The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
ʻOkatopa 2006
Ke Tau Tuʻu ʻo Ngali Tangata

Ke Tau Tuʻu ʻo Ngali Tangata

ʻEletā D. Todd Christofferson
ʻO e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú

[Ko] kitautolu ʻoku tau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá. . . kuo pau ke tau tuʻu hake mei he efu ʻo e fakahōhōlotó ʻo hoko ko e kau tangata!

ʻEletā D. Todd Christofferson ʻI heʻeku kei siʻi mo hoku ngaahi tokouá ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, naʻe tafa lahi ʻemau fineʻeikí ko e kanisā. Naʻe siʻi meimei mate ai. Naʻe pau ke toʻo ha konga lahi ʻo e kakano ʻi hono kiá mo hono umá, pea naʻe taimi lōloa ʻene mamahiʻia, ʻi he taimi naʻe hiki ai hono nima toʻomataʻú.

Hili ha taʻu ʻe taha mei hono tafá, naʻe ʻave ai ʻe heʻeku tangataʻeikí ʻa e fineʻeikí he ʻaho ʻe taha ki ha falekoloa meʻangāue ʻo kole ange ki he pulé ke ne fakahinohino ange muʻa ki ai hono founga fakaʻaongaʻi ʻo ha mīsini ki he haiane ʻo e valá. Naʻe ui ʻa e mīsiní ni ko e Ironrite. Naʻe puleʻi ia mei ha sea ʻaki hano lomiʻi ʻo ha ngaahi meʻa malaki ʻaki hoto tuí ke tuku hifo ʻa e foʻi lola kuo kofú ki ha funga ukamea mafana pea vilohi ai ʻe foʻi lolá, kae fakahū atu ʻa e ʻū soté, talausesé, kofú, mo e ngaahi vala kehé. Te mou fakatokangaʻi, ʻe hanga ʻe he foungá ni ʻo ʻai ʻa e haiané (he ko ha meʻa lahi ia ʻi homau fāmili ne toko nima ai ʻa e fānau tangatá) ke faingofua ange, tautautefito ki ha fefine ʻoku fakangatangata pē hono ngāueʻaki hono nimá. Naʻe ʻohovale ʻa e fineʻeikí hono talaange ʻe he tangataʻeikí ki he pulé te na fakatau ʻa e mīsiní peá ne fakatau ia he taimi pē ko iá. Neongo e lahi ʻo e vahe ʻeku tangataʻeikí ʻi heʻene hoko ko e toketā ki he fanga manú, ka naʻá na faingataʻaʻia fakapaʻanga lahi ʻi he tafa mo e faitoʻo ʻo e fineʻeikí.

ʻI heʻena foki maí, naʻe loto-mamahi ʻa e fineʻeikí: “‘E anga fēfē haʻata lava ʻo totongi ia? Naʻe maʻu ʻa e paʻangá mei fē? ʻE fēfē leva haʻatau moʻui he taimí ni?” Faifai pea talaange ʻe he tangataʻeikí naʻe ʻikai ke maʻu meʻatokoni hoʻatā ʻi ha meimei taʻu kakato ʻeni ʻe taha kae fakahaofi ha paʻanga feʻunga. Naʻá ne talaange, “‘I hoʻo haiané he taimí ni, he ʻikai ke toe tuku ka ke ʻalu ki he loki mohé ʻo tangi kae ʻoua kuo ʻosi e langa ho nimá.” Naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe heʻemau faʻeé naʻe ʻilo ʻe he tangataʻeikí ʻa e meʻá ni. Naʻe ʻikai ke u fakatokangaʻi ʻe au ʻa e feilaulau ʻa e tangataʻeikí mo ʻene tōʻonga ʻofa ki heʻeku fineʻeikí he taimi ko iá, ka ko ʻeni kuó u ʻiloʻi, pea ʻoku ou pehē loto pē, “Ko e tangata moʻoní ʻeni.”

Naʻe kole fakamātoato ʻa e palōfita ko Līhaí ki hono ongo foha angatuʻú ʻo pehē, “Tutuʻu hake mei he efú, ʻe hoku ngaahi foha, pea ngali tangata” (2 Nīfai 1:21; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí). Fakatatau mo hona taʻú, naʻe fuʻu tangata ʻa Leimana ia mo Lemiuela, kae fakatatau mo hona ʻulungāngá mo ʻena matuʻotuʻa fakalaumālié, naʻá na kei hangē ha fānau īkí. Naʻá na hanu mo lāunga kapau naʻe kole ange ke na fai ha meʻa naʻe faingataʻa. Naʻe ʻikai ke na tali ha mafai ʻo ha taha ke ne fakatonutonu kinaua. Naʻe ʻikai ke na mahuʻingaʻia ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié. Naʻe faingofua pē ke na taaʻi ha taha, pea naʻá na toe poto foki ʻi he tukuakiʻi ʻo e kakai kehé.

ʻOku tau mātaʻia ha niʻihi ʻo e faʻahinga loto peheé he ʻahó ni. ʻOku pehē ʻe ha niʻihi ko e taumuʻa māʻolunga taha ʻa e tangatá ke maʻu ʻene fiefia pē ʻaʻaná. Hangē kuo tali ʻe he sosaietí ke “tukunoaʻi pē kakai tangatá” ia pea pehē leva ai ʻe ha tokolahi ʻoku sai pē ke ʻi ai ha fāʻele tuʻutāmaki pea nonofo kovi pē kae ʻikai mali.1 ʻOku lau ʻa e kalo ia mei he fatongiá ko e poto, pea ko e valé ʻa e feilaulau maʻá e lelei ʻa e niʻihi kehé. Ki ha niʻihi, ko e moʻui ngāué mo e lavameʻá ʻoku ʻaʻata pē ke fili. Naʻe fakamatalaʻi ʻa e meʻá ni ʻe ha toketā fakaʻatamai, ʻa ia naʻá ne fakatotoloʻi ʻa e fakautuutu ʻo e meʻa naʻá ne ui ko e “moʻunofoa ʻa e kau talavoú ʻi he nofonoá:”

“‘Oku ʻalu ʻa Siositini ʻi ha taʻu ʻe taha pe ua ki he kolisí, fakamoleki ha paʻanga ʻe lauiafe ʻa ʻene mātuʻá, taʻe oliʻia pea foki mai ki ʻapi ʻo toe nofo pē ʻi hono loki motuʻá, ʻi he loki mohe tatau naʻe nofo ai ʻi heʻene kei ʻi he akoʻanga māʻolungá. ʻI he taimi ní, ʻoku ngāue houa ʻe 16 ʻi he Falekoloa Kinikó pe ngāue konga taimi ʻi he Falekai Sitāpakí.

“‘Oku ʻikai ke toe ʻilo ʻe heʻene ongo mātuʻá pe ko e hā ʻe faí. ʻSiositini, kuó ke ʻosi taʻu 26. ʻOku ʻikai ke ke ʻi he akó. ʻOku ʻikai ke ʻi ai haʻo ngāue. Pea ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻo kaumeʻa. Ko e hā hoʻo palaní? Te ke moʻui ʻa fē ʻiate koe pē?ʻ

Ne ʻeke ange leva ʻe Siositini, “‘Ko e hā ʻa e palopalemá? Kuo teʻeki ke fakahū au ʻi ha faʻahinga meʻa. Kuo teʻeki ke u kole paʻanga atu. Fēfē ke mo kiʻi fakamokomoko hifo?’”2

Ko ha loto feinga nai ia?

ʻOku ʻikai totonu ke ʻauhia ʻa kitautolu ʻoku tau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻi ai haʻatau ngāue ke fai. (vakai, Molonai 9:6). Kuo pau ke tau tuʻu hake mei he efu ʻo e fakahōhōlotó ʻo hoko ko e kau tangata! Ko ha fakaʻānaua lelei ia ʻa ha kiʻi tamasiʻi ke hoko ko ha tangata—mālohi mo kaukaua; ko ha taha te ne lava ʻo foʻu ha ngaahi meʻa, fakalele ha ngaahi meʻa, ko ha taha ʻe tokoni ʻi māmani. Ko ha fakaʻānaua lelei ia ʻiate kitautolu ʻoku matuʻotuʻa angé ke tau fakahoko ʻa e vīsone ʻo e tangata moʻoní ʻi heʻetau moʻuí, mo tau hoko ko ha kau faʻifaʻitakiʻanga kiate kinautolu ʻoku tā sīpinga meiate kitautolú.

ʻI he taimi lahi, ʻoku fakaeʻa ʻa e tangata moʻoní ʻi hotau vā mo e kakai fefiné. Kuo ʻosi tuku mai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e meʻa ke tau tulifua ki aí ʻi he ngaahi lea ko ʻení:

“Ko e fāmilí ko e tuʻutuʻuni ia ʻa e ʻOtuá. Pea ʻoku mahuʻinga ʻa e mali ʻa e tangatá mo e fefiné ki Heʻene palani taʻengatá. ʻOku maʻu ai ʻe he fānaú ha totonu ke fanauʻi kinautolu ʻi he ngaahi haʻi ʻo e nofo malí, pea ke ohi hake kinautolu ʻe ha tamai mo ha faʻē ʻokú na tauhi ʻa e ngaahi fuakava ʻo e malí ʻi he faitōnunga kakato. . . . Tuʻunga ʻi ha palani fakalangi, ʻoku ʻa e ngaahi tamaí ai ke nau puleʻi honau fāmilí ʻi he ʻofa mo e māʻoniʻoni pea ko honau fatongia ke tokonaki ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻo e moʻuí pea mo ha maluʻi maʻa honau ngaahi fāmilí.”3

ʻI he ngaahi taʻu kuo maliu atú, kuó u ʻaʻahi ai ki ha kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ha ngaahi fonua lahi, pea neongo ʻa e kehekehe ʻi he moʻuí mo e anga fakafonuá, ka naʻá ku fakatumutumu ʻi he tui mo e meʻa ʻoku lava ʻe hotau houʻeiki fafiné ʻi he feituʻu kotoa pē, pea kau ai mo ha niʻihi ʻo kinautolu ʻoku fuʻu kei siʻí. ʻOku maʻu ʻe hanau tokolahi ʻa e tui mo ha lelei lahi fau. ʻOku nau ʻilo ʻa e folofolá. ʻOku nau anga fakaʻeiʻeiki mo lototoʻa. ʻOku ou fehuʻi ai pē kiate au, ʻOku tau maʻu nai ha kau tangata ʻoku taau mo e kau fefiné ni? ʻOku tupu nai hotau kau talavoú ʻo hoko ko ha ngaahi hoa ʻoku taau ke falala mo fakaʻapaʻapaʻi ʻe he kau fefine peheé?

Naʻe fai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelí ʻa e faleʻi ko ʻení ki he kau talavoú, ʻi heʻene lea ʻi he fakatahaʻangá ʻi ʻEpeleli 1998:

“Ko e taʻahine te mo malí ʻe mātuʻaki taʻe pau moʻoni hono kahaʻú. ʻE makatuʻunga moʻoni ʻiate [koe] ʻa e toenga ʻo ʻene moʻuí. . . .

“Feinga ke ke ako. Ako ʻa e meʻa kotoa pē te ke lavá. ʻE totongi koe ʻe māmani ʻo fakatatau mo ʻenau fakafuofuaʻi ho mahuʻingá. Naʻe lea mahino ʻa Paula ʻi heʻene faitohi kia Tīmoté, ʻKapau ʻoku ʻikai ke tokonaki ʻe ha toko taha ki hono kāingá, pea kiate kinautolu tonu ʻi hono falé, kuo siʻaki ʻe ia ʻa e lotú, pea lahi hake ʻene kovi ʻaʻaná ʻiate ia ʻoku taʻe lotú’ (1 Tīmote 5:8).”4

ʻOku mahuʻinga ʻa e angatonú ʻi heʻete hoko ko e tangatá. ʻOku ʻuhinga ʻa e angatonú ki he tōʻonga moʻui ʻaki e moʻoní, ka ʻoku toe ʻuhinga foki ia ki heʻete tali ʻa e fatongiá mo tauhi ʻa e ngaahi tukupaá mo e ngaahi fuakavá. Naʻe fakahā ʻe Palesiteni N. ʻEletoni Tena, ko ha tokoni ki muʻa ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí pea ko ha tangata anga fakaʻeiʻeiki, ki ha taha naʻe kole faleʻi ange:

“Ne ʻikai fuoloa atu e haʻu ha talavou ʻo pehē mai kiate au, ʻNaʻá ku aleapau mo ha tangata naʻá ne fie maʻu ke u fai ha totongi pau ʻi he taʻu kotoa pē. ʻOku tōmui ʻeku totongí, pea he ʻikai ke u lava ʻo fakahoko ʻa e totongi ko iá, he kapau te u fai ia, ʻe mole leva hoku falé. Ko e hā te u faí?’

“Naʻá ku sio pē kiate ia peá u pehē ange, ʻTauhi hoʻo aleapaú.’

“‘Neongo kapau ʻe mole ai hoku falé?’

“Naʻá ku pehē ange leva, ‘ʻOku ʻikai ko ʻeku ʻuhingá ʻaʻaku ki ho falé. Ko ʻeku lau ʻeni ki hoʻo aleapaú; pea te u pehē ʻe sai ange ki ho uaifí ke ʻi ai hano husepāniti ʻoku fai pau ki heʻene leá mo fakahoko hono ngaahi fatongiá, . . . mo nofo totongi ʻi ha ʻapi, ʻi ha ʻi ai ha ʻapi mo ha husepāniti ʻoku ʻikai ke ne tauhi ʻene ngaahi fuakavá mo ʻene ngaahi fakapapaú.’”5

ʻOku faʻa fai ʻe he kau tangata leleí ʻi he taimi ʻe niʻihi ha ngaahi fehālaaki. Ka ko e tangata angatonú, ʻe fehangahangai tonu mo ne fakatonutonu ʻene ngaahi fehālākí, pea ko ha faʻahinga sīpinga ia te tau lava ʻo fakaʻapaʻapaʻi. ʻOku feinga ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e tangatá ka ʻoku ʻikai ke nau lava. ʻOku ʻikai ke hoko e kaveinga ngāue taau kotoa pē neongo ʻa e faitotonu mo fai ʻe he taha ko iá ʻa hono lelei tahá. ʻOku ʻikai ke fakafuofua maʻu pē ʻa e tangata moʻoní ʻi he ngaahi fua ʻo ʻene ngaahi ngāué, ka ʻi he ngaahi ngāué—ʻi he lahi ʻo ʻene feingá.6

Neongo pē te ne fai ha ngaahi feilaulau ʻo ne siʻaki ai ha ngaahi meʻa fakafiefia ʻi heʻene fakahoko ʻa ʻene tukupaá, ka ko e tangata moʻoní ʻoku moʻui lavameʻa. ʻOku foaki lahi, ka ʻoku maʻu ʻo lahi ange, pea ʻoku nofo fiemālie pē koeʻuhí ko e hōifua ʻa ʻene Tamai Hēvaní kiate ia. Ko e moʻui ʻa e tangata moʻoní ko e moʻui ia ʻoku leleí.

Ko e mahuʻinga tahá, ʻi heʻetau fakakaukauʻi ʻa e naʻinaʻi ke tau hoko ko ha kau tangata moʻoní, kuo pau ke tau fakakaukau kia Sīsū Kalaisi. Ko e taimi naʻe ʻomi ai ʻe Pailato ʻa Sīsū kuó ne tui ʻa e pale talatalá, naʻá ne pehē, “Vakai ki he tangatá!” (vakai, Sione 19:4–5). Mahalo naʻe ʻikai mahino kakato kia Pailato hono mahuʻinga ʻo ʻene leá, ka naʻe tuʻu moʻoni ʻa e ʻEikí ʻi he ʻao ʻo e kakaí he taimi ko iá, ʻo hangē ko ʻEne tuʻu he ʻaho ní—ko e sīpinga māʻolunga taha ʻo e tuʻunga tangatá. Vakai ki he tangatá!

Naʻe fehuʻi ʻe he ʻEikí ki Heʻene kau ākongá pe ko e hā ʻa e anga ʻoku taau mo kinautolú, pea naʻa nau tali ange, “Ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate kimoutolu, ke mou hangē pē ko aú” (3 Nīfai 27:27; vakai foki, 3 Nīfai 18:24). Ko e tumutumu ia ʻo ʻetau feingá. Ko e hā ha meʻa naʻá Ne fai ʻe lava ʻe kitautolu tangatá ʻo faʻifaʻitaki?

Naʻe ʻikai ke tali ʻe Sīsū ʻa e ʻahiʻahí. ʻI heʻene fehangahangai hangatonu mo e tokotaha ʻahiʻahi lahí, naʻe “‘ikai [tukulolo]” ʻa Sīsū “ki he ʻahiʻahí” (Mōsaia 15:5). Naʻá Ne fakafepakiʻi ʻaki ʻa e folofolá: “‘E ʻikai moʻui ʻa e tangatá ʻi he maá pē, ka ʻi he folofola kotoa pē ʻoku haʻu mei he ʻOtuá” (Mātiu 4:4). ʻOku hoko foki ʻa e ngaahi fekau mo e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí ko hatau maluʻi, pea hangē ko e Fakamoʻuí, te tau lava ʻo maʻu ha ivi mei he folofolá ke tekeʻi ʻaki ʻa e ʻahiʻahí.

Naʻe talangofua ʻa e Fakamoʻuí. Naʻá ne siʻaki fakaʻaufuli ʻa e “tangata fakaekakanó” (Mōsaia 3:19) kae tukulolo ki he finangalo ʻo e Tamaí (vakai, Mōsaia 15:7). Naʻe papitaiso ia ke fakahaaʻi “‘okú ne fakavaivaiʻi ia ʻi he ʻao ʻo e Tamaí, ʻi he kakanó, pea ʻokú ne fakapapau ki he Tamaí te ne talangofua kiate ia ʻi he tauhi ʻene ngaahi fekaú” (2 Nīfai 31:7).

“Naʻe faʻa feʻaluaki [ʻa Sīsū] ʻo fai lelei” (Ngāue 10:38). Naʻá Ne fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní ke tāpuekina ʻa kinautolu naʻe tukuhāusiá, “‘o hangē ko e fakamoʻui ʻa e faʻahinga ʻoku mahakí mo e fokotuʻu hake ʻo e maté, mo e pule ke ʻeveʻeva ʻa e pipikí, mo e ʻā ʻa e mata ʻo e kuí, mo e ongo ʻa e tulí, pea mo e fakamoʻui ʻo e ngaahi faʻahinga mahaki kotoa pē” (Mōsaia 3:5). Naʻe fakahā ʻe Sīsū ki Heʻene kau ʻAposetoló: “Pea ko ia ʻiate kimoutolu ʻoku loto ke ʻeikí, ʻe hoko ia ko e tamaioʻeiki ʻamoutolu kotoa pē. He naʻe ʻikai haʻu ʻa e Foha ʻo e tangatá ke tauhi ia, ka ke tauhi, pea ke foaki ʻene moʻuí ko e huhuʻi ʻo e tokolahi” (Maʻake 10:44–45). ʻI heʻetau hoko ko ʻEne kau tamaioʻeikí, te tau lava ʻo hoko ko ha kakai lelei ʻi Hono puleʻangá tuʻunga ʻi he ʻofá mo e ngāue tokoní.

Naʻe ʻikai ke ilifia ʻa e Fakamoʻuí ʻi hono fakafepakiʻi ʻa e koví mo e fehālākí. “Pea hū ʻa Sīsū ki he fale lotu lahi ʻo e ʻOtuá, ʻo kapusi ki tuʻa ʻa kinautolu kotoa pē naʻe fefakatauʻaki ʻi he fale lotu lahí . . . ʻo ne pehē ange kiate kinautolu, Kuo tohi, ʻE ui hoku falé ko e fale lotu; ka kuo mou ngaohi ia ko e ʻana ʻo e kau kaihaʻa” (Mātiu 21:12–13). Naʻá Ne ui ʻa e tokotaha kotoa pē ke fakatomala (vakai, Mātiu 4:17) pea mo fakamolemoleʻi (vakai, Sione 8:11; ʻAlamā 5:33). ʻOku pehē ʻa ʻene taau ke tau tuʻu maʻu ʻi hono maluʻi ʻo e ngaahi meʻa toputapú pea mo hono fakaongo atu ʻo e leʻo ʻo e fakatokangá.

Naʻá Ne foaki ʻEne moʻuí ke huhuʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Te tau lava moʻoni ʻo tali ʻa e fatongia kiate kinautolu kuó Ne tuku ke tau tokangaʻí.

Ngaahi tokoua, tau hoko muʻa ko e kau tangata moʻoni ʻo hangē ko Iá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

1. Vakai, sīpingá, James E. Faust, “Ngaahi Faingataʻa ʻOku Fehangahangai mo e Fāmilí,” Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahí, 10 Sānuali 2004, 1–2; Eduardo Porter mo Michelle O’Donnell, “Middle-aged, No Degree, No Wife,” New York Times, pulusi ʻi he Atlanta Journal-Constitution, Aug. 6, 2006, p. A7; Peg Tyre, “The Trouble with Boys,” Newsweek, Jan. 30, 2006, 44–51.

2. Leonard Sax, “Project Aims to Study Young Men Stuck in Neutral,” Washington Post, ʻi hono pulusi ʻi he Deseret Morning News, Apr. 3, 2006, p. A13. “Fakatatau mo e Potungāue Tohi Kakai ʻa e [U.S.], ko e vahetolu ʻe taha kakato ʻo e kau talavou taʻu 22 ki he taʻu 34 ʻoku kei nofo pē ʻi ʻapi mo ʻenau mātuʻá—pea naʻe meimei pēseti ʻe 100 ʻene tokolahi angé ʻi he taʻu ʻe 20 kuo hilí.”

3. “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, ʻOkatopa 2004, 49, Ensign, Nov. 1995, 102.

4. “Moʻui Taau mo e Taʻahine Te ke Mali mo Iá,” Tūhulu, Siulai 1998, 59–62.

5. ʻI he Conference Report, Oct. 1966, 99; pe Improvement Era, Dec. 1966, 1137.

6. ʻI he konga ki mui ʻo e 1830 tupú, hili hono tukuange ʻe he Kāingalotú ʻa Ketilaní, ne ui ʻe he ʻEikí ha tangata ko ʻŌliva Keleinisā ke foki ʻo feinga ke fakaʻosi ha ngaahi ngāue naʻe teʻeki ʻosi maʻá e Kau Palesitenisī ʻUluakí. ʻI ha fakahā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻe folofola ai ʻa e ʻEikí: “Ko ia, tuku ke feinga fakamātoato ʻa ʻŌliva Kelenisā ki hono fakahaofi ʻo e Toko Toluʻi Palesiteni Māʻolunga ʻo e Siasí, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí; pea ʻo ka ne ka hinga, te ne toe tuʻu hake pē, koeʻuhí he ʻe toputapu ange kiate au ʻa ʻene liʻaki moʻuí, ʻi heʻene tupulakí, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí. . . . Ko ia, ke ʻoua naʻa fehiʻa ha tangata ki heʻeku tamaioʻeiki ko ʻŌliva [Kelenisaá], kae tuku ke ʻiate ia ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo hoku kakaí ʻo taʻengata pea taʻengata” (T&F 117:13, 15; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy