The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
ʻOkatopa 2006
ʻOkú Ne Fakamoʻui ʻa e Loto Mafasiá

ʻOkú Ne Fakamoʻui ʻa e Loto Mafasiá

ʻEletā Dallin H. Oaks
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

ʻOku ʻatā e mālohi fai fakamoʻui ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí . . . ki ha faʻahinga faingataʻaʻia pē ʻi he moʻui fakamatelié

ʻEletā Dallin H. OaksNaʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí, “Haʻu kiate au, ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu” (Mātiu 11:28).

ʻOku fuesia ʻe ha tokolahi ha ngaahi kavenga mafasia. Kuo mate ha niʻihi siʻonau ʻofaʻangá pe ʻoku nau tauhi ha taha faingataʻaʻia fakaesino. Kuo uesia ha niʻihi ʻe he vete malí. Pea fakaʻānaua ha niʻihi ki he mali taʻengatá. ʻOku maʻunimā ha niʻihi ʻe ha ngaahi meʻa ʻoku fakapōpula hangē ko e ʻolokaholó, tapaká, faitoʻo kona tapú, pe ponokalafí. ʻOku faingataʻaʻia fakaesino pe fakaʻatamai ha niʻihi. ʻOku palopalemaʻia ha niʻihi ʻi he fetokangaʻaki pē ʻa e tangatá mo e tangatá pe fefiné mo e fefiné. ʻOku ongoʻi loto mafasia pe taʻe taau ʻaupito ha niʻihi. Tatau ai pē pe ko e hā, ʻoku tokolahi e kau loto mafasiá.

ʻOku fai mai ʻe hotau Fakamoʻuí ʻa e fakaafe ʻofá ni kiate kitautolu taki taha:

“Haʻu kiate au, ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.

“Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu, pea mou ako ʻiate au; he ʻoku ou angavaivai mo angamalū: pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālié ki homou laumālié.

“He ʻoku faingofua pē ʻeku haʻamongá, pea ʻoku maʻamaʻa ʻeku kavengá” (Mātiu 11:28–30).

ʻOku lahi ha ngaahi fakamatala ʻi he folofolá ʻo fekauʻaki mo hono “fakamoʻui” ʻe he Fakamoʻuí ʻa e loto mafasiá. Naʻá ne fakaʻā ʻa e kuí, fakaongo ʻa e tulí, fakamoʻui ʻa e mahaki teté, pipikí, pea mo e heké, fakamaʻa mo e kiliá, pea kapusi mo e ngaahi laumālie ʻulí. ʻOku tau faʻa lau naʻe “fakamoʻui kakato” ʻa e tokotaha naʻe fakamoʻui mei he ngaahi faingataʻaʻia fakaesino ko ʻení (vakai, Mātiu 14:36; 15:28; Maʻake 6:56; 10:52; Luke 17:19; Sione 5:9).

Neongo naʻe fakamoʻui ʻe Sīsū ha tokolahi mei he ngaahi mahaki fakaesinó, ka naʻe ʻikai tuku ai ‘a ʻEne fakamoʻui ‘a kinautolu naʻe fekumi ke “fakamoʻui kakato” mei he ngaahi faingataʻaʻia kehé. Naʻe hiki ʻe Mātiu ʻo pehē naʻá Ne fakamoʻui ʻa e mahaki mo e fokoutua kotoa pē ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí (vakai, Mātiu 4:23; 9:35). Naʻe muimui ha kakai tokolahi ʻiate Ia pea naʻá Ne “fakamoʻui kotoa kinautolu” (Mātiu 12:15). Naʻe kau moʻoni ʻi he ngaahi fakamoʻui mahaki ko ʻení ʻa kinautolu naʻe puke fakaeloto, fakaʻatamai pe fakalaumālié. Naʻá Ne fakamoʻui kotoa kinautolu.

ʻI he fuofua malanga ʻa Sīsū he fale lotu lahí, naʻá Ne lau leʻolahi ai mei he kikite ko ʻeni ʻa ʻĪsaiá: “Kuó ne fakanofo au ke u malangaʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he masivá; kuó ne fekau au ke fakamoʻui ʻa e loto mafesí, ke malangaʻaki ʻa e huhuʻí ki he kau pōpulá, mo fakaʻā ʻa e kuí, ke veteange ʻa kinautolu kuo laveá” (Luke 4:18). Hangē ko hono fakahā ʻe Sīsuú, naʻe hāʻele maí ke fakahoko ʻa e kikite ko iá, peá ne fakapapauʻi moʻoni te Ne fakamoʻui kinautolu ʻoku faingataʻaʻia fakaesinó pea te Ne fakatauʻatāinaʻi foki mo e pōpulá, veteange mo e laveá, mo fakamoʻui ʻa e loto mafesí.

ʻOku ʻi he Ongoongolelei ʻo Luké ha ngaahi sīpinga lahi ʻo e ngāue ko iá. ʻOku fakamatala ki ha kuonga naʻe “fakataha ai ha kakai tokolahi ʻaupito ke fanongo kia [Sīsū], pea ke ne fakamoʻui ʻa kinautolu” (Luke 5:15). ʻI ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻoku hiki ai naʻe hanga ʻe Sīsū ʻo “fakamoʻui ʻa e tokolahi mei honau ngaahi mahakí” (Luke 7:21), pea naʻá Ne “fakamoʻui ʻa kinautolu naʻe ʻaonga ke fakamoʻuí” (Luke 9:11). ʻOku toe fakamatala foki ai naʻe haʻu ha kakai tokolahi ʻaupito ki tuʻa mei Siutea mo Selusalema pea mo e matāfanga ʻo Saitoné ki he toafá ke “fanongo kiate ia, pea mo fakamoʻui” (Luke 6:17).

ʻI he hā ʻa e Fakamoʻuí ki he kau māʻoniʻoni ʻi he Maama Foʻoú, naʻá Ne folofola ke haʻu ki muʻa ʻa e kakai naʻe heke pe kui pe puke ʻi he ngahi faingataʻaʻia fakaesino kehé. Naʻá Ne toe fai mai e fakaafe tatau kiate kinautolu “‘oku puke ʻi ha faʻahinga mahaki” (3 Nīfai 17:7). Naʻá Ne folofola, “‘Omi ʻa kinautolu ki heni, pea te u fakamoʻui ʻa kinautolu” (v. 7). ʻOku fakamatala e Tohi ʻa Molomoná ki hono ʻomi ʻe ha kakai tokolahi ʻa “kinautolu kotoa pē kuo puke ʻi ha faʻahinga mahaki” (v. 9). ʻOku pau pē naʻe kau heni mo kinautolu naʻe ʻi ai hanau faingataʻaʻia fakaesino, fakaeloto pe fakaʻatamai kehekehe, pea ʻoku fakamoʻoniʻi ʻe he folofolá naʻe hanga ʻe Sīsū ʻo “fakamoʻui ʻa kinautolu kotoa pē” (v. 9).

ʻOku akoʻi ʻe he Fakamoʻuí te tau fehangahangai mo ha ngaahi mamahi ʻi māmani, ka ʻoku totonu ke tau “fiemālie” koeʻuhí he kuó Ne “ikuʻi ʻa māmani” (Sione 16:33). ʻOku aoniu ʻEne Fakaleleí pea ʻoku mālohi feʻunga ʻo ʻikai ngata pē ʻi heʻene totongi huhuʻi ʻa e angahalá, ka ke toe fakamoʻui mo e faingataʻaʻia fakaematelie kotoa pē. Naʻe akoʻi mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻo pehē: “Te ne hāʻele atu, ʻo kātakiʻi ʻa e ngaahi mamahí mo e ngaahi faingataʻá, pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē; pea ʻe fai ʻeni koeʻuhí ke kava ke fakamoʻoniʻi ʻa e folofola ʻa ia ʻoku pehē te ne toʻo kiate ia ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi vaivai ʻa hono kakaí” (ʻAlamā 7:11; vakai foki, 2 Nīfai 9:21).

ʻOkú ne ʻafioʻi ʻetau ngaahi mamahí, pea ʻokú Ne ʻi ai maʻatautolu. Pea hangē ko e Samēlia angalelei ʻi Heʻene tala fakatātaá, ko e taimi te ne ʻilo ai kitautolu kuo tau kafo ʻi he veʻe halá, te Ne haʻihaʻi hotau matakafó mo tauhi kitautolu (vakai, Luke 10:34). Ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ko e mālohi fai-fakamoʻui ʻo ʻEne Fakaleleí ʻoku maʻamoutolu, maʻatautolu, mo e taha kotoa pē.

ʻOku kumia Hono mālohi fai- fakamoʻui aoniú ʻi he fakalea ʻo ʻetau himi ko e “Naʻe Tala pē ʻe Sīsuú:”

ʻEiki, ʻoku ou tulolo he mamahi ʻi he ʻahó ni ʻi he loto kuo kafó.
ʻĀ hake muʻa ʻo fakamoʻui au he kuo tau-takele ʻa e mamahi hoku lotó!
Kuo lōmekina hoku laumālie mafasiá ʻe he lahi ʻo e angahalá.
Pea ʻoku ou ngalomia! ʻE ʻEiki. Fakatovave muʻa ke fakamoʻui kitá!
(Ngaahi Himi, fika 51)


ʻE lava ʻo fakamoʻui kitautolu ʻi he mafai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. Naʻe foaki ʻe Sīsū ki Heʻene kau ʻAposetoló ʻa e mālohi “ke nau fakamoʻui ʻa e mahaki kotoa pē, mo e hangatāmaki kotoa pē” (Mātiu 10:1; vakai foki, Maʻake 3:15; Luke 9:1–2), pea naʻa nau ʻalu “pea malangaʻaki ʻa e ongoongoleleí, mo nau [faifakamoʻui] ʻi he potu kotoa pē” (Luke 9:6; vakai foki, Maʻake 6:13; Ngāue 5:16). Naʻe fekauʻi atu foki e Kau Fitungofulú mo e mālohi pea mo e fakahinohino ke fakamoʻui ʻa e mahakí (vakai, Luke 10:9; Ngāue 8:6–7).

Neongo naʻe mei malava ke fakamoʻui ʻe he Fakamoʻuí ha taha pē te ne fie fakamoʻui, ka ʻoku ʻikai hoko pehē ia ʻiate kinautolu ʻoku nau maʻu Hono mafai lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku fakangatangata pē hono fakaʻaongaʻi fakamatelie ʻo e mafai ko iá, ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo Ia ʻoku ʻoʻona ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. ʻI heʻene peheé, ʻoku fakahā mai ko e ʻuhinga ʻoku faingāue ai e kaumātuʻá ki ha niʻihi pea ʻikai ke nau moʻuí, koeʻuhí he kuo “tuʻutuʻuni [ia] ke ne mate” (T&F 42:48). He ko e meʻa tatau pē he taimi ne feinga ai e ʻAposetolo ko Paulá ke fakamoʻui ia mei he “tolounua ʻi he kakanó” ʻa ia ne fielahi aí (2 Kolinitō 12:7), ka naʻe ʻikai fie fakamoʻui ia ʻe he ʻEikí. Naʻe tohi ki mui ʻe Paula ʻo pehē naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí, “Ko ʻeku [ʻaloʻofá ʻoku] lahi maʻau: he kuo fakakakato [hoku] mālohí ʻi hoʻo vaivaí” (v. 9). Naʻe talangofua ki ai ʻa Paula ʻo ne tali ʻo pehē te u “pōlepole . . . ʻi heʻeku ngaahi vaivaí, koeʻuhí ke nofoʻia au ʻe he mālohi ʻo Kalaisí . . . he kaú ka vaivai, ʻoku ou toki mālohi” (v. 9–10).

ʻOku haʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e fakamoʻui mahakí ʻi ha ngaahi founga kehekehe, ʻo fakatatau mo ʻetau fiemaʻu fakafoʻituituí, pea hangē ko ia ʻoku ʻafioʻi ʻe Ia ʻoku ʻofa lahi taha kiate kitautolú. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku hanga ʻe he “faingāué” ʻo fakamoʻui hatau puke pe toʻo atu ʻetau kavenga mafasiá. Pea taimi ʻe niʻihi ʻoku “fakamoʻui” kitautolu ʻaki hano ʻomi ha ivi pe mahino pe ivi kātekina ke tau fuesia ʻaki e ngaahi kavenga mafasia kuo tuku kiate kitautolú.

Naʻe nofo pōpula ʻa e kakai naʻe muimui kia ʻAlamaá ki ha kakai fakamālohi angahalaʻia. Ko e taimi naʻa nau lotua ai ha fakafiemālié, naʻe folofola ange ʻa e ʻEikí te Ne fakatauʻatāinaʻi kinautolu ʻi he ikuʻangá, ka ʻi he taimi lolotongá naʻa ne fakamaʻamaʻa pē ʻenau “ngaahi kavengá . . . , ke ʻoua naʻa mou ongoʻi ia ʻi homou tuʻá, lolotonga hoʻomou ʻi he pōpulá; pea te u fai ʻeni koeʻuhí ke mou hoko ʻa mui ko ha kau fakamoʻoni . . . ko au, ko e ʻEiki ko e ʻOtuá, ʻoku ou ʻaʻahi ki hoku kakaí lolotonga ʻenau mamahiʻiá” (Mōsaia 24:14). ʻI he tuʻunga ko iá, naʻe ʻikai ke toʻo ai ʻa e ngaahi kavenga mafasia ʻa e kakaí, ka naʻe fakamālohia kinautolu ʻe he ʻEikí koeʻuhí “ke faingofua ʻenau fua ʻa ʻenau ngaahi kavengá, pea nau fakaongoongo ki he finangalo kotoa pē ʻo e ʻEikí ʻi he loto fiefia mo e faʻa kātaki” (v. 15).

ʻOku kaungatonu e talaʻofa tatau ko ʻení mo hono ngaahi olá, kiate kimoutolu ngaahi faʻē kuo mālōlō homou husepānití pe veté, kiate kimoutolu tāutaha ʻoku taʻelatá, pehē ki he kau tauhi ʻoku mafasiá, mo kimoutolu ʻoku maʻu ʻe he faitoʻo kona tapú, pea mo kitautolu kotoa ʻo tatau ai pē pe ko e hā hotau mafasiá. ʻOku pehē ʻe he palōfitá, “Haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia” (Molonai 10:32).

ʻOku siva ʻetau ʻamanakí he taimi ʻe niʻihi ʻi he tōtuʻa ʻetau ongoʻi mafasiá. ʻI he taimi ʻoku tō-takutaku mai ai ha matangi ki heʻetau moʻuí, te tau ongoʻi mahalo hangē kuo tau liʻekiná pea tau kalanga tatau ai mo e kau ākongá ʻi he afaá, “‘Eiki, ʻoku ʻikai te ke tokangaʻi te tau mate?” (Maʻake 4:38). ʻI he faʻahinga taimi peheé, ʻoku totonu ke tau manatuʻi ʻa ʻEne talí: “Ko e hā ʻoku mou manavasiʻi pehē aí? ko e hā ʻoku ʻikai ai haʻamou tuí?” (v. 40).

ʻOku ʻatā e mālohi fai fakamoʻui ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí—ʻo tatau ai pē pe ʻokú ne toʻo atu ʻetau kavenga mafasiá pe fakamālohia kitautolu ke tau kātekina kinautolu ʻo hangē ko e ʻAposetolo ko Paulá—ʻoku ʻatā ia ki ha faʻahinga faingataʻaʻia pē ʻi he moʻui fakamatelié.

Hili haʻaku fai ha malanga konifelenisi ʻi hono kovi ʻo e ponokalafí (vakai, “Ponokalafí,” Liahona, Mē 2005, 87–90), naʻe lahi ha ngaahi tohi ne u maʻu mei ha kakai naʻe fakamafasiaʻi ʻe he meʻa fakapōpulá ni. Naʻe maʻu ha niʻihi ʻo e ngaahi tohí ni mei ha kakai tangata kuo nau ʻosi ikunaʻi ʻa e ponokalafí. Naʻe tohi mai ha tangata ʻo pehē:

“‘Oku ʻi ai ha ngaahi lēsoni kuó u ako mei heʻeku ikunaʻi e faʻahinga angahala fakalilifu ko ia ʻokú ne puleʻi kakato e moʻui ʻa e kakai ʻokú ne tauheleʻí: 1) Ko ha palopalema lahi ʻaupito ʻeni ʻoku mātuʻaki faingataʻa ke ikunaʻi. . . . 2) Ko e Fakamoʻuí ʻa e maʻuʻanga tokoni mo e maʻuʻanga ivi mahuʻinga tahá ʻi he hala ki he fakatomalá. . . . 3) ʻOku hoko ʻa hono ako fakaʻaho fakamātoato ʻo e folofolá, toutou ʻalu ki he temipalé, mo hono fakakaukauʻi fakamātoato ʻete kau atu ki he ouau sākalamēnití, ko ha ngaahi konga mahuʻinga ia ʻo e fakatomala ʻoku moʻoní. He te u pehē ʻoku tokoni e ngaahi meʻá ni ke toe loloto mo mālohi ange ai e fetuʻutaki ʻa ha taha mo e Fakamoʻuí, mahino ʻoku maʻu ʻe ha taha ki Heʻene feilaulau fakaleleí, pea mo e tui ki Hono mālohi faifakamoʻuí” (tohi he ʻaho 24 ʻo ʻOkatopa 2005).

Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí, “Haʻu kiate au, pea te mou maʻu ʻa e fiemālié ki homou laumālié” (Mātiu 11:28–29.) Naʻe tafoki e tangata mafasiá ʻo kole tokoni ki he Fakamoʻuí, pea te tau lava foki ʻo fai ia.

Naʻe tohi mai ha fefine naʻe tuʻu uesia ʻene nofo malí ʻi he maʻunimā hono husepānití ʻe he ponokalafí, ʻo ne fakamatalaʻi ʻene tuʻu ʻi hono tafaʻakí ʻi ha taʻu fakamamahi ʻe nima kae ʻoua, ʻo hangē ko ʻene laú, “tuʻunga ʻi he meʻaʻofa mahuʻinga nāunauʻia ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí pea mo ia naʻá Ne akoʻi mai kiate au fekauʻaki mo e faʻa fakamolemolé, kuo fāifai pē pea tauʻatāina [hoku husepānití]—pea mo au foki.” Neongo naʻe ʻikai fie maʻu ke fakamaʻa ia mei ha angahalá, ka ke fakatauʻatāinaʻi pē hono ʻofaʻangá mei he pōpulá, naʻá ne tohi ai ʻo pehē:

“Talanoa mo e ʻEikí . . . Ko ho kaumeʻa lelei tahá Ia! ʻOkú Ne ʻafioʻi ho mamahí koeʻuhí he naʻá Ne ʻosi ongoʻi ia. ʻOkú Ne mateuteu mai ke toʻo hoʻo kavengá. ʻAi ke lahi feʻunga hoʻo falala kiate Iá ke ke tuku hoʻo kaveingá ʻi Hono vaʻé pea te Ne fuesia ia maʻau. ʻE toki lava leva ke fetongi hoʻo mamahí ʻaki ʻEne melinó, ʻi he ongo taupotu taha ʻo homou laumālié” (tohi naʻe fakaʻaho ki he ʻaho 18 ʻo ʻEpeleli 2005.)

Naʻe tohi ha tangata ki ha Taki Māʻolunga fekauʻaki mo hono tokoniʻi ia ʻe he mālohi ʻo e Fakaleleí ʻi heʻene palopalema ko ʻene toe tokanga pē ki he kakai tangatá. Naʻe ʻosi tuʻusi ia mei he Siasí ʻi ha ngaahi maumaufono mamafa naʻe maumau ai ʻene ngaahi fuakava he temipalé mo hono ngaahi fatongia ki heʻene fānaú. Naʻe pau leva ke ne fili pe ʻe feinga ke ne moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí pe hokohoko he ʻalunga ʻoku fehangahangai mo hono ngaahi akonakí.

Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Naʻá ku ʻiloʻi ʻe faingataʻa, ka naʻe ʻikai te u ʻiloʻi meʻa kuo pau ke u fouá.” ʻOku fakamatalaʻi ʻe heʻene tohí ʻa e ongoʻi liʻekina mo taʻelatá, pea mo e loto mamahi lahi fau naʻá ne aʻusia ʻi hono lotó ʻi heʻene feinga ke foki maí. Naʻá ne lotu tāumaʻu ke maʻu ha fakamolemole, pea aʻu ʻo laulau houa ʻi he taimi ʻe niʻihi. Naʻe poupouʻi ia ʻe he lau folofolá, tokanga ʻa ha pīsope ʻofa, pea mo e ngaahi tāpuaki mei he lakanga fakataulaʻeikí. Ka ko e meʻa naʻe tokoni lahi tahá ko e Fakamoʻuí. Naʻá ne fakamatala ʻo pehē:

“Naʻe tuʻunga pē ʻiate Ia mo ʻEne fakaleleí. . . . ʻOku ou maʻu ha loto houngaʻia moʻoni he taimí ni. Naʻe meimei ke ope atu ʻeku mamahí ʻi he meʻa naʻá ku lava ke kātakiʻí, ka ʻoku fuʻu siʻisiʻi fau ia ʻi hono fakafehoanaki ki he meʻa naʻá Ne fuesiá. Ko e meʻa naʻe fakapoʻuli ai ʻeku moʻuí, ʻoku ʻi ai ʻa e ʻofá mo e houngaʻiá he taimí ni.”

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē: “‘Oku taku ʻe ha niʻihi ʻoku lava pē ʻa e liliú pea ko e tali pē ki aí ko ha kau mataotao fakaʻatamai. ʻOku nau ʻilo lahi ʻi he kaveinga ko iá mo lahi fau ʻa e meʻa ke nau foaki kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá . . . , ka ʻoku ou hohaʻa he ʻoku ngalo ke nau fakakau atu ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he ngāué ni. Kapau ʻe hoko ʻa e liliú, ʻe hoko ia ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻOku ou toe hohaʻa foki he ʻoku tokanga taha ha kakai tokolahi ke ʻiloʻi e ʻuhinga ʻoku hoko ai e [fetokangaʻaki pē tangatá mo e tangatá mo e fefiné mo e fefiné]. . . . Ka ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke tau fakakaukauʻi pe ko e hā ʻoku ou maʻu ai ʻa e [faingataʻá ni]. ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe naʻe fanauʻi mai pē au ia kuó u ʻosi maʻu ia pe ko e tupu mei he ʻātakaí. Ko hono moʻoní, ʻoku ou fāinga mo e meʻá ni ʻi heʻeku moʻuí pea ko e meʻa pē ʻoku mahuʻingá, ʻa e meʻa ko ia te u fai ki ai hili ʻení” (tohi ʻo e ʻaho 25 ʻo Māʻasi 2006.)

ʻOku ʻiloʻi ʻe he kakai ne nau fai mai ʻa e ngaahi tohi ko ʻení ʻoku ʻoku lahi e meʻa ʻomi ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí mo e fakamoʻui ʻoku hoko aí, ʻo mahulu ange ia ʻi hono foaki mai pē ʻo ha faingamālie ke fakatomala ai mei he angahalá. ʻOku toe ʻomi foki ʻe he Fakaleleí ha ivi ke tau kātekina e “ngaahi mamahi mo e ngaahi meʻa faingataʻa pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē,” he naʻe toe toʻo ʻe he Fakamoʻuí kiate Ia “‘a e ngaahi mamahi mo e ngaahi vaivai ʻo hono kakaí” (ʻAlamā 7:11). Ngaahi tokoua mo e tuofāfine, kapau ʻoku ʻikai fakamoʻui koe ʻe hoʻo tuí mo hoʻo ngaahi lotú pea mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mei ha mahaki, ʻe ʻoatu moʻoni ʻe he mālohi ʻo e Fakaleleí kiate koe ha ivi ke ke lava ʻo fuesia ʻa e kavenga mafasiá.

Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí, “Haʻu kiate au, ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié [ki homou laumālié]” (Mātiu 11:28–29).

ʻI heʻetau fekuki mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakamatelié, ʻoku ou lotua ke tau taki taha hangē ko hono lotua ʻe he palōfita ko Molomoná ʻa hono foha ko Molonaí: “‘Ofa ke hiki hake koe ʻe Kalaisi, pea ʻofa ke nofo maʻu ai pē ʻi ho lotó ʻa ʻene ngaahi mamahí mo e pekiá, . . . [ʻa] ʻene ʻaloʻofá mo e kātaki fuoloá, pea mo e ʻamanaki ki hono nāunaú pea mo e moʻui taʻengatá” (Molonai 9:25).

ʻOku ou fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi ko hotau Fakamoʻuí, ʻa ē ʻokú Ne fakaafeʻi kitautolu kotoa ke tau omi kiate Ia pea hoko ʻo haohaoa ʻiate Iá. Te Ne haʻihaʻi hotau ngaahi kafó pea te Ne fakamoʻui ʻetau kavenga mafasiá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy