The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
ʻOkatopa 2006
Tuʻu Hake, Kau Tangata ʻa e ʻOtuá

Tuʻu Hake, Kau Tangata ʻa e ʻOtuá

Palesiteni Gordon B. Hinckley

ʻOku haʻu fakataha e lakanga fakataulaʻeikí ni mo ha tufakanga maʻongoʻonga ke tau moʻui taau mo ia.

Palesiteni Gordon B. HinckleyNgaahi tokoua, ‘oku mou fotu mai ko ha kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki mateuteu. ʻOku mou fotu mai ʻi hoʻomou sote hiná ʻo hangē ʻoku mou mateuteu ke ngāue. Pea kuo hokosia ʻa e taimi ke ngāué.

Ko ha ʻata fakaʻofoʻofa moʻoni ʻeni. ʻOku fonu maʻopo ʻa e Senitā Konifelenisi fakaofó ni, pea aʻu atu ʻemau ngaahi leá ki he funga ʻo e māmaní. Mahalo ko e fakataha tokolahi taha ʻeni kuo fai ʻe ha kau tangata ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku ou vikia kimoutolu ʻi hoʻomou ʻi heni he pōní.

Ne u toki fanongo ki muí ni he televīsoné ki ha koniseti ʻa e Kau Hiva ʻa e Kau Tangata BYU. Naʻa nau hivaʻi ha foʻi hiva mālie ko e “Tuʻu Hake, Kau Tangata ʻa e ʻOtuá.” Naʻe faʻu ia ʻi he 1911 ʻe Viliami P. Meulolo, pea naʻá ku maʻu hano tatau heʻetau himí neongo ʻoku ʻikai ke u manatuʻi hano hivaʻi.

ʻOku paotoloaki mai ʻe he fakaleá ʻa e laumālie tatau pē ʻo e ngaahi himi faka-Pilitānia ne faʻu ʻe Sālesi Uaisēlē mo e niʻihi kehé. ʻOku peheni hono fakaleá:

Tuʻu hake, kau tangata ʻa e ʻOtuá!
Siʻaki e meʻa ʻoku ʻikai mahuʻingá.
Foaki ho lotó, laumālié, ʻatamaí mo e mālohí
Ke tokoni ki he Tuʻi ʻo e Ngaahi Tuʻí.

Tuʻu hake, kau tangata ʻa e ʻOtuá
Pea tuʻu fakamakatuʻu fakatahá.
Ngāue fakataha ʻi he ongoʻi fakatokouá
Pea fakangata ʻa e kuonga ʻo e faiangahalá.

Tuʻu hake, Kau tangata ʻa e ʻOtuá!
Tatali atu e siasí kiate kimoutolu ná,
ʻIkai feʻunga hono iví ki he fatongiá;
Tuʻu hake ʻo tokoni ke hoko ʻo maʻongoʻongá!

Tuʻu hake kau tangata ʻa e ʻOtuá!
Molomolomuivaʻe ʻiate Iá.
Hoko ko e fototehina ʻo e Foha ʻo e Tangatá,
Tuʻu hake, kau tangata ʻa e ʻOtuá!
(Hymns, no. 324; maʻu ʻa e veesi tolu ʻi he The Oxford American Hymnal, ʻētitaʻi ʻe Carl F. Pfatteicher [1930], no. 256)


ʻE hoku ngaahi tokoua, ʻoku ʻosi mahino pē ʻa e folofolá ia ʻi hono fakaʻaongaʻi kiate kitautolu taki tahá. Hangē ko ʻení, naʻe tohi ʻe Nīfai e ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá ʻo ne pehē, “Pehēange ʻe au kuó ke tokanga ki heʻeku fekaú—kuo toki hangē ko e vaitafe ʻa hoʻo fiemālié, pea tatau hoʻo māʻoniʻoní mo e ngaahi peau ʻo e tahí”(1 Nīfai 20:18; vakai foki, ʻĪsaia 48:18).

Ko e ngaahi lea ʻa Līhaí, ko ha ui mahino ia ki he kau tangata mo e kau talavou kotoa pē ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻá ne pehē ʻi he loto fakapapau: “‘Ā hake ʻe hoku ngaahi foha; ʻai ʻa e teunga tau ʻo e māʻoniʻoní. Tupeʻi atu ʻa e ngaahi haʻi ʻa ia kuo haʻi ʻaki ʻa kimoutolú, pea haʻu ki tuʻa mei he kakapú pea tuʻu hake mei he efú” (2 Nīfai 1:23).

ʻOku ʻikai ha tangata pe tamasiʻi he haʻofangá ni, te ne taʻe lava ʻo fakaleleiʻi ʻene moʻuí. Pea ʻoku fie maʻu ke hoko ia. He ʻoku tau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá. Kapau ko ha kau talavou kitautolu ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ʻoku ʻi ai ʻetau totonu ki he tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló ke fakahinohinoʻi mo tataki pea tāpuakiʻi mo maluʻi kitautolu. Ko ha meʻa fakaofo mo lelei ia. Kapau kuo foaki kiate kitautolu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ta kuo foaki ai kiate kitautolu ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻangá, ʻa ia ʻoku ʻi ai hano ngaahi mālohi taʻengatá. Ko e folofola ʻeni ʻa e ʻEikí ʻi Heʻene hilifakinima ʻa ʻEne kau ākongá.

ʻOku haʻu fakataha e lakanga fakataulaʻeikí ni mo ha tufakanga maʻongoʻonga ke tau moʻui taau mo ia. He ʻikai lava ke tau fakahōhōloto ʻi he ngaahi fakakaukau ʻulí. Kuo pau ke ʻoua naʻa tau kau atu ki he ponokalafí. Kuo pau ke ʻoua naʻa tau ʻefihia ʻi ha faʻahinga founga ʻo e ngaohikoviá. Kuo pau ke tau mavahe hake mei he faʻahinga meʻa ko iá. “Tuʻu hake kau tangata ʻa e ʻOtuá!” pea siʻaki e ngaahi meʻá ni pea ʻe hoko leva ʻa e ʻEikí ko ho fakahinohino mo e poupou.

Naʻe pehē ʻe he palōfita ko ʻĪsaiá, “‘Oua naʻá ke manavahē he ʻoku ou ʻiate koe, ʻoua ʻe loto vaivai he ko au ko ho ʻOtuá: te u fakamālohia koe; ʻio te u tokoni kiate koe; ʻio, te u poupou hake koe ʻaki ʻa e nima toʻomataʻu ʻo ʻeku angatonú” (ʻĪsaia 41:10).

ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻo kimoutolu kau talavoú, ʻoku maʻu hoʻomou fiefiá he teunga fakalālāfuaʻá. ʻOku ou ʻiloʻi ko ha tefito pelepelengesi ʻeni, ka ʻoku ou tui ʻoku ʻikai taau ia mo ha talavou kuo fakanofo ki he lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. ʻOku faʻa tatau pē e lea ʻoku tau fakaʻaongaʻí mo hotau valá. ʻOku tau fiefia ʻi he kapekapé, mo e takuanoa e huafa ʻo e ʻEikí. Kuo folofola mahino mai e ʻOtuá ʻo fakafepakiʻi ʻa e meʻá ni.

ʻOku ou tui pē kuo mou ʻosi fanongo he talanoa kia Palesiteni Sipenisā W. Kimpoló, ka ʻoku ou toe fie fai atu ia. Naʻe fai hano tafa ʻi he falemahakí. Naʻe fakatokoto ia ʻe ha neesi tangata ʻi ha mohenga ke teke ai ia. ʻI heʻena aʻu ki he lifí, naʻe tau e nēsí ia he mohengá peá ne lea ai ʻo takuanoa e huafa ʻo e ʻEikí.

Neongo naʻe ʻikai ʻāʻā lelei ʻa Palesiteni Kimipolo, ka naʻá ne pehē hake pē, “Kātaki fakamolemole muʻa, ko hoku ʻEikí ʻena ʻokú ke taukaeʻí.”

Naʻe longonoa e meʻa kotoa pē, pea toki fanafana ange leva e talavoú ʻi he leʻo vaivai, “‘Oku ou kole fakamolemole atu.” (Vakai, The Teachings of President Spencer W. Kimball, ʻētitaʻi ʻe Edward L. Kimball [1982], 198.)

ʻOku ou fie taki hoʻomou tokangá ki ha meʻa ʻoku ou hohaʻa lahi ki ai. ʻI he fakahā ʻa e ʻEiki, naʻá Ne tuʻutuʻuni ai ke maʻu ʻe he kakaí ni ʻa e ako fakaʻatamai te nau lavá. Kuó Ne folofola mahino ʻo kau ki he meʻá ni. Ka ʻoku ʻi ai ha hōloa lahi ʻaupito ʻoku hoko. Naʻe fakahā mai ʻe Misa Lolofi Kea, ko e Komisiona Ako ʻa e Siasí ʻi he ʻIunaiteti Siteití, ko e peseti ʻe 73 ʻo e kau finemuí ʻoku ʻosi mei he akoʻanga māʻolungá, kae peseti pē ʻe 65 ʻa e kau talavoú. ʻOku liʻaki ʻe he kau talavoú e akó, ʻo lahi ange ia he kau finemuí.

ʻOku fakafuofua ko ha peseti ʻe 61 ʻo e kau talavoú ʻoku nau hoko atu ki he kolisí hili pē ʻa e akoʻanga māʻolungá, kae peseti ʻe 72 e kau finemuí.

ʻI he 1950, ko e peseti ʻe 70 ʻo kinautolu ne hū ki he kolisí ko ha tamaiki tangata, pea peseti ʻe 30 ʻa e tamaiki fefiné; ʻa ia ʻoku fakafuofua ko e aʻu ki he taʻu 2010 ʻe peseti ʻe 40 ʻa e tamaiki tangatá kae peseti ʻe 60 ʻa e tamaiki fefiné.

ʻI he taʻu kotoa pē, ʻoku tokolahi ange e kakai fefine maʻu mataʻitohi BA, ʻi he kakai tangatá talu mei he 1982 pea tokolahi ange ʻa e kau mataʻitohi MA, talu mei he 1986.

ʻOku hā mahino mei he ngaahi fakamatalá ni ʻoku tokolahi ange ʻa e kau finemui ʻoku hokohoko atu ʻenau feinga fakaakó, ʻi he tamaiki tangatá. Pea ʻoku ou pehē atu ai kiate kimoutolu kau talavou, tuʻu hake ʻo mapuleʻi koe peá ke ngāue ʻaonga ʻaki e ngaahi faingamālie fakaakó. ʻOkú ke loto ke ke mali mo ha taʻahine ʻoku māʻolunga ange hono tuʻunga fakaakó ʻiate koe? ʻOku tau talanoa ʻeni ki he “haʻamonga tataú.” ʻOku ou tui ʻoku ʻuhinga pē mo ia ki he tafaʻaki fakaakó.

ʻIkai ngata aí, ʻe hanga ʻe hoʻo akó ʻo fakamālohia hoʻo ngāue ʻi he Siasí. Naʻe fai ha savea he ngaahi taʻu lahi kuohilí pea hā ai ko e māʻolunga ange ko ia ʻa e tuʻunga fakaakó, ko e lahi ange ai pē ia ʻa e tuí mo e kau atu ki he ngaahi meʻa fakalotú.

Ne u toki lave atu ki he ponokalafí. ʻOku faingofua ʻa hono maʻunimā kita ʻe he meʻa fulikivanu tahá. Tuku muʻa ke u lau atu ha tohi ne u maʻu mei ha taha ne uesia he meʻá ni:

“‘Oku ou fie vahevahe atu ha meʻa kuo teʻeki ai ke u lava ʻo vahevahe ki ha taha. Ko ha tangata taʻu 35 au. Ne u pōpula ki he ponokalafí ʻi he konga lahi ʻo ʻeku fatutangatá. ʻOku ou ongoʻi mā ʻaupito ke fakahaaʻi ʻeni, . . . ka ko e moʻoni ʻaupito pē ʻa e hangē ʻeku pōpulá ko ha taha ʻolokahōlika pe maʻunimā ʻe he faitoʻo konatapú. . . .

“Ko e ʻuhinga lahi ʻo ʻeku faitohi atú, ke fakahā atu he ʻikai feʻunga ha feinga ia ʻe fai ʻe he Siasí ke faleʻi ʻaki ʻa e kāingalotú ke nau fakaʻehiʻehi mei he ponokalafí. Ne u fuofua sio he meʻá ni heʻeku kei siʻí. Naʻe tohotohoʻi au ʻe ha taha lahi ne u tokoua ʻaki pea naʻe fakaʻaongaʻi e ponokalafí ke tohoakiʻi ʻaki ʻeku tokangá. ʻOku ou tui fakapapau ko e sio mo ʻilo kei siʻi ko ʻeni ki he feohi fakasekisualé mo e ponokalafí, ko e tefitoʻi tupuʻanga ia ʻo ʻeku palopalema he ʻaho ní.

“‘Oku ou tui ʻoku fakaoli ʻa hono pehē ko ia ʻe he niʻihi ʻoku nau poupouʻi e pisinisi ponokalafí, ko hano fakahaaʻi pē ia ʻete tauʻatāina fakafoʻituituí. ʻOku ʻikai haʻaku tauʻatāina. Kuo mole ʻeku tauʻatāina ke filí koeʻuhí naʻe ʻikai ke u lava ʻo ikunaʻi ʻeni. Ko ha tauhele ia kiate au pea ʻoku hangē ka ʻikai ke u lava ʻo mavahe mei aí. Kātaki, kātaki, kātaki, ka ke kole atu ki he kau tangata ʻi he Siasí ke ʻoua naʻa ngata pē heʻenau fakaʻehiʻehi mei aí, ka nau fakaʻauha foki ʻa e tupuʻanga ʻo e ponokalafí mei heʻenau moʻuí. Makehe mei he ngaahi meʻa mahino hangē ko e tohí mo e makasiní, ʻoku fie maʻu ke nau tāmateʻi e ʻū sēnolo ʻoku fakamafola atu ai e heleʻuhilá ki honau ʻapí. ʻOku ou ʻiloʻi ha tokolahi ʻoku nau maʻu ʻeni pea nau pehē ʻoku nau lava pē ʻo siviʻi mo taʻofi e ngaahi meʻa ʻoku koví, ka ʻoku ʻikai moʻoni ʻeni. . . .

“Kuo hoko ʻa e ponokalafí mo hono liliu ʻo e leleí ki he koví, ko ha meʻa ʻoku angamaheni ki ai ʻetau moʻuí ko ia ʻoku maʻu kinautolu ʻi he feituʻu kotoa pē. Kuó u maʻu ha ʻū makasini ponokalafi ʻi he veʻe halá mo e lingiʻanga vevé. ʻOku fie maʻu ke tau talanoa mo ʻetau fānaú pea fakamatalaʻi ange ʻa e fulikivanu ʻo e ngaahi meʻá ni mo poupouʻi kinautolu ke nau fakaʻehiʻehi mei he sio aí ʻo ka nau ka maʻu ia. . . .

“Palesiteni Hingikelī, ko e fakaʻosí, kātaki ka ke lotua mai au mo ha niʻihi kehe ʻi he Siasí ʻoku moʻua he meʻa tatau pē mo au, ke mau maʻu ha lototoʻa mo ha mālohi ke ikunaʻi ʻaki e mahaki fakalilifu ko ʻení.

“He ʻikai lava ke u fakamoʻoni hingoa atu, pea ʻofa pē ʻe mahino kiate koe.”

Ko e komipiutá ko ha meʻangāue fakaʻofoʻofa ia he taimi ʻoku fakaʻaongaʻi totonu aí. Ka ʻi he taimi ʻoku fakaʻaongaʻi ai ki he ponokalafí pe fanga kiʻi fetalanoaʻaki fakakomipiutá pe ko ha toe ʻuhinga kehe ʻe iku ai ki he faikoví pe fakakaukau koví, ta kuo pau ke ʻi ai e mapuleʻi kitá ʻo tāmateʻi ia.

Kuo folofola ʻa e ʻEikí, “Mou liʻaki ke mamaʻo ʻa e faiangahala ʻa ia ʻoku ʻiate kimoutolú; fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu ʻi hoku ʻaó” (T&F 43:11). He ʻikai lava ke maʻuhala ʻe ha taha e ʻuhinga ʻo e ngaahi leá ni.

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “Ko e ngaahi tefitoʻi meʻá ko e nofoʻanga ia ʻo e ʻOtuá; ʻio, ko e nofoʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa e tangatá, ʻio ko e ngaahi fale toputapu; pea ʻilonga ʻa e fale toputapu ʻe ʻuliʻí, ʻe fakaʻauha ʻe he ʻOtuá ʻa e fale toputapu ko iá” (T&F 93:35). ʻOku ʻikai ha toe veiveiua ki ai. Kuo folofola mahino mai ʻa e ʻEikí kuo pau ke tau tokangaʻi hotau sino fakamatelié pea fakaʻehiʻehi mei he meʻa te ne maumauʻi iá.

Kuó Ne fai mai ha talaʻofa maʻongoʻonga kiate kitautolu taki taha. Naʻá Ne pehē, “Ke ke loto māʻulalo; pea ʻe tataki nima koe ʻe he ʻEiki ko ho ʻOtuá, pea foaki kiate koe ʻa e tali ki hoʻo ngaahi lotú” (T&F 112:10).

Pea hoko atu: “‘E foaki kiate kimoutolu ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻiló ʻi hono Laumālie Māʻoniʻoní, ʻio, ʻi he foaki taʻe mafakamatala ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia kuo teʻeki ai ke fakahā talu mei he fokotuʻu ʻo māmaní ʻo aʻu mai ki he taimí ni” (T&F 121:26).

ʻE lelei kiate kitautolu hono kotoa ke tau ako ki he moʻui ʻa e ʻEikí pea feinga ke faʻifaʻitaki ʻa ʻEne ngaahi leá mo ʻEne ngaahi ngāué. ʻE lelei foki ke tau ako ki he moʻui ʻa e Palōfita ko Siosefá. ʻE lava ke tau ako lahi mei heʻene sīpingá, ʻo fekauʻaki mo hotau ʻulungāangá.

Siʻoku ngaahi tokoua, ʻoku ou fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ngaahi ʻulungāanga taʻengatá ni. ʻOku ou fakamoʻoni kapau te tau feinga mālohi ke fakaleleiʻi ʻetau moʻuí, ʻe hā mahino mai ʻa hono olá. Siʻoku ngaahi tokoua, ʻofa ke tāpuekina taki taha kimoutolu ʻe he ʻOtuá. Ko ʻeku fakamoʻoní ʻeni ʻi he loto fakatōkilalo mo e loto houngaʻia moʻoni, pea ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy