻI he a.d. 400 nai, naʻe toe siʻaki foki ʻe he kau Nīfaí e folofola ʻa e ʻOtuá, fakaʻauʻau hifo ʻi he taʻe tui, pea naʻe fakaʻauha kinautolu, pea ko e ngataʻanga ia e taʻu ʻe 1,000 ʻo e puleʻanga ʻo e kau Nīfaí.

ʻOku ʻomi ʻe he tohi ʻa ʻEtá ha hisitōlia ʻo ha kakai ʻe taha, ko e kakai Sēletí, ʻa ia naʻa nau mavahe mei he Maama Motuʻá ʻi he taimi ʻo e Taua ʻo Pēpelí, fakafuofua ki he 2200 b.c. Naʻe tataki kinautolu ʻe he ʻEikí ke nau fononga atu ʻi he tahí ki he fonua ʻo e talaʻofá ʻi ha ngaahi vaka naʻe foʻu ʻi ha sīpinga fakalangi. Ko e taimi pē naʻe anga māʻoniʻoni ai ʻa e kakai Sēletí, naʻa nau monūʻia; pea ko e taimi naʻa nau liʻaki ai e folofola ʻa e ʻEikí pea fakafisi ke fakatomalá, naʻe ʻikai ke kei ʻiate kinautolu e Laumālie ʻo e ʻEikí. Naʻe faifai pē ʻo nau mavahe mei he ngaahi hala ʻo e ʻEikí pea nau fetāmate ʻaki ʻi he taʻu 600 b.c., nai ʻo nau ʻauha, pea ko e ngataʻanga ia ʻo e taʻu nai ʻe 1,600 ʻo e kakai Sēletí.

Naʻe aʻu ʻa Līhai ki he fonua ʻo e talaʻofá ʻi he taimi naʻe fakaʻauha ai e kakai Sēletí. Hili ha ngaahi taʻu siʻi, naʻe haʻu mo ha faʻahinga kakai ʻe taha ki he fonua ʻo e talaʻofá, ko Mūleki mo hono kau muimuí. Naʻa nau maʻu e tokotaha Sēleti naʻe moʻui fakamuimui tahá, ʻa ia ko ha tuʻi ko Kolianitomuli. Naʻe ʻikai ʻomi ʻe he kau Mūlekí ha ngaahi tohi folofola; hili ha taʻu ʻe 400, ne ʻilo kinautolu ʻe Mōsaia mo e kau Nīfaí, ne mole e lea ʻa e kau Mulekí mo ʻenau tui ki honau tupuʻangá. Naʻe ʻikai ke nau ʻiloʻi honau tupuʻangá. ʻI he ʻilo ʻe he kau Mūlekí kuo fekau mai ʻe he ʻEikí ʻa e kau Nīfaí mo e ʻū lauʻi peleti palasá ʻa ia ne hā ai ha lekooti fakafolofola ʻo e kakai Siú, naʻa nau fiefia pea kau fakataha mo e kakai Nīfaí.

ʻOku hoko ʻa e ikuʻanga ʻo e kakaí ni ko ha fakamoʻoni ki he māmaní kotoa, ʻo hangē ko ia kuo hiki ʻi he folofolá: kapau he ʻikai ke tau maʻu ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá pe ʻikai ke tau pikitai mo tokanga ki he folofola ʻa e ʻOtuá, te tau ʻauhē pea tau mole atu ʻi he ngaahi hala faingataʻá, ʻi heʻetau hoko ko ha tokotaha fakafoʻituitui, ko ha fāmili, pea mo ha puleʻangá.

Hangē ko e ngaahi leʻo mei he efú, ʻoku pehē ʻa e kalanga kiate kitautolu ʻa e kau palōfita ʻa e ʻEikí ʻi he māmaní he ʻahó ni: pukemaʻu ʻa e folofolá! Pikitai kiate kinautolu, moʻui ʻaki kinautolu, fiefia ʻiate kinautolu, keinanga meiate kinautolu. ʻOua naʻá ke ʻahiʻahiʻi pē. “Ko e mālohi [kinautolu] ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻuí” 3 ʻa ia te ne tataki kitautolu ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

Kapau naʻe ʻi heni e Fakamoʻuí, te Ne akonaki kiate kitautolu mei he folofolá ʻo hangē ko ʻEne akonaki ʻi Heʻene ʻi māmaní. ʻI he falelotu lahi ʻi Nāsaletí, “naʻe ʻatu kiate ia ʻa e tohi ʻa e palōfita ko ʻĪsaiá . . . peá ne . . . lea ia kiate kinautolu, Kuo fakamoʻoni ʻi he ʻahó ni ʻa e tohi ko ʻení ʻi homou telingá.”4 Naʻe fai ange ki mui ai ʻe he kau Sātusí mo e kau Fālesí ha fehuʻi faingataʻa, “Pea lea ʻa Sīsū ʻo pehē ange kiate kinautolu, ʻOku mou hē, ʻi he taʻe ʻilo ki he ngaahi tohí, mo e mālohi ʻo e ʻOtuá.”5 Pea ʻi he hala ki ʻEmeasí hili ʻEne Toetuʻú, “naʻe fepehēʻaki ʻEne ongo ākongá, ʻIkai naʻe vela hota lotó ʻiate kitaua ʻi heʻene talanoa mai ʻi he halá kiate kitauá, mo ʻene fakahā ʻa e tohí kiate kitauá?”6 Naʻe ongo ki Heʻene kau ākongá he kuonga ko iá pea ʻoku kei ongo mai pē he kuongá ni, ʻa ʻEne folofolá: “Mou kumi lahi ʻi he ngaahi Tohi Tapú; [he] . . . ko ia ia ʻoku fakamoʻoni kiate aú”7—ko ha fakamoʻoni ʻeni naʻe fai ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, he “te mou lava ke ʻiloʻi ʻa e [moʻoni ʻo e] meʻa kotoa pē ʻi he ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”8

Ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku ou fakamoʻoni kuo “tauhi mo maluʻi mai ʻa e folofolá ʻe he toʻukupu ʻo e ʻEikí [maʻatautolu]. . . ko haʻane ʻuhinga fakapotopoto pē ʻAʻana.”9 Naʻe kikite ʻa Līhai ʻo pehē, “‘E ʻikai ai pē ʻauha e ʻū lauʻi palasa ko ʻení; pea ʻe ʻikai ai pē foki ke fakanenefu ia ʻi he ʻalu atu ʻa e kuongá.”10 Naʻe fai ʻe he ʻEikí ha fuakava mo ʻĪnosi ke ne fakatolonga pea ʻomai ʻa e folofolá “‘i he kuonga kuó ne finangalo ki ai.”11 Naʻe hiki ʻe he palōfita ko Molonaí ʻo kau ki he Tohi ʻa Molomoná ʻo ne pehē naʻe “hiki ia pea fakamaʻu pea fūfuuʻi ki he ʻEikí ke ʻoua naʻa ʻauha.”12 ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi folofola ʻoku tau maʻú ha ngaahi kikite mo ha ngaahi talaʻofa, kuo fakahoko ia ʻi hotau kuongá ni.

He toki tāpuaki nāunauʻia moʻoni! Ko ʻetau fie fakataufolofola pē ki he ʻOtuá, ʻoku tau lotu. Pea ko e taimi ʻoku tau fie maʻu ai ke Ne folofola mai kiate kitautolú, ʻoku tau fekumi ʻi he folofolá; he ʻoku lea ʻaki ʻe Heʻene kau palōfitá, ʻa ʻEne folofolá. Te Ne toki akonekina leva kitautolu ʻi heʻetau fakaongoongo ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Kapau kuo teʻeki ai ke ke fanongo ki Hono leʻó kimuí ni mai, toe foki ʻo lau ʻa e folofolá ʻaki ha mata ʻoku foʻou pea fanongo ki ai ʻaki ha telinga ʻoku foʻou. Ko hotau moʻuiʻanga fakalaumālié ia. Naʻe fakahaofi ʻe Kāingalotú ʻi heʻenau ʻi he fakapoʻuli ʻo e Kauʻāfonua ʻo Siamané koeʻuhí he naʻa nau fanongo ki Hono leʻó ʻo fakafou ʻi he folofolá. ʻI ha ngaahi feituʻu ʻe niʻihi ʻo e māmaní, ʻi he taimi ʻoku fuʻu fuoloa ha ʻikai lava ai e kāingalotú ʻo ʻalu ki he lotú, ʻoku kei hokohoko atu pē ʻenau hū ki he ʻOtuá he ʻoku nau ongoʻi hono leʻó ʻi he folofolá. Neongo e ngaahi fetauʻaki he kuohilí pea mo e fepakipaki he ʻaho ní, ʻoku kei hao pē ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí koeʻuhí ko ʻenau fanongo ki Hono leʻó ʻi he folofolá. Kuo folofola ʻa e ʻEikí, “‘E foaki ʻa e ngaahi tohi tapú. . . . ki hono fakamoʻuiʻi ʻo hoku kakai fili ʻoʻokú; he te nau fanongo ki hoku leʻó, pea mamata kiate au, pea ʻe ʻikai te nau mohe, pea te nau kātakiʻi ʻa e ʻaho ʻo ʻeku haʻú; he ʻe fakamaʻa ʻa kinautolu ʻo tatau mo ʻeku maʻa ʻaʻakú.”13

ʻI he taʻu ʻe uaafe tupu kuo hilí, naʻe tohi ʻe ʻĪsaia ʻo kau ki he folofola ʻa e ʻOtuá ʻo pehē, “Te ke ʻalú ni ʻo tohi ia ʻi honau ʻaó ʻi he palepalé, pea tohi ia ʻi ha tohi koeʻuhí ko e kuonga kimuí ʻo taʻe ngata pea taʻe ngata.” 14 Ko e kuonga ia ko ʻení. ʻOku fie maʻu ʻe māmani ʻa e folofolá he ʻahó ni. Ki muʻa pea hāʻele mai e Fakamoʻuí, naʻe fie maʻu ke akoʻi e fānau kātoa ʻa e ʻOtuá ʻi he fono teuteu ʻa Mōsesé, ʻa ia naʻe fakangofua ai ke “totongi ʻaki ʻa e mata ʻa e mata, mo e nifo ʻa e nifo.”15 ʻOku kei moʻui ʻaki pē ʻe he tokolahi ʻi māmani ʻa e fono fakamanavahē ko iá, pea ʻoku takatakaiʻi kitautolu ʻe he fakamoʻoni ki aí.

ʻOku mau fakahā lototoʻa atu ʻoku ʻi he folofolá e ngaahi tali ki he ngaahi meʻa fakalilifú, ʻa e fakaʻauhá, pea mo e fakaʻauha fakamatakali ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni. ʻOku fakahoko ʻi he Fuakava Foʻoú ʻa e ongoongolelei ʻi he Fuakava Motuʻá. ʻOku fakahoko ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ngaahi kikite ʻi he Tohi Tapú. ʻOku fakamoʻoni e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá mo e Mataʻitofe Mahuʻingá ʻoku ʻi he funga ʻo māmaní he taimí ni ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí.

Naʻe kikiteʻi meia Sēnesi kia Malakai pea meia Mōsese kia ʻĒpalahame ʻe hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí. Meia Mātiu kia Fakahā, meia Nīfai kia Molonai, pea meia Siosefa Sāmita ki hotau palōfita moʻui ʻofeiná, ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, ʻoku nau fakamoʻoniʻi kotoa kuo hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi, ʻa e Mīsaia ne fuoloa ʻa e tatali ki aí, pea te Ne toe hāʻele mai. “Kuo fakangata ʻa e ngaahi meʻa muʻá, kae hoko ʻo foʻou ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē”16 ʻiate Ia. ʻOku fakahā ʻe Heʻene ongoongolelei foʻou mo taʻe ngatá ʻi he ngaahi folofola māʻoniʻoní: “Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé.”17 “‘Ofa ki homou ngaahi filí, tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻoku kapeʻi ʻa kimoutolú, fai lelei kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate kimoutolú pea hūfia ʻa kinautolu ʻoku faikovi mo fakatanga kiate kimoutolú.”18 “‘Oku ʻekeʻi meiate kimoutolu ʻa hoʻomou fakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa pē.”19 He ko e ongoongolelei ʻeni ʻa hotau Fakamoʻuí, ʻa ia kuo pani “ke fakamoʻui ʻa e loto mafesí, ke malanga ʻaki ʻa e huhuʻí ki he kau pōpulá, mo . . . veteanga ʻa kinautolu kuo laveá.”20

ʻI he ngataʻanga ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe sioloto atu ʻa Molonai ki he toenga ʻo hono kakaí. Naʻá ne ʻiloʻi naʻa nau mei hao pē mei he fakaʻauhá kapau naʻe ʻikai te nau fakangaloʻi e folofola māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá pea mole meiate kinautolu e Laumālie ʻo e ʻEikí. Pea ʻoku ʻikai fai ha ofo ia ʻi he tohi mai ʻa Molonai kiate kitaua, ke tau maʻu maʻatautolu e ngaahi tāpuaki ʻo e folofolá?

“Pea ʻo ka mou maʻu ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻoku ou fie naʻinaʻi kiate kimoutolu ke mou kole ki he ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, pe ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni; pea kapau te mou kole ʻaki ʻa e loto fakamātoato mo e loto moʻoni, ʻo tui kia Kalaisi, te ne fakahā kiate kimoutolu ʻa hono moʻoní ʻi he ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

“Pea te mou lava ke ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”21

ʻE ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻi he kakato ʻo e ngaahi kuongá. Kuo pau ke tau manatuʻi ʻoku tau puleʻi pē kitautolu neongo e faingataʻa ʻa e māmaní. Hangē ko kinautolu ʻi he 1 Nīfaí, ʻe lava ʻe kinautolu ʻoku tauhi totonu mo moʻoní ʻo matuʻuaki e ngaahi ngahau vela ʻa e filí ʻi he taimi ʻe tukuange mai ai ki māmaní.22 Neongo ʻa e ngaahi ngāngāʻehu ʻi he māmaní, ko e taimi ʻe hāʻele mai ai ʻa e Fakamoʻuí ki Hono temipalé ʻo hangē ko ia naʻá Ne fai ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻe ʻi ai ʻa kinautolu ʻoku faitotonu mo moʻoní. Ko ʻeku lotú ia ke tau kau ʻi he faʻahinga ko iá, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

1. 1 Nīfai 5:10, 21.

2. ʻAlamā 5:7.

3. T&F 68:4.

4. Luke 4:17, 21.

5. Mātiu 22:29.

6. Luke 24:32.

7. Sione 5:39.

8. Molonai 10:5.

9. ʻAlamā 37:4, 14; vakai foki, 1 Nīfai 9:5, Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:7.

10. 1 Nīfai 5:19.

11. ʻĪnosi 1:16.

12. Tohi ʻa Molomoná, Peesi ʻUluakí.

13. T&F 35:20–21.

14. ʻĪsaia 30:8.

15. Mātiu 5:38; vakai foki, 3 Nīfai 12:38.

16. 3 Nīfai 12:47.

17. Mātiu 22:39.

18. Mātiu 5:44; vakai foki, 3 Nīfai 12:44.

19. T&F 64:10.

20. Luke 4:18.

21. Molonai 10:4–5 ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí.

22. Vakai 1 Nīfai 15:24.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy