ʻEletā Joseph B. Wirthlin
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá
Te tau toe fakataha mo kinautolu naʻa tau ʻofa aí, ʻo makatuʻunga pē ʻi he moʻui pea mo e feilaulau taʻengata ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní.
ʻOku hounga kiate au ʻeku ʻi heni mo kimoutolu he ʻaho ní pea ke u maʻu ivi mei hoʻomou ngaahi fakamoʻoní. ʻOku laka hake ʻi he meʻa ʻe lava ke fakamatalaʻí ʻa ʻeku houngaʻia ʻi hoʻomou ngaahi lea ʻofá mo e poupoú, hoʻomou fakahā mai ʻa hoʻomou ʻofá, pea mo hoʻomou ngaahi lotú.
ʻOku ou fie lave atu he ʻahó ni ki ha ngaahi meʻa fakatāutaha ʻoku foki ki ai ʻeku manatú.
Naʻe fanauʻi au ʻe ha mātuʻa lelei. Naʻá ku ako mei heʻeku tamaí, Siosefa L. Uefilini, ʻa e mahuʻinga ʻo e ngāue mālohí mo e manavaʻofá. Naʻe pīsope ʻi homau uōtí he taimi naʻe tō lalo ai e tuʻunga fakapaʻangá. Naʻá ne hohaʻa lahi kiate kinautolu naʻe faingataʻaʻiá. Naʻá ne tokoniʻi ʻa kinautolu naʻe faingataʻaʻiá ʻo ʻikai koeʻuhí ko hono fatongia ia ka koeʻuhí ko e holi moʻoni ia hono lotó.
Naʻe ʻikai te ne hela ʻi hono tokangaʻi mo fai tāpuekina e moʻui ʻa kinautolu naʻe mamahí. ʻI heʻeku fakakaukaú, ko ha pīsope ia ke faʻifaʻitaki ki ai.
Ko kinautolu ne nau ʻilo ʻeku tamaí, naʻa nau ʻiloʻi ʻene ngāue mālohí. Naʻe talamai ʻe ha tokotaha naʻe lava ʻe heʻeku tamaí ʻo fai e ngāue ʻa ha toko tolu. Naʻe tātātaha pē ke mālōlō lolotonga e lele lelei ʻene pisinisí. ʻI he 1938 naʻá ne maʻu ai ha telefoni mei he Palesiteni ʻo e Siasí, ko Hiipa J. Kalanite.
Naʻe fakahā ange ʻe Palesiteni Kalanite te nau fokotuʻutuʻu foʻou e Kau Pīsopeliki Pulé he ʻaho ko iá peá ne fie maʻu ke hoko ʻeku tamaí ko ha tokoni kia Likuleni Lisiate. Naʻe fuʻu ʻohovale ʻeku tamaí peá ne kole ange pe ʻe lava ke tuku mai ke ne tomuʻa lotua ia.
Naʻe pehē ange ʻe Palesiteni Kalanite, “‘E Misa Uefilini, ʻoku toe pē miniti ʻe 30 pea fai e fakataha hoko ʻo e konifelenisí, pea ʻoku ou loto ke u kiʻi mālōlō. Ko e hā haʻo lau?”
Naʻe tali ʻio ange ʻeku tamaí. Naʻá ne ngāue ʻi ha taʻu ʻe 23, pea ko e taʻu ʻe 9 ai naʻá ne hoko ko e Pīsope Pule ʻo e Siasí.
Naʻe taʻu 69 ʻeku tamaí ʻi he taimi naʻe mālōlō aí. Naʻá ku ʻi ai mo ia he taimi naʻá ne pongia fakafokifā aí. Ne mālōlō hili ha taimi nounou pē mei ai.
ʻOku ou faʻa fakakaukau maʻu pē ki heʻeku tamaí. ʻOku ou ʻofa kiate ia.
Ko ha ivi takiekina maʻongoʻonga ʻe taha ʻi heʻeku moʻuí ʻa ʻeku faʻeé, ko Metelaine Pitinā. Ko ha tokotaha ʻatelita lelei ia ʻi heʻene kei finemuí pea ko e hau ia ʻi he lele nounoú. Naʻá ne angaʻofa mo ʻofa maʻu pē, ka ko e oma e oma ʻene laká. Naʻá ne faʻa pehē mai, “Fakavavevave.” Pea ko ʻene laka vavé pē kuo mau fakavave ai pē. Mahalo ko e taha ia ʻo e ngaahi ʻuhinga naʻe vave ai ʻeku langa lelé he taimi naʻá ku ʻakapulu aí.
Naʻe ʻamanaki mai ʻeku faʻeé ʻe fakahoko ʻe heʻene fānaú ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga, pea naʻá ne ʻamanaki te nau fai honau lelei tahá. ʻOku ou kei manatuʻi pē ʻene pehē mai, “Tuku hoʻo mamió. Kuo pau ke toe lelei ange hoʻo ngāué.” Naʻá ne ngāue ʻaki e foʻi lea ko e mamió ki ha taha naʻe fakapikopiko pea ʻikai ke ne fai e meʻa naʻe malava ke ne faí.
Naʻe mālōlō ʻeku faʻeé ʻi hono taʻu 87, pea ʻoku ou fakakaukau maʻu pē kiate ia peá u ʻofa kiate ia ʻo lahi ange ia ʻi he meʻa ʻoku lava ke u lea ʻakí.
Ko e tokotaha faʻu tohi, punake, pea mo e faiako ʻa hoku tuofefine siʻisiʻi ko Siutí. Naʻe lahi e ngaahi meʻa naʻá ne ʻofa mo manako aí, kau ai e ongoongoleleí, mūsiká, mo e fakatotolo ki he ngaahi kolo ʻo e kuonga muʻá. Ko e ʻaho fāʻeleʻi ʻo Siutí naʻe ngaahi ʻaho siʻi pē ki muʻa ʻi hoku ʻaho fāʻeleʻi ʻoʻokú. Ko ʻeku meʻaʻofa ki hono ʻahó ʻi he taʻu kotoa pē ko ha laʻi paʻanga ʻe taha. Hili pē ha ʻaho ʻe tolu mei ai, naʻá ne ʻomi ha sēniti ʻe 50 maʻaku ko ʻene meʻaʻofa ia he hoko hoku ʻahó.
Ne mālōlō ʻa Siuti ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí. ʻOku ou ʻofa mo faʻa fakakaukau maʻu pē kiate ia.
Pea hoko mai leva ki hoku uaifí, ʻa ʻElisa. ʻOku ou manatuʻi pē fuofua taimi ne u feʻiloaki ai mo iá. Naʻe kole mai haku kaumeʻa ke u ʻalu ki he ʻapi ʻo ʻElisá ʻo fakaheka mai hono tokoua ko Falanisesí. Naʻe fakaava mai ʻe ʻElisa e matapaá, peá ne toʻoa ai pē hoku lotó ʻiate ia he fuofua taimi ne u mamata ai kiate iá.
ʻOku ou tui naʻá ne ongoʻi pē foki e meʻa tatau he ko e fuofua meʻa pē ʻeni naʻá ne leaʻakí, “Naʻá ku ʻiloʻi koe.”
Ko e tafaʻaki naʻe ako ki ai ʻa ʻElisá ko e lea faka-Pilitāniá.
ʻOku aʻu mai ki he ʻahó ni ʻeku kei tukulotoʻi pē ngaahi foʻi lea ko ʻeni ʻe faá, ko e ngaahi foʻi lea fakaʻofoʻofa taha ia ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻe ha taha.
Naʻá ne manako he tenisí pea ko e hau he omá ʻene teká. Naʻá ku feinga ke ma tenisi, kae faifai pē ʻo tuku ʻi heʻeku ʻiloʻi he ʻikai ke u lava ʻo tali ʻene taá he naʻe fuʻu oma.
Ko ia ʻa hoku mālohingá mo hoku fiefiaʻangá. ʻOku ou hoko ko ha tangata, husepāniti, mo ha tamai lelei ange koeʻuhí ko ia. Ne ma mali, ʻi ai ʻema fānau ʻe toko valu, peá ma fononga fakataha mai heʻema moʻuí ʻi ha taʻu ʻe 65.
ʻOku lahi ange e meʻa ke u fakamālō ai ki hoku uaifí ʻi he meʻa ʻe lava ke u fakamatalaʻí. Heiʻilo pe ʻoku ʻi ai ha nofo-mali ʻe haohaoa, ka ʻi heʻeku fakakaukau ʻaʻakú, naʻe ofi ʻema nofo-malí ki he haohaoá.
ʻI he lea ʻa Palesiteni Hingikelī ʻi he meʻafakaʻeiki ʻo Sisitā Uefilini, naʻá ne pehē ko ha meʻa fakamamahi taʻe hano tatau moʻoni e mole ha taha ʻokú te ʻofa ai. He ʻoku uhu maʻu pē ai hoto mafú.
Ka ʻoku moʻoni ʻene leá. Naʻe hoko ʻa ʻElisa ko e tumutumu ʻo ʻeku fiefiá pea ʻoku hoko siʻene mālōloó ko e meʻa fakamamahi taha ia kiate aú.
Kuó u fakamoleki ha konga lahi ʻo e taimi ʻoku ou taʻelata aí, ke u fakakaukau ki he ngaahi meʻa ʻoku taʻengatá. Ne u fakalaulauloto ki he ngaahi akonaki fakafiemālie ʻoku fekauʻaki mo e moʻui taʻengatá.
Talu ʻeku tupu mo ʻeku fanongo ʻi ha ngaahi malanga lahi fekauʻaki mo e Toetuʻú. Te u lava ʻo lau maʻuloto e ngaahi meʻa ko ia naʻe hoko ʻi he fuofua Sāpate Toetuʻú ʻo hangē ko ia te mou lavá. Kuó u fakaʻilongaʻi ha ngaahi potufolofola lahi ʻi heʻeku tohi folofolá, ʻo fekauʻaki mo e Toetuʻú pea ʻoku faingofua pē ʻeku kumi hake e ngaahi fakamatala mahuʻinga naʻe fai ʻe he kau palōfitá ʻo kau ki he tefito ko ʻení.
ʻOku tau ʻiloʻi e ʻuhinga ʻo e Toetuʻú—ko e toe fakatahaʻi ia ʻo e laumālié mo e sinó ʻi hono tuʻunga haohaoá.1
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita “ko kinautolu ko ia kuo tau māvae ʻi he moʻui ní, kuo pau ke tau toe feʻiloaki ʻi honau tuʻunga totonú. Te tau fetaulaki mo e tokotaha faitatau pē kuo tau feohi mo ia ʻi he kakanó.”2
Naʻe toe fakaongo mai ʻeni ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻi heʻene pehē, “‘Oku ou ʻilo kapau te tau fakalaulauloto ki he tuʻunga lelei taha ʻe lava ke tau ʻi aí, ʻi he fakatuʻasino, fakaʻatamai, fakalaumālie, ko e tuʻunga pē ia te tau toetuʻu aí.”3
ʻI heʻetau toetuʻú, “‘e fokotuʻu hake ʻa e sino faʻamaté ni ko ha sino taʻe faʻamate. . . . [he] ʻikai ke [tau] toe faʻa mate.”4
ʻE lava ke ke fakakaukau atu ki ai? Ko e lelei taha ia ʻi heʻetau moʻuí? ʻA e ʻikai toe puke, mamahi mo mafasia ʻi he ngaahi meʻa fakamamahi ʻoku tau faʻa toloto ai ʻi he moʻui matelié?
Ko e Toetuʻú ko e ʻelito ia ʻo ʻetau ngaahi tefitoʻi tui faka-Kalisitiané. ʻOku taʻe ʻaonga ʻetau tuí kapau ʻoku ʻikai ha toetuʻu. Naʻe pehē ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, “Pea kapau ʻoku ʻikai toetuʻu ʻa Kalaisi, pea ʻoku taʻe ʻaonga ʻemau malangá, pea taʻe ʻaonga mo [ʻetau] tuí foki.”5
Kuo tokolahi ha kakai maʻongoʻonga mo fakapotopoto ʻi hono kotoa ʻo e hisitōlia ʻo māmaní, pea naʻe maʻu ʻe honau tokolahi ha ʻilo mavahe fekauʻaki mo e ʻOtuá. Ka ʻi he tuʻu hake ʻa e Fakamoʻuí mei he fonualotó, naʻá Ne fai ha meʻa naʻe teʻeki ai fakahoko ʻe ha taha. Naʻá ne fai ʻa e meʻa naʻe ʻikai lava ʻe ha taha ʻo fakahoko. Naʻá ne maumauʻi e ngaahi haʻi ʻo e maté, ʻo ʻikai Maʻana pē, kae maʻanautolu kātoa naʻa nau moʻui—ʻa e angatonu mo e taʻe angatonu.6
ʻI he tuʻu hake ʻa Kalaisi mei he fonualotó ʻo hoko ko e polopolo ʻo e Toetuʻú, naʻá Ne fakahoko ia ke lava ʻo maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e meʻaʻofa ko iá. Pea ʻi he ngāue lāngilangiʻia ko iá naʻá Ne fakahoko ke ʻoua ʻe fuʻu ongo ʻa e mamahi taʻe hano tatau ko ia ʻoku uhu maʻu pē ʻi he loto ʻonautolu kuo mālōlō siʻa niʻihi ne nau ʻofa lahi aí.
ʻOku ou fakakaukau atu ki he fakapoʻuli ʻo e ʻaho Falaite ko ia naʻe hiki hake ʻa Kalaisi ʻi he funga kolosí.
Naʻe ngalulu pea fakapoʻuli ʻa māmani ʻi he ʻaho Falaite fakailifia ko iá. Naʻe tō mai ki he māmaní ha ngaahi matangi fakamanavahē.
Naʻe fiefia ʻa e kakai angakovi naʻa nau faʻufaʻu ke tāmateʻi Iá. Ko ʻeni kuo pekia ʻa Sīsū, kuo pau ʻe movete ʻa kinautolu naʻa nau muimui ʻiate Iá. ʻI heʻaho ko iá naʻa nau tuʻu kuo nau ikuna.
ʻI he ʻaho ko iá naʻe mahae ʻo konga ua ʻa e veili ʻo e temipalé.
Naʻe fakatou loto mamahi ʻa Mele Makitaline mo Mele ko e faʻē ʻa Sīsuú pea ʻikai ha toe ʻamanaki. ʻOku tautau he kolosí ʻa e tangata lelei ne na ʻofa mo fakaʻapaʻapaʻí pea kuó ne pekia.
Naʻe loto mamahi lahi e kau ʻAposetoló he Falaite ko iá. Ko honau Fakamoʻuí ʻeni kuó Ne ʻi he nima ʻo ha kakai angakovi—ʻa Sīsū naʻe ʻeveʻeva ʻi he fukahi vaí mo fokotuʻu ʻa e maté. Naʻa nau tuʻu pē ʻo mamata kae puke ia ʻe hono ngaahi filí ʻo ʻikai ha meʻa te nau faʻa fai.
ʻI he Falaite ko iá naʻe fakamaaʻi mo fakalaveaʻi, ngaohikovia mo leakoviʻi e Fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.
Ko ha Falaite naʻe hoko ai ʻa e fuʻu mamahi taʻe hano tatau ko ia naʻe uhu maʻu pē ʻi he loto ʻo kinautolu naʻa nau ʻofa mo fakaʻapaʻapa ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá.
ʻOku ou pehē ko e Falaite fakapoʻuli taha ia talu mei he kamataʻanga ʻo e hisitōlia ʻo e māmaní.
Ka naʻe ʻikai tolonga ʻa e nunuʻa ʻo e ʻaho ko iá.
Naʻe ʻikai fuoloa e siva ʻa e ʻamanakí he naʻe veteange ʻe he ʻEikí e ngaahi ʻo e maté ʻi he ʻaho Sāpaté. Naʻá ne tuʻu hake mei faʻitoka ʻo Ne ikuna nāunauʻia ʻi Heʻene hoko ko e Fakamoʻui ʻo e faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá.
Pea ʻikai hano taimi kuo holoholoʻi ʻa e mata naʻe tafe taʻe tuku mei ai ʻa e loʻimatá. Ko e loungutu naʻe lotu fanafana ʻi he taʻe ʻi ai ha ʻamanaki mo e lotomamahí, kuo nau fakafonu e ʻataá ʻaki ʻa e fakafetaʻi fakaofo, he naʻe tuʻu ʻi honau ʻaó ʻa Sīsū ko e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí, ko e poloplo ʻo e Toetuʻú, ko ha fakamoʻoni ia ko e maté ko ha kamataʻanga pē ʻo ha moʻui foʻou mo fakaofo.
ʻE taki taha ʻi ai pē hotau ngaahi ʻaho Falaite—ʻa e ngaahi ʻaho ko ia ʻoku hangē ka movete ai ʻa māmani pea movetevete takai ʻiate kitautolu hono ngaahi kongokongá. Te tau aʻusia kotoa pē ha ngaahi taimi fakamamahi ʻe hangē ka ʻikai lava ke fakaleleiʻi. Te tau aʻusia kotoa pē hatau ngaahi ʻaho Falaite.
Ka ʻoku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu ʻi he huafa ʻo Ia naʻá ne ikunaʻi e maté—ʻe hoko mai ʻa e ʻaho Sāpaté. ʻE hoko mai hotau veteangé, lolotonga e fakapoʻuli lōlō ʻo hotau mamahí.
Neongo pe ko e hā hatau loto hohaʻa pe loto mamahi, ka kuo pau ke hoko mai ʻa e fiefiá. Neongo pe ʻe hoko mai he moʻuí ni pe ʻi he moʻui kahaʻú, ka kuo pau pē ke hoko mai.
ʻOku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu ʻoku ʻikai ko ha fananga pē ʻa e Toetuʻú. ʻOku tau maʻu e ngaahi fakamoʻoni ʻanautolu naʻa nau mamata kiate Iá. Naʻe lauafe ha kakai ʻi he maama motuʻá mo e maama foʻoú ne nau mamata ki he Fakamoʻui kuo toetuʻú. Naʻa nau ala ki he ngaahi matakafo ʻi Hono ongo nimá, ongo vaʻé, mo hono vakavaká. Naʻa nau tangi taʻetuku ʻi heʻenau fiefia he feʻiloaki mo Iá.
Hili e Toetuʻú, naʻe toe fakafoʻou e moʻui ʻa e kau ākongá. Naʻa nau fononga holo ʻi māmaní ʻo malanga ʻaki ʻa e ngaahi ongoongo nāunauʻia ʻo e ongoongoleleí.
Ne nau mei foki ki honau ʻapí mo ʻenau ngāue ki muʻá ʻo kapau ne nau loto ki ai. Mahalo ne mei ngalo honau hingoá ʻi he fakalau atu e taʻú.
Ne mei faingofua pē haʻanau movete pe fakaʻikaiʻi ʻa e faka-ʻOtua ʻo Kalaisí. Ka naʻe ʻikai ke nau fai ia. Neongo e faingataʻá mo hono taukaeʻi mo fakamanamanaʻi kinautolú, ka ne nau hū pē ki ha ngaahi falelotu, temipale ko ha faiʻanga lotu faka-Siu ʻo malangaʻaki ʻi he lototoʻa, ko e Kalaisí ʻa Sīsū ko e ʻAlo toetuʻu ʻo e ʻOtua moʻuí.
Naʻe foaki ʻe hanau tokolahi ʻa ʻenau moʻuí ke hoko ko ha fakamoʻoni. Ne nau mate fakamaʻata pea ko e meʻa pē ne nau leaʻaki heʻenau maté, ko haʻanau fakamoʻoni ki he Kalaisi toetuʻú.
Naʻe liliu ʻe he Toetuʻú ʻa e moʻui ʻanautolu ne mamata aí. ʻIkai ʻoku totonu ke ne liliu foki mo ʻetau moʻuí?
Te tau toe tuʻu kotoa pē mei he maté. Pea ʻi he ʻaho ko iá, ʻe toe feʻiloaki ʻeku tamaí mo ʻeku faʻeé. Te u toe feʻiloaki foki ai mo hoku ʻofaʻanga ko ʻElisa.
Te tau toe fakataha mo kinautolu naʻa tau ʻofa aí koʻeuhí pē ko e moʻui pea mo e feilaulau taʻengata ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní.
ʻI he ʻaho ko iá te tau ʻiloʻi ai e ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. ʻI he ʻaho ko iá te tau fiefia naʻe ikunaʻi ʻe he Mīsaiá ʻa e meʻa kotoa pē ka tau lava ʻo nofo mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí ʻo taʻe ngata.
Koeʻuhi ko e ngaahi ouau toputapu ʻoku tau maʻu ʻi he ngaahi temipale māʻoniʻoní, heʻikai hanga ʻe heʻetau mavahe mei he moʻui fakamatelie ko ʻení ʻo vaetuʻua ʻa e ngaahi fetuʻutaki kuo fetaiaki ʻaki e ngaahi afo ʻo e taʻengatá.
Ko ʻeku fakamoʻoni mamalu ia ʻoku ʻikai ko e ngataʻanga ʻo e moʻuí ʻa e maté. “Kapau ʻoku ngata ki he moʻuí ni ʻetau ʻamanaki lelei kia Kalaisí, ko e malaʻia lahi taha pē ʻa kitautolu ʻi he kakai kotoa pē.”7 Koeʻuhi ko Kalaisi kuo toetuʻú, “kuo folo hifo ʻa e maté ʻe he mālohi.”8
Koeʻuhi ko hotau Huhuʻi ʻofeiná, te tau lava ʻo hiki hake hotau leʻó, ʻo aʻu pē ki he lotolotonga hotau ngaahi taimi fakamamahi tahá, pea tau kalanga, “‘E mate, kofaʻā hao huhu? ʻE faʻitoka, kofaʻā ho mālohí?”9
ʻI he taimi naʻe talanoa ai ʻa Palesiteni Hingikelī ʻo kau ki he taʻelata lahi ʻanautolu ʻoku mālōlō hanau ngaahi ʻofaʻanga, naʻá ne toe talaʻofa pē ai ʻe ʻi ai ha kiʻi leʻo te ne fanafana mai e melinó ki hotau laumālié ʻi he lōngonoa ʻo e poʻulí ʻo pehē: “[ʻOku lelei e meʻa kotoa pē.]”
ʻOku taʻe hano tatau ʻeku houngaʻia ʻi he fakaʻeiʻeiki ʻo e ngaahi tokāteline moʻoni ʻo e ongoongoleleí pea mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia kuó ne fanafana ʻaki ki hoku laumālié ʻa e ngaahi lea fakanonga ne talaʻofa ʻaki ʻe hotau palōfita ʻofeiná.
Neongo ʻeku mamahí, ka ʻoku ou hakailangitau ʻi he nāunau ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ou fiefia ʻi hono fili ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke ne toe fakafoki mai ki he māmaní ʻa e ongoongoleleí ʻi he kuonga fakakōsipeli fakaʻosi ko ʻení. ʻOku ou fiefia ʻoku ʻi ai hotau palōfita ʻokú ne tataki e Siasi ʻo e ʻEikí ʻi hotau kuongá ni, ʻa ia ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī.
Fakatauange ʻe mahino kiate kitautolu pea tau moʻui ʻaki ʻi he loto fakafetaʻi ʻa e ngaahi meʻafoaki mahuʻinga lahi ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau hoko ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo ha Tamai Hēvani ʻofa pea ʻi he talaʻofa ʻe hoko mai ʻa e ʻaho maamangia ko iá ʻi he taimi te tau tuʻu hake kātoa ai mei he faʻitoká kuo tau ikuna.
Pea ʻofa ke tau ʻiloʻi maʻu pē neongo e fakapoʻuli ʻa hotau ʻaho Falaité, ka ʻe hoko mai ʻa e Sāpaté. Ko ʻeku lotú ʻeni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
Maʻuʻanga fakamatalá
1. Vakai, ʻAlamā 11:43
2. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita (1998), 106.
3. The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball (1982), 45.
4. ʻAlamā 11:45.
5. 1 Kolinitō 15:14.
6. Vakai, Sione 5:28–29.
7. 1 Kolinitō 15:19.
8. 1 Kolinitō 15:54.
9. 1 Kolinitō 15:55.