The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
ʻOkatopa 2006
Tauhi Maʻu e Falala Ki Hotau Lakanga Fakataulaʻeikí

Tauhi Maʻu e Falala Ki Hotau Lakanga Fakataulaʻeikí

Palesiteni Thomas S. Monson
Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí

ʻOku fakafou ʻi hono fakahokó —kae ʻikai ko e fakaʻamú pē—ʻa hono faitāpuekina ʻo e moʻuí, takiekina mo e niʻihi kehé pea fakahaofi ai mo e ngaahi laumālié.

Palesiteni Thomas S. Monson ‘I he ngaahi uike si‘i kuohilí, ʻi ha houalotu ʻaukai mo fakamoʻoni ʻi homau uōtí, ne u siofi ha kiʻi tamasiʻi ʻi he ʻotu sea ʻi muí ʻi heʻene feinga ke lototoʻa feʻunga ke fakahoko ʻa ʻene fakamoʻoní. Naʻe tuʻo tolu pē fā nai ʻa ʻene feinga ke tuʻu hake mo e ʻikai pē ke lava. Ne faifai pē pea aʻu mai ki ai. Naʻá ne tuʻu hangatonu, lue loto toʻa atu ki he tuʻunga malangá, kaka hake ʻi ha sitepu ʻe ua ke tuʻu lelei he tuʻunga malangá, peá ne ala atu ʻo puke ʻa e tuʻunga malangá, vakai hifo ki he fakatahaʻangá, malimali—peá ne tafoki ʻo lue hifo he ongo sitepu ʻe uá, ʻo lue atu ki heʻene ongomātuʻá. Naʻá ku vakai atu kiate kimoutolu he pōoni ʻi he fuʻu Senitā Konifelenisi lahi ko ʻení, peá u fakakaukau ai kiate kinautolu ʻoku nau fanongo maí ʻo u toe ongoʻi ʻa e loto houngaʻia kakato ange ʻi he meʻa naʻe fai ʻe he kiʻi tamasiʻi ko iá.

Siʻoku ngaahi tokoua, ʻoku ou lāngilangiʻia he faingamālie ke u lea atu ai he pōní. Naʻá ku fakakaukau ki he meʻa te u lea ʻaki kiate kimoutolú. Ne haʻu ki heʻeku fakakaukaú ha potufolofola ʻoku ou manako ai mei he tohi ʻa Tangata Malangá: “Ke ke manavahē ki he ʻOtuá peá ke fai ki heʻene ngaahi fekaú: he ʻoku kātoa ʻi he meʻá ni ʻa e [fatongia] totonu ʻo e tangatá” (Tangata Malanga 12:13). ʻOku ou saiʻia he foʻi lea fakaʻeiʻeiki ko ia ko e fatongia.

Naʻe pehē ʻe he Seniale ʻiloa ko ia he Tau Fakalotofonua ʻa ʻAmeliká ko Lōpeti E. Lī, “Ko e tufakangá ko e foʻi lea fakaʻeiʻeiki taha ia ʻi hotau lea fakafonuá. . . . He ʻikai lava ke ke ngāue ʻo laka hake ai. . . . ʻOku ʻikai totonu ke ke teitei loto ke ngāue ʻo siʻi ange ai” (ʻi he John Bartlett, Familiar Quotations [1968], 620).

ʻOku tau takitāuhi pē ʻa e fatongia ʻoku fekauʻaki mo e lakanga fakataulaʻeiki toputapu ʻoku tau maʻú. ʻOku tatau ai pē pe ko e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone pe Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki, ʻoku kei fie maʻu pē ha meʻa lahi meiate kitautolu. Naʻe fakanounouʻi ʻe he ʻEikí hotau fatongiá ʻi Heʻene tapou mai he fakahā fekauʻaki mo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻo pehē, “Ko ia, tuku ke akó ni ʻo ʻilo ʻe he tangata kotoa pē hono fatongiá, pea ngāue ʻi he lakanga kuo fakanofo ia ki aí ʻi he faivelenga kakato” (T&F 107:99).

ʻOku ou fakatauange ʻaki hoku lotó mo e laumālié kotoa, ʻe fakaʻapaʻapaʻi e lakanga fakataulaʻeikí ʻe he talavou kotoa pē ʻokú ne maʻu ia, peá ne tauhi maʻu e falala ʻoku tuku mai he taimi ʻoku foaki aí.

ʻI he taʻu ʻe nimangofulu mā taha kuohilí, ne u fanongo ai ha lea ne fai ʻe Viliami J. Kilisilou ko e Siʻí, ʻa ia naʻe palesiteni he Siteiki Tonga ʻOkitení pea hoko ki mui ange ko ha Tokoni ki he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ki ha houʻeiki tangata he fakataha lahi ʻo e lakanga lakataulaʻeikí ʻi he konifelenisí peá ne toe fai ai ha talanoa fekauʻaki mo e falalá, lāngilangí mo e fatongiá. Tuku muʻa ke u vahevahe atu e talanoa ko iá kiate kimoutolu. ʻOku kaungatonu kiate kitautolu he ʻahó ni ʻa e lēsoni faingofua ko iá, ʻo hangē ko ia he kuohilí.

“Naʻe tuʻu ʻa e [talavou] ko Lūpetí he veʻehalá ʻo mamata ki he fakatovave hake ha kakai tokolahi. Naʻe fāifai peá ne fakatokangaʻi atu hano kaumeʻa. Naʻá ne ʻeke ange ki ai, ʻKo hoʻomou fakavavevavé ki fē?’

“Naʻe kiʻi tuʻu hifo hono kaumeʻá. Naʻá ne pehē ange, ʻKuó ke fanongo he meʻa kuo hokó?’

Naʻe tali ange ʻe Lūpeti, “‘Oku teʻeki ke u fanongo ha meʻa.’

Naʻe pehē ange hono kaumeʻá, “‘Kuo mole e foʻi ʻemalata ʻa e tuʻí! Naʻá ne hāʻele ʻaneafi ki ha mali ʻa e houʻeikí peá ne tui ai ʻa e foʻi ʻemalatá ʻi ha sēini koula ʻo ne kahoa. Naʻe homo e foʻi ʻemalatá ia mei he sēiní. ʻOku kau atu e taha kotoa pē ki he kumí, he kuo folofola e Tuʻí te ne fakapaleʻi. . . ha taha te ne maʻu iá. Haʻu, kuo pau ke ta vave ki ai.’

“Naʻe pehē ange ʻa Lūpeti, ʻHe ʻikai lava ke u ʻalu kae ʻoua kuó u poaki ki heʻeku kuifefiné.’

“Naʻe tali mai ʻe hono kaumeʻá, ‘Ta he ʻikai lava ke u toe tatali. ʻOku ou loto ke u maʻu e foʻi ʻemalatá.’

“Naʻe fakatovave atu ʻa Lūpeti ki he kiʻi fale he loto vaotātaá ke poaki ki heʻene kuifefiné. Naʻá ne kole ange, ʻKapau te u maʻu ia te ta mavahe atu ai mei he kiʻi fale maʻulalo ko ʻení ʻo fakatau ha konga ʻapi he veʻe-moʻungá.’

“Ka naʻe kalokalo pē ʻene kuifefiné mo pehē ange, ʻKo e hā e meʻa ʻe hoko ki he fanga sipí? Kuo nau hohaʻa ʻi hono tuku ʻaaʻi kinautolú, he ʻoku nau fie ʻalu ʻo kaikai ʻi he musie laumaʻuiʻuí pea ʻoua muʻa naʻa ngalo ke ke ʻave kinautolu ki he vaí ʻi he māʻolunga ange ʻa e laʻaá.’

“Ne ʻalu loto mamahi pē ʻa Lūpeti ʻo ʻave ʻa e fanga sipí ʻo fakakaikai pea ʻi he hoʻataá, naʻá ne taki kinautolu ki he kiʻi anovai he vaotaá. Naʻá ne hekeheka ʻi ha fuʻu maka he veʻe vaitafé. Naʻá ne fakakaukau, ʻPehēange mai ne u maʻu ha faingamālie ke u kau he kumi ki he foʻi ʻemalata ʻa e Tuʻí!’ Naʻe tafoki hono ʻulú ʻo sio hifo ki he ʻoneʻone he kilisitahí pea fokifā pē kuó ne sio fakamamaʻu hifo ki he vaí. Ko e hā nai ē? ʻIkai, ʻoku ʻikai ko ia! Naʻá ne puna hifo ki he loto vaí ʻo ne toʻo hake ha meʻa lanu mata ʻoku pipiki ai ha konga sēini koula [ne motu]. Naʻá ne kaikaila, ʻKo e foʻi ʻemalata ʻeni ʻa e Tuʻí! Mahalo naʻe homo mei he kāhoa sēini ʻo e Tuʻí [heʻene heka hoosi ʻo fakalaka mai he vaitafé pea ʻomi ia ʻe he ʻaú] ki heni.’

“Naʻe lele fiefia atu ʻa Lūpeti ki he kiʻi fale ʻo ʻene kuifefiné ke talaange ʻa e meʻa kuó ne ʻiló. Naʻe talaange ʻe heʻene kuifefiné, ʻOfa ke ke monūʻia siʻeku tama, ka naʻe ʻikai ke ke mei maʻu ia kapau naʻe ʻikai ke ke fai ho fatongiá, ko hono fakateketeka e fanga sipí.’ Naʻe ʻiloʻi ʻe Lūpeti ʻoku moʻoni ia.” (ʻI he Conference Report, Oct. 1955, 86; ne lilu ʻa e fokotuʻutuʻu fakapalakalafí, fakamataʻitohi lahí, mo e fakaʻilonga leá.)

Ko e lēsoni ke ako mei he talanoá ni, ʻoku maʻu ia ʻi ha kupuʻi lea ʻoku tau angamaheni ki ai: “Fai [ho] fatongiá; ko e lelei tahá ia; Tuku leva [e] toengá ki he ʻEikí!” (Henry Wadsworth Longfellow, “The Legend Beautiful,” ʻi he The Complete Poetical Works of Longfellow [1893], 258).

Kiate kimoutolu ʻoku palesiteni pe naʻe palesiteni ʻi hoʻomou kōlomú, tuku muʻa ke u fokotuʻu atu ʻoku ʻikai ngata ho fatongiá he taimi ʻoku tukuange ai koe mei he fatongiá. ʻOku hokohoko atu pē ho fatongiá, ʻa hoʻo fetuʻutaki mo e kau mēmipa ʻo e kōlomú, ʻo aʻu ki haʻo mate.

ʻI heʻeku hoko ko ha akonaki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, naʻe ui au ke u palesiteni he kōlomú. ʻI he poupou mo e tokoni ʻa ha ʻetivaisa fakakōlomu moʻui mateaki, ne u ngāue mālohi ai ke fakapapauʻi ʻoku haʻu maʻu pē ʻa e kau talavoú ki heʻemau ngaahi fakatahá. Naʻe ʻi ai ha toko ua naʻe faingataʻa, ka ʻi heʻemau loto vilitakí, ʻofá, pea mo ha kiʻi feifeingaʻi, naʻe kamata ke na haʻu ki he ngaahi fakatahá mo kau ki he ngaahi ʻekitivitī fakakōlomú. Ka neongo ia, hili ha taimi lahi mei ai, ne na mavahe mei he uōtí ʻi ha feinga ako mo ngāue, pea ne na toe foki ai ʻo māmālohi pē.

ʻI he ngaahi taʻu kimui aí, ne u faʻa fetaulaki ai mo hoku kaungāmeʻa ko ʻení ʻi ha ngaahi polokalama kehekehe. Ko e taimi kotoa pē ʻoku mau fetaulaki ai, ʻoku ou ala atu ki hona umá mo pehē ange, “‘Oku ou kei hoko pē ko hoʻomo palesiteni fakakōlomu, pea he ʻikai tuku ia. ʻOkú mo mahuʻinga fau kiate au pea ʻoku ou loto ke mo fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e mālohi he Siasí.” ʻOkú na ʻiloʻi ʻeku ʻofa ʻiate kinauá pea he ʻikai ke u teitei foʻi.

ʻOku maʻu ʻe kitautolu kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ha faingamālie ke fuatotonu ai hotau fatongiá. Ko ha kau tauhisipi kitautolu ʻi ʻIsileli. ʻOku tali mai ʻa e fanga sipí ke tau fafangaʻi ʻaki kinautolu e mā ʻo e moʻuí.

ʻI ha pō Hālouini ʻe taha he ngaahi taʻu lahi kuohilí, ne u tokoni ai ki ha taha ne hē fakataimi mei hono halá peá ne fie maʻu ha taha ke tokoni ʻi hono toe fakafoki mai iá. Ne u fakaʻuli atu ai ki ʻapi mei ʻōfisi kuo fuoloa e efiafí. Ne u kiʻi ʻāʻāmio holo ko e Hālouiní, ʻo tuku pē ke tokangaʻi ʻe hoku hoá ʻa e kau ʻaʻahi mai he efiafi Hālouiní. ʻI heʻeku fakalaka atu he Falemahaki Seni Maʻaké ʻi Sōleki Sití, ne u manatuʻi hake haku kaumeʻa ko Mākisi ʻokú ne lolotonga tokoto he falemahaki ko iá. Ne taʻu lahi ʻeku maheni mo iá he ne ma toki ʻiloʻi ki mui ange naʻá ma tupu hake he uooti tatau pē, ka ʻi ha taimi kehekehe. ʻI he taimi ne fāʻeleʻi ai aú, kuo ʻosi hiki ʻa Mākisi ia mo hono fāmilí mei he uōtí.

ʻI he pō Halouini ko iá, ne u fakaʻuli atu ki he tauʻanga meʻalelé ʻo hū atu ki falemahaki. ʻI heʻeku tuʻu he tesí ke ʻeke ʻa e fika hono lokí, naʻe talamai kiate au ko e taimi naʻe ʻoange ai ʻa Mākisi ke fakatokotó, naʻe ʻikai ko e siasí naʻe hiki ʻe Mākisi ʻi hono lekōtí, ka ko ha siasi kehe.

Ne u hū atu ki he loki ʻo Mākisí ʻo fakalea atu kiate ia. Ne u talaange ʻeku ongoʻi laukau heʻeku hoko ko hono kaumeʻa pea mo e lahi ʻeku tokanga kiate iá. Naʻá ku talanoa ki heʻene ngāue fakapangikeé pea mo ʻene hoko ko e taki ʻo e kau tā-meʻalea ʻi hono taimi ʻataá. Ne u ʻiloʻi ai naʻá ne loto mamahi ʻi ha lea ne fai ʻe ha niʻihi pea ʻalu leva ia ki ha siasi kehe. Ne u fakahā ange, “‘E Mākisi, ʻokú ke maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. ʻOku ou fie faingāue kiate koe he pooni.” Naʻá ne loto ki ai pea fai e faingāué. Naʻá ne talamai leva ʻoku puke lahi foki mo hono uaifi ko Pēnisí pea ʻoku tokoto pē he loki hokó. Ne u fakaafeʻi ia ke ma faingāue ki hono uaifí. Naʻá ne kole mai ke u tokoni ange. Naʻá ku fai ia. Naʻá ne tākai ʻa e loló ʻi hono uaifí. Naʻe tō ha ngaahi loʻimata pea mau feʻiloaki ʻi heʻeku fakamaʻu ʻa e tākai loló pea mo Mākisi, ne hili fakataha homa ongo nimá ʻi he ʻulu ʻo hono uaifí, ʻo hoko ai e pō Hālouini ko iá ko ha efiafi fakangalongataʻa.

ʻI heʻeku mavahe mei he falemahakí, ne u toe tuʻu atu he tesí ʻo talaange ki he tokotaha tali-telefoní kuo loto ʻa Mākisi mo hono uaifí ke liliu ʻa hona lekōtí ke ʻasi ai ʻokú na kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ne u tatali pē ai mo sio kae ʻoua kuo fai e fetongí.

Kuo ʻosi pekia hoku kaungāmeʻa ko Mākisi mo Pēnisí, ka ne na mālohi he Siasí he toenga ʻo ʻena moʻuí peá na maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo ʻena fakamoʻoni ki he ongoongoleleí mo e ʻalu ki he lotú.

ʻE ngaahi tokoua, ko hotau fatongiá ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku fie maʻu ʻetau tokoní, ʻi ha faʻahinga ʻuhinga pē. ʻOku ʻikai faingataʻa ʻetau tukupaá. ʻOku tau fai e ngāue ʻa e ʻEikí pea ko ia ʻoku tau maʻu ha totonu ki Heʻene tokoní. Ka kuo pau ke tau feinga. ʻI he faiva ko ia ko e, Shenandoah, ʻoku maʻu ai e ngaahi lea fakalotolahi ko ʻení: “Kapau he ʻikai ke tau feinga, ʻoku ʻikai ke tau ngāue, pea kapau ʻoku ʻikai ke tau ngāue, ko e hā leva hono ʻuhinga ʻoku tau ʻi heni aí?”

Ko hotau fatongiá ke moʻui ʻi ha founga ʻo ka hoko mai ha ui ke tau foaki ha tāpuaki fakataulaʻeikí, pe tokoni ʻi ha faʻahinga founga pē, ʻoku tau moʻui taau ke fakahoko ia. Kuo fakahā mai he ʻikai ke tau lava ʻo hao mei he ola ʻo ʻetau takiekina fakafoʻituitui ha taha. Kuo pau ke tau fakapapauʻi ʻoku lelei mo langaki moʻui ʻa ʻetau takiekiná.

ʻOku maʻa nai hotau nimá? ʻOku maʻa nai hotau lotó? ʻI heʻetau toe vakai atu ki he hisitōliá, ʻoku tau ‘ilo ai ha lēsoni ʻi he moʻui tāú ʻi he ngaahi lea fakaʻosi ʻa e Tuʻi ko Talaiasí. Tuʻunga ʻi he ouau fakafonua totonú, ne mahino foki ai ko Talaiasí ko e tuʻi fakalao ia ʻo ʻIsipité. Naʻe ʻosi talaki foki ko hono filí, ʻa ʻAlekisānita ko e Lahí, ko e foha fakalao ia ʻo ʻĀmoni. Naʻe Felo foki mo ia. ʻI hono maʻu atu ʻe ʻAlekisānita ʻa Talaiasi kuo ‘ulungia pea mei maté, naʻá ne hilifaki hono nimá ʻi hono ʻulú ke fakamoʻui ia, mo ne fekauʻi ange ke tuʻu hake ʻo hoko atu hono mafai fakatuʻí, peá ne pehē ange, “‘E Talaiasi, ʻoku ou fuakava kiate koe ʻi he ʻao ʻo e ngaahi ʻotuá kotoa pē, ʻoku ou fakahoko e ngaahi meʻá ni ʻi he moʻoni mo e totonu.”

Naʻe valoki vaivai ange ʻa Talaiasi, “‘E ʻAlekisānita, ko hoku foha, . . . ʻokú ke pehē nai te ke lava ʻo ala hake ki langi ʻaki ho ongo nimá?” (To’o mei he Hugh Nibley, Abraham in Egypt [1981], 192.)

ʻE lava ke hoko fakalongolongo mai e ui ki he fatongiá, ʻi heʻetau tali ʻe kitautolu kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻa e ngaahi ngāue ʻoku vahe maí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmita, ko ha takimuʻa angatonu mo lelei, pea ko e Palesiteni hono valu ʻo e Siasí, “Ko ho fuofua fatongiá ia ke ʻilo ki he finangalo ʻo e ʻEikí, peá ke fuatotonu ho fatongiá ʻi he ivi mo e mālohi ʻo Hono lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní, ʻi he ʻao ho kaungā-ngāué, ʻi ha founga ʻe fiefia ai e kakaí ke nau muimui mo faʻifaʻitaki kiate koe” (‘i he Conference Report, Apr. 1942, 14).

Pea ‘oku founga fēfē nai ha fua totonu ʻe ha taha ha uiuiʻí? ʻI hono fakahoko pē ʻo e ngāue ʻoku fekauʻaki mo iá.

ʻE ngaahi tokoua, ʻoku fakafou ʻi hono fakahokó —kae ʻikai ko e fakaʻamú pē—ʻa hono faitāpuekina ʻo e moʻuí, takiekina mo e niʻihi kehé pea fakahaofi ai mo e ngaahi laumālié. Naʻe pehē ʻe Sēmisi, “Ka ke fai ʻe kimoutolu ki he folofolá, pea ʻoua naʻa ngata ʻi he fanongó, ʻo mou kākaaʻi ʻa kimoutolu” (Sēmisi 1:22).

ʻOfa ke toe faifeinga ʻa kitautolu kotoa pē ʻoku ʻi heni he fakataha lakanga fakataulaʻeiki ʻo e pōní, ke tau feʻunga ke maʻu e takiekina ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku toko lahi fau ha kakai ʻoku nau tautapa mo lotu ke maʻu ha tokoni. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku lotofoʻi, pea kuo fuoloa ʻenau fie foki mai ka ʻoku ʻikai ke nau ʻilo e founga ke nau kamata aí.

Kuó u tui maʻu pē ki hono moʻoni e fakalea ko ʻení, “‘Oku tō maʻu pē e ngaahi tāpuaki fungani ia ʻa e ʻOtuá ki he nima ʻo kinautou ʻoku tauhi kiate Ia ʻi māmaní” (Whitney Montgomery, “Revelation”, ʻi he Best Loved Poems of the LDS People, ʻētitaʻi ʻe Jack M. Lyon mo ha niʻihi kehe [1996], 283).Tau maʻu muʻa ha ongo nima mateuteu, maʻa mo loto fiengāue ke tau lava ʻo foaki atu ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa ʻe finangalo e Tamai Hēvaní ke nau maʻu meiate Iá.

ʻOku ou fakaʻosi ʻaki ha sīpinga mei heʻeku moʻuí. Naʻe ʻi ai haku kaumeʻa mamae naʻe meimei ke lōmekina ia ʻe he mamahi mo e faingataʻa ʻo e moʻuí, ʻo lahi ange he meʻa naʻe malava ke ne kātakiʻí. Faifai pea fakatokoto ia ʻi falemahaki ko haʻane puke lahi. Naʻe ʻikai ke u ʻilo ki heʻene tokoto aí.

Ne ma ō mo Sisitā Monisoni ki he falemahaki tatau pē ke ʻaʻahi ki ha taha kehe naʻe puke lahi ʻaupito. ʻI heʻema hū ki tuʻa mei he falemahakí ʻo kamata lue atu ki he tauʻanga ʻema kaá, ne u ongoʻi hano ueʻi makehe au ke u toe foki ʻo fakaʻekeʻeke pe ʻoku tokoto ai hoku kaumeʻa ko Hailamé. Naʻe fakapapauʻi mai mei he tesí ko e hili ʻeni ha ngaahi uike lahi e tokoto ai ʻa Hailame.

Ne ma lue atu ki hono lokí, ʻo tukituki he matapaá peá ma fakaava hake. Naʻe ʻikai ke ma mateuteu ki he meʻa ne ma mamata ki aí. Naʻe fonu e lokí he ʻū fuhinga pulá. Naʻe tohi mataʻāʻā ʻi ha pousitā he holisí ʻa e kupuʻi lea “‘Ofa ke ke maʻu ha ʻaho fāʻeleʻi fiefia Tangataʻeiki.” Naʻe hekeheka pē ʻa Hailame ʻi hono mohengá pea haʻohaʻo takai ai hono fāmilí. ʻI heʻene sio mai kiate kimauá, naʻá ne pehē mai, “‘E Misa Monisoni, naʻá ke ʻiloʻi fēfē ko hoku ʻaho fāʻeleʻí ʻeni?” Ne u malimali fakalongolongo ange pē ʻo ʻikai tali ʻa e fehuʻí.

Ne haʻohaʻo takatakai leva ʻe kimautolu kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki he lokí, ʻa ʻenau tamaí mo e kui tangata pea ko hoku kaumeʻa, ʻo mau faingāue kiate ia.

Hili e tō ha ngaahi loʻimata, fakahaaʻi mo ha ngaahi fofonga malimali mo houngaʻia pea mo haʻamau feʻiloaki, ne u punou atu leva ʻo fanafana ange kia Hailame: “Manatuʻi e folofola ʻa e ‘Eikí, he te nau poupouʻi koe. Kuó Ne talaʻofa atu, ‘ʻE ʻikai ke u tuku ke [mou] tuēnoa: te u haʻu kiate [kimoutolu]’ (Sione 14:18).”

ʻOku ʻikai tuʻu e taimí. ʻOku ngaʻunu fakataha pē fatongiá mo e laka ʻa e taimí. ʻOku ʻikai vaivai pe hōloa e fatongiá. ʻOku haʻu mo ʻalu e ngaahi fepakipakí, ka ʻoku ʻikai ngata e feingatau ʻoku fai ki he ngaahi laumālie ʻo e tangatá. ʻOku ongo mahino mai e leʻo ʻo e ʻEikí kiate ko e mo au, mo e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki he feituʻu kotoa pē. ʻOku ou toe fakaongo atu ia: “Ko ia tuku ke akó ni ʻo ʻilo ʻe he tangata kotoa pē hono fatongiá, pea ngāue ʻi he lakanga kuo fakanofo ia ki aí ʻi he faivelenga kakato” (T&F 107:99).

ʻE ngaahi tokoua, tau ako muʻa ke tau ʻiloʻi hotau ngaahi fatongiá. Tau moʻui taau ke fakahoko e ngaahi fatongia ko iá pea ʻi heʻetau fakahoko iá, ʻoku tau molomolomuivaʻe ai ki he ʻEikí. He ko e taimi ne hoko mai ai kiate Ia ʻa e ui ki he fatongiá, naʻá Ne tali ʻo pehē, “‘E Tamai, ke fai pē ʻa ho finangaló pea ke ʻoʻou ʻa e lāngilangí ʻo taʻengata” (Mōsese 4:2). ʻOku ou lotua ʻi he loto fakatōkilalo ke tau fai pehē foki mo kitautolu, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisi ko e ʻEikí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy