The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
ʻOkatopa 2006
Ko e Fono ʻo e Vahehongofulú

Ko e Fono ʻo e Vahehongofulú

ʻEletā Daniel L. Johnson
ʻO e Kau Fitungofulú

ʻOku ou fakaafeʻi koe ke ke falala ki he ʻEikí pea hangē ko ʻEne folofolá, “‘Ahiʻahiʻi ai au.”

ʻEletā Daniel L. JohnsonKo ʻeku lea he ho‘atā ní ʻoku fakataumuʻa ia kiate kinautolu ʻoku teʻeki ke nau maʻu ha fakamoʻoni fakafoʻituitui ki he totongi totonu ʻo e vahehongofulú. ʻOku lahi ha ngaahi ʻuhinga ʻoku tau fakaʻaongaʻi ki heʻetau taʻe totongi vahehongofulú, hangē ko ha meʻa fakafaitoʻo fakatuʻupakē, ʻū moʻuá, fakaleleiʻi ʻo e kaá pe ʻapí, fakamole fakaako, pea mo e totongi maluʻí. ʻOku hoko tonu e ngaahi meʻa ko ʻení pea mo ha ngaahi meʻa kehe pē pea ʻoku fekuki fakaʻaho hatau tokolahi mo kinautolu. ʻOku taulōfuʻu mai e ngaahi meʻá ni ki heʻetau maʻuʻanga paʻanga siʻisiʻí pea kapau ʻoku ʻikai ko ha kau tauhi fakapotopoto kitautolu, te tau iku ai ki ha tuʻunga he ʻikai ke tau malava ʻo totongi hotau tufakanga vahehongofulu ki he ʻEikí. ʻOku ʻikai totonu ke tau lau ko ha meʻa maʻamaʻa ʻa e ʻikai ke tau muimui ki he fono taʻengata ko ʻení he ʻoku ʻikai ngata pē heʻene maumauʻi lahi ʻetau tupulaki mo ʻetau fakalakalaka fakalaumālié, ka ʻokú ne fakangatangata foki ʻa e ngaahi tāpuaki fakatuʻasino ne tau mei maʻú.

Hangē ko ia ne leaʻaki ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipoló: “Kuo ʻosi fakamahino mai ʻe he ʻEikí ko ʻEne fono ʻa e vahehongofulú pea ʻoku fie maʻu ke tauhi ki ai ʻa hono kau muimui kotoa pē. Ko ha lāngilangi, faingamālie lelei, maluʻanga, talaʻofa maʻongoʻonga pea mo ha tāpuaki fungani ia kiate kitautolu ke tau moʻuiʻaki e fono ko ʻeni ʻa e ʻOtuá. ʻI he ʻikai ko ia ke tau totongi kakato ʻa e tufakanga ko ʻení, ʻoku tau fakasītuʻaʻi ai kitautolu mei he ngaahi talaʻofá pea ʻoku tau siʻaki ai ha meʻa mahuʻinga fau. Ko ha maumaufono ia, kae ʻikai ko ha meʻa noa pē.”1

Sai, ko e hā leva ʻa e vahehongofulu? Kuo ʻomi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne fakaʻuhingá: “Pea ʻe hoko ʻeni ko e kamataʻanga ʻo hono fakavahehongofuluʻi ʻo hoku kakaí. Pea hili iá, ko kinautolu kuo fakavahehongofuluʻi peheʻí, te nau totongi ʻa e vahehongofulu ʻe taha ʻo e tupu kotoa ʻo ʻenau ngaahi meʻá ʻi he taʻu taki taha; pea ʻe hoko ʻeni ko e fono tuʻumaʻu kiate kinautolu ʻo taʻengata.”2 Fakatokangaʻi ange muʻa ko e vahehongofulú ʻoku ʻikai ke tau faʻiteliha pē ki he lahi te tau foakí, ʻoku ʻikai ko ha vahe 20 ʻe taha pe ko ha toe falakiseni kehe ʻo ʻetau tupú pe paʻanga hū mai fakataʻú.

Naʻe fakamatalaʻi ia ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitā ʻo pehē: “Kuo ʻosi fakamahino mai ko e fonó ʻa e ʻvahehongofulu ʻe taha ʻo ʻenau tupu kotoa pē.’ ʻOku ʻuhinga ʻa e tupú ki he paʻanga hulú, totongi huhuʻí, pe lahi haké. Ko e vāhenga ia ʻo ha taha ngāue totongi, ko e tupu mei hono fakalele ʻo ha pisinisi, ko e meʻa ia ʻoku lahi hake ʻi he meʻa ne tō pe faʻu ʻe ha taha pe ko e paʻanga hū mai ia ʻa ha taha mei ha toe feituʻu kehe. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ko ha fono tuʻu maʻu ia ʻo ʻtaʻengata,’ ʻo hangē ko ia he kuohilí.”3

ʻOku fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e vahehongofulú? ʻOku totongi ʻe he kāingalotu faivelenga ʻo e Siasí ʻenau vahehongofulú ki ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakakoló pe pīsopeliki ʻo e uōtí. Fakatatau mo e fakahinohino ʻa e palōfita ʻa e ʻEikí, ʻoku tānaki fakataha leva ʻa e paʻanga ko ʻení ʻo fakaʻaongaʻi ke fakapaʻanga ʻaki e tupulaki mo e fakalakalaka ʻa e Siasí he funga ʻo e māmaní. ʻOku kau he ngaahi sīpinga ʻo hono fakaʻaongaʻi ʻo e vahehongofulú, ʻa hono langa ʻo e ngaahi temipalé, fakapaʻanga ʻo e ngāue fakafaifekau he māmaní, langa mo monomono ʻo e ʻū falelotú pea mo ha ngaahi taumuʻa mahuʻinga kehe pē.

Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ʻe he ʻEikí ke totongi vahehongofulu ʻa Hono kakaí? Ko e ʻEikí ʻa ʻetau Tamaí, pea ʻi Heʻene hoko ko ʻetau Tamaí, ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu. Tuʻunga Heʻene ʻofa ʻiate kitautolú, ʻokú Ne finangalo ai ke tāpuakiʻi fakatuʻasino mo fakalaumālie kitautolu. Fanongo angé ki ha niʻihi ʻo ʻEne folofola kuo tohí: “Tokanga pea fakafanongo ʻa kimoutolu ʻe hoku kakaí, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí pea mo homou ʻOtuá, ʻa kimoutolu ʻoku ou fiefia ke tāpuakiʻi ʻaki ʻa e ngaahi tāpuaki lahi taha ʻi he kotoa ʻo e ngaahi tāpuakí.”4 Ko e folofola ʻeni ʻe taha: “He ʻoku folofola ʻaki ʻeni ʻe he ʻEikí—ko au ko e ʻEikí ʻoku ou angaʻofa mo angalelei kiate kinautolu ʻoku manavahē kiate aú, peá u fiefia ke fakalāngilangiʻi ʻa kinautolu ʻoku tauhi kiate au ʻi he māʻoniʻoni pea mo e moʻoni ʻo aʻu ki he ngataʻangá.”5

Ke foaki ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngaahi tāpuakí ki Heʻene fānaú ʻi ha founga ʻoku totonu mo potupotutataú, ko ia kuó Ne fokotuʻu ai ha ngaahi fono ke puleʻi ʻaki e ngaahi tāpuaki ʻokú Ne finangalo ke tau maʻú. Kuó Ne fakahā mai e tefitoʻi moʻoni ʻo e fono ko ʻení ki Heʻene palōfita ʻo e ongoongolelei Kuo Toe Fakafoki Maí: “‘Oku ʻi ai ha fono naʻe tuʻutuʻuni pau ʻi he langí ʻi he teʻeki ke ʻai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e māmaní, ʻa ia ʻoku tuʻunga ki ai ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa pē—pea ʻo ka tau ka maʻu ha tāpuaki mei he ʻOtuá, ʻoku tupunga ia ʻi he talangofua ki he fono ʻa ia ʻoku tuʻunga ia ki aí.”6 Pea ko ia ai: “Ko au ko e ʻEikí, ʻoku ou haʻisia ke fai, ʻo ka mou ka fai ʻa e meʻa ʻoku ou leaʻakí; ka ʻo ka ʻikai te mou fai ʻa ia ʻoku ou leaʻakí, ʻoku ʻikai hamou talaʻofa.”7

Naʻe ʻosi ʻafioʻi ʻe he ʻEikí mei he kamataʻangá ʻe fehangahangai ʻEne fānaú mo ha ngaahi ʻahiʻahi fakatuʻasino mo fakalaumālie lolotonga ʻa e moʻui fakamatelié. Ko e moʻoni, ʻoku hoko e ngaahi ʻahiʻahi ko ʻení ko ha konga mahuʻinga ʻo hono siviʻi kitautolu ʻi he matelié. Naʻá Ne ʻafioʻi te tau fie maʻu ʻEne ngaahi tāpuakí ʻi heʻetau moʻuí ke tau lava ʻo ikunaʻi hotau ngaahi ʻahiʻahi fakafoʻituituí, pea mo maʻu foki ha fiemālie pea aʻu foki ʻo koloaʻia.

Ko ia naʻe fokotuʻu ai ʻa e fono ʻo e vahehongofulú, talu pē mei he kamataʻangá. ʻOku tau ʻilo mei he folofola naʻe tāpuekina ʻa ʻĒpalahame ʻi heʻene talangofua ki he fono ko ʻení pea ʻoku tau maʻu ʻa e fono tatau pē ʻo hangē ko ia ne toe fakamamafaʻi ʻe he Fakamoʻuí lolotonga ʻEne ʻaʻahi ki he kakai ʻo e konitinēniti ʻo ʻAmeliká ʻi he taʻu ʻe meimei 2,000 kuohilí:

“Mou ʻomi ʻa e vahehongofulu ʻo e meʻa kotoa pē ki he tukuʻanga koloa, koeʻuhí ke ʻi ai ha meʻakai ʻi hoku falé, pea mou ʻahiʻahiʻi ai au, ʻoku folofola ʻe he ʻEiki ʻo e ngaahi kau tau, pe te u fakaava kiate kimoutolu ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí mo lilingi hifo kiate kimoutolu tāpuaki, ʻe ʻikai ha potu ʻe faʻa hao ia ki ai.

“Pea te u valokiʻi ʻa e fai fakaʻauhá koeʻuhí ko kimoutolu, pea ʻe ʻikai te ne maumauʻi ʻa e fua ʻo homou kelekelé; pea ʻe ʻikai foki lī mai ʻe he ʻakau ʻa hono fuá ʻi he ngaahi ngoue ʻoku teʻeki ke motuʻá, ʻoku folofola ʻe he ʻEiki ʻo e ngaahi kau tau.

“Pea ʻe ui ʻa kimoutolu ko e monūʻia ʻe he ngaahi puleʻanga kotoa pē, he te mou hoko ko e fonua fakaʻofoʻofa, ʻoku folofola ʻe he ʻEiki ʻo e ngaahi kau tau.”8

Ko ha fono fakaofo moʻoni ia! Ko e toko taha ʻeni ʻoku ʻikai ngata Heʻene maʻu ʻa e mālohí mo e foungá peá Ne finangalo ke tāpuakiʻi fakatuʻasino mo fakalaumālie ʻEne fānaú, ka kuó Ne toe ʻomi foki mo e founga ke tau maʻuʻaki e ngaahi tāpuaki ko ia ʻoku tau fie maʻu mo holi ki aí. Ko e founga ko ʻení ʻa e fono ʻo e vahehongofulú. Ko e moʻoni, hangē ko e lea ne fai ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausí: “‘Oku ongoʻi ʻe ha niʻihi he ʻikai ke nau lava ʻo totongi vahehongofulu, ka kuo talaʻofa mai ʻa e ʻEikí te Ne teuteu ha hala ke tau tauhi ai ʻEne ngaahi fekaú kotoa pē. ʻOku fie maʻu ha tui lahi he kamataʻangá ka te lava ʻo totongi vahehongofulu. . . . ʻOku tau ako ki he vahehongofulú ʻi heʻetau totongi iá. ʻOku ou tui moʻoni ʻe lava ke tau mavahe atu mei he tuʻutāmakí ʻi heʻetau tui ke fakafoki ki he ʻEikí ha konga siʻi ʻo e meʻa ʻoku tau maʻú.”9 Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, kuo pau ke tau talangofua ki he fonó.

Ko e fakaafé leva: Kiate kinautolu ʻoku teʻeki ai totongi vahehongofulu kakató, ʻoku ou fakaafeʻi atu koe ke ke kamata he ʻahó ni ke totongi kakato hoʻo vahehongofulu ki he ʻEikí ʻo fakafou ʻi hoʻo taki lakanga fakataulaʻeiki fakalotofonuá. ʻOku ou fakaafeʻi koe ke ke ʻuluaki totongi hoʻo vahehongofulu ki he ʻEikí, ki muʻa peá ke toki totongi hao moʻua fakapaʻanga kehe. ʻOku ou fakaafeʻi koe ke ke falala ki he ʻEikí pea hangē ko ʻEne folofolá, “‘Ahiʻahiʻi ai au.”10 ʻI hoʻomou fai ia mo fakamuʻomuʻa ʻa hono totongi homou tufakanga vahehongofulu ki he ʻEikí ʻo laka hake ʻi ha toe meʻá, te mou mamata tonu ai ki he māfimafi taʻefakatataua ʻo e ʻEikí ʻi Heʻene fakaava hake ʻa e ngaahi langí kae lilingi hifo ʻa e ngaahi tāpuakí ʻa ia “he ʻikai ha potu ʻe faʻa hao ia ki ai.”11 Te mou maʻu leva ai ha fakamoʻoni fakafoʻituitui ki he fono toputapu ko ʻeni ʻo e vahehongofulú, pea ʻi hoʻomou hokohoko atu he talangofua ki he fonó ni, te mou toe ofi ange ai ki he ʻEikí.

Kiate kimoutolu ko ia ʻoku lolotonga totongi vahehongofulu, ʻoku ou fakamālō atu ʻi hoʻomou faivelengá. Kuo mou ʻosi mamata tonu mo maʻu ha fakamoʻoni fakafoʻituitui ki hono fakakakato e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí kiate kinautolu ʻoku talangofua ki he fekaú ni, pea ko e taimi kotoa pē ʻokú ke totongi ai hoʻo vahehongofulú, ʻoku toe fakalahi ai ʻa hoʻo tukupā ke tauhi mateaki ki he ʻEikí.

ʻOku ou fakamoʻoni fakatāutaha kiate kimoutolu ʻo fekauʻaki mo e fono ʻo e vahehongofulú pea mo hono moʻoni ʻo e ngaahi talaʻofa kuo foaki mai ʻe he ʻEikí ʻo fekauʻaki mo e fonó ni. ʻOku ou ʻiloʻi tonu he meʻa kuó u foua fakafoʻituituí ʻoku hoko moʻoni mai ʻa e ngaahi tāpuakí, pea ʻoku ou fakafetaʻi lahi ai. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

1. “He Did It with All His Heart, and Prospered,” Tambuli, Aug. 1981, 3; “President Kimball Speaks Out on Tithing,” New Era, Apr. 1981, 6.

2. T&F 119:3–4.

3. ʻI he Conference Report, Apr. 1964. 35.

4. Vakai, T&F 41:1.

5. T&F 76:5.

6. T&F 130:20–21.

7. T&F 82:10.

8. 3 Nīfai 24:10–12; vakai foki, Malakai 3:10–12.

9. “Opening the Windows of Heaven,”Liahona, Sānuali 1999, 67.

10. 3 Nīfai 24:10; vakai foki, Malakai 3:10.

11. 3 Nīfai 24:10; vakai foki, Malakai 3:10.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy