The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
ʻOkatopa 2006
Ko ha Fakavaʻe Pau

Ko ha Fakavaʻe Pau

Palesiteni Thomas S. Monson
Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí

ʻE lava ke tau fakamālohia ʻa hotau fakavaʻe ʻo e tuí, mo ʻetau fakamoʻoni ki he moʻoní, ke ʻoua naʻa tau hinga mo ulungia.

Palesiteni Thomas S. MonsonSiʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina, ʻo tatau pē kiate kimoutolu ʻoku ou mamata atu ki aí mo kimoutolu ʻoku fakataha he funga māmaní, ʻoku ou kolea hoʻomou tuí mo hoʻomou ngaahi lotú ʻi heʻeku fakahoko e fatongia fakaʻofoʻofa ko ʻeni ke lea atu kiate kimoutolú.

ʻI he 1959, ʻo ʻikai fuoloa mei heʻeku kamata hoko ko e palesiteni ʻo e Misiona Kānatá, ʻa ia ne nau ʻuluʻi ʻōfisi ʻi Tolonitō, ʻOniteliō ʻi Kānatá, ne u fetaulaki ai mo ʻEletā N. ʻEletoni Tena, ko ha tangata Kānata ʻiloa ne ui ʻi ha māhina siʻi ange mei ai ke tokoni ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea mei ai ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, pea hili iá naʻá ne tokoni foki ki ha Kau Palesiteni ʻe fā ʻo e Siasí.

ʻI heʻeku fetaulaki mo iá, ko Palesiteni Tena naʻe palesiteni he kautaha ko e Trans-Canada Pipelines, Ltd., peá ne palesiteni foki he Siteiki Kānata Kilikalí. Naʻe ui ia ʻi Kānata ko “Misa Faitotonu.” ʻI heʻema fuofua fakatahá, ne kau he ngaahi meʻa ne ma talanoa ki aí, ʻa e mokoʻīʻī ʻo e faʻahitaʻu momoko ʻa Kānatá, ʻa ia ʻoku tō takutaku ai ʻa e matangí pea vahaʻa taimi lōloa e nofo pē e fua-māfaná he noá, pea toe hanga ʻe he havili ʻaisí ʻo ʻohifo e fuamāfana ko iá ke toe momoko ange. Ne u ʻeke ange kia Palesiteni Tena pe ko e hā hono ʻuhinga ʻoku kei tokalelei mo malu ai pē e hala ia ʻi he fakahihifo ʻo Kānatá lolotonga e faʻahitaʻu momoko peheé pea siʻisiʻi ke ʻasi ai ha mafahifahi pe maumau, lolotonga iá ʻoku ʻi ai ha ʻū hala puleʻanga ia ʻi ha ngaahi feituʻu ʻo e māmaní ʻoku ʻikai fuʻu momokó, kuo mafahifahi mo maumau pea luoluo.

Naʻá ne talamai, “Ko e tali ki aí ʻoku maʻu ia he loloto ʻo hono fakavaʻe ʻo e nāunau ʻoku tanuʻakí. ʻOku fie maʻu ke loloto ʻaupito ʻa hono fakatoka ʻo e fakavaʻé kae lava ke mālohi maʻu pē pea ʻikai mafahifahi. ʻI he taimi ʻoku ʻikai loloto feʻunga ai e fakavaʻé, he ʻikai lava ʻe he konga ia ʻoku hā ki ʻolungá, ʻo matuʻuaki e haʻahaʻa ʻo natulá.”

Kuo tuʻo lahi ʻeku fakakaukau ki he fetalanoaʻaki ko ʻení mo e fakamatala ne fai ʻe Palesiteni Tená, he ʻoku ou fakatokangaʻi ʻi heʻene fakamatalá, ha meʻa mahuʻinga ʻe ʻaonga ki heʻetau moʻuí. ʻOku faingofua ia, kapau he ʻikai ke ʻi ai ha fakavaʻe loloto ʻo e tuí mo ha fakamoʻoni mālohi ki he moʻoní, ʻe faingataʻa ke tau matuʻuaki e ngaahi matangi mālohi mo e havili ʻaisi ʻa e filí ʻa ia ʻoku hoko mai kiate kitautolu taki taha.

Ko e moʻui fakamatelié, ko ha taimi ia ʻo e siviʻi, ko ha taimi ke tau fakamoʻoniʻi ai ʻetau taau ke toe foki ki he ʻao ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. Kuo pau ke tau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá mo e ʻahiʻahí kae lava ke siviʻi kitautolu. ʻE lava ʻe he ngaahi meʻá ni ʻo maumauʻi ʻetau moʻuí, pea motuhia mo hōloa ʻa e fakafōtunga kituʻa hotau laumālié—ʻo kapau ʻoku ʻikai loloto hono fakatoka ʻiate kitautolu ʻa e fakavaʻe ʻo e tuí mo ʻetau fakamoʻoni ki he moʻoní.

He ʻikai ke tau kei fakafalala ai pē ki he tui mo e fakamoʻoni ʻa e niʻihi kehé. Kuo pau ke tau maʻu ha fakavaʻe mālohi mo loloto telia naʻa ʻikai ke tau lava ʻo matuʻuaki e ngaahi matangi ʻo e moʻuí, ʻa ia kuo pau ke hoko maí. ʻOku lahi e fōtunga ʻo e faʻahinga matangi ko iá. ʻE lava ke tau fehangahangai mo e mamahí mo e loto mamahí ʻi ha fānau talangataʻa ʻoku fili ke tafoki mei he hala ʻoku fakatau atu ki he moʻoni taʻengatá, kae fononga ia he hala fakatuʻutāmaki ʻo e koví mo e fakafiefiemālié. ʻE lava ke tau puke pe puke hatau ʻofaʻanga, ʻo ne ʻomi ʻa e mamahí pea taimi ʻe niʻihi ko e maté. ʻE lava ke hoko ha fakatuʻutāmaki pea iku ai ki he maumau pe mole ʻa e moʻuí. ʻOku hoko mai ʻa e maté ki he kau toulekeleká ʻi heʻenau ʻeveʻeva ʻi ha hala ʻoku ʻikai hano taumuʻa pau. ʻOku aʻu atu ʻene uí ki ha niʻihi ʻoku kei siʻi ʻo fakangata ai ʻenau moʻuí mo ne fakangata e kakata ʻa e longaʻi fānaú.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi taimi hangē ʻoku ʻikai pē ha ʻutu-ia-ʻe-hakea pe siva mo e ʻamanakí. ʻOku tau ongoʻi lōmekina ʻi he loto mamahí, fakaʻānaua taʻehokó mo e lotofoʻi he ʻamanaki tōnoá. ʻOku tau tautapa fakataha mo e folofolá, “‘Ikai ʻoku ʻi ai ʻa e lolo faitoʻo ʻi Kiliati?”(Selemaia 8:22). ʻOku tau momou ke vakai ki hotau ngaahi faingataʻa fakafoʻituituí ʻi he loto fakatuʻamelie. ʻOku tau ongoʻi liʻekina, loto-mamahi mo tuēnoa.

Te tau langa fēfē ha fakavaʻe mālohi feʻunga ke ne matuʻuaki e ngaahi haʻahaʻa ʻo e moʻuí? Te tau pukepuke fēfē ʻa e tui mo e fakamoʻoni ʻoku fie maʻú, ke tau aʻusia ai ʻa e fiefia kuo talaʻofa mai ki he kau faivelengá? ʻOku fie maʻu ha founga pau mo tuʻumaʻu. Kuo ongoʻi ʻe hatau tokolahi e mālohi ʻo e tataki fakalaumālié pea iku tō ai hotau loʻimatá mo tau maʻu ai ha loto fakapapau ke hokohoko atu ʻi he faivelengá. Kuó u ʻosi fanongo he lea ʻoku pehē, “Kapau te u tauhi maʻu e faʻahinga ongo ko ʻení, he ʻikai faingataʻa leva ke u fai e meʻa ʻoku totonú.” Ka ʻoku fakataimi pē ʻa e faʻahinga ongo peheé. Ko e ngaahi ueʻi fakalaumālie ko ia ʻoku tau maʻu he ngaahi fakataha ko ʻeni ʻo e konifelenisí, ʻe lava ke mole atu ia ʻi heʻene aʻu pē ki he Mōnité, ʻi heʻetau fehangahangai ai mo e ngāué, akó, fakalele hotau ʻapí mo e fāmilí. ʻE faingofua ai hano fakatafoki ʻetau fakakaukaú mei he meʻa māʻoniʻoní ki he meʻa fakaemāmaní, mei he meʻa ʻoku langaki moʻuí, ki he meʻa te ne toʻo atu ʻetau fakamoʻoní, ʻa ia ko hotau fakavaʻe fakalaumālie mālohí.

ʻOku ʻikai ke tau moʻui ʻi ha māmani ʻoku fakalaumālie maʻu pē ai e meʻa ʻoku tau ongoʻí, ka ʻe lava ke tau fakamālohia ʻa hotau fakavaʻe ʻo e tuí mo ʻetau fakamoʻoni ki he moʻoní, ke ʻoua naʻa tau hinga mo ulungia. Mahalo te mou fehuʻi, ʻe founga fēfē leva haʻatau maʻu mo pukepuke ʻa e fakavaʻe ʻoku fie maʻu ke tau moʻui fakalaumālie ai ʻi he māmani ko ʻení?

Tuku muʻa ke u ʻoatu ha tākitala ʻe tolu ke tokoni ki heʻetau fonongá.

ʻUluakí, fakamālohia ho fakavaʻé ʻo fakafou ʻi he lotú. “Ko e lotú ko e holi fakamātoato ia hotau laumālié, ʻo tatau pē pe ʻoku tau leaʻaki pe ʻikai” (“‘Eiki ke ke Tali Muʻa,” Ngaahi Himí, fika 75).

Tau fetuʻutaki moʻoni muʻa mo ʻetau Tamai Hēvaní he taimi ʻoku tau lotu aí. ʻOku faingofua hono tuku ke hoko ʻetau lotú ko ha meʻa ʻoku toutou leaʻaki pē, ʻo tau leaʻaki ai ha ngaahi lea ʻoku ʻikai ʻuhinga pe mahuʻinga mālie. ʻI heʻetau manatuʻi ko ia ko e fānau fakalaumālie kitautolu ʻa e ʻOtuá, he ʻikai faingataʻa leva ke tau hū kiate Ia ʻi he lotú. ʻOkú Ne ʻafioʻi kitautolu; ʻOkú Ne ʻofeina kitautolu; ko Hono finangaló ʻa e meʻa ko ia ʻe lelei kiate kitautolú. Tau lotu muʻa ʻi he loto fakamātoato mo hangamālie, ʻo tau fakafetaʻi mo kolea e ngaahi meʻa ʻoku tau fiemaʻú. Tau fakafanongo ki Heʻene talí, ke tau ʻiloʻi e taimi ʻoku hoko mai aí. ʻI heʻetau fai iá, ʻe fakamālohia mo tāpuekina ai kitautolu. Te tau ʻiloʻi Ia mo Hono finangalo ki heʻetau moʻuí. ʻI heʻetau ʻilo kiate Ia mo falala ki Hono finangaló, ʻe toe fakamālohia ange ai hotau fakavaʻe ʻo e tuí. Kapau ʻoku fakatuotuai ha taha ke muimui ki he naʻinaʻi ke lotu maʻu peé, ko e taimi lelei taha ʻeni ke ke kamata aí. Naʻe pehē ʻe Viliami Kupa, “‘Oku tetetete ʻa Sētane he taimi ʻokú ne mamata ai ʻoku tūʻulutui ʻo lotu ʻa e mēmipa vaivai taha ʻo e Siasí” (ʻi he William Neil, comp., Concise Dictionary of Religious Quotations [1974], 144).

ʻOua naʻa tau liʻaki ʻetau lotu fakafāmilí. Ko ha founga lelei ia ke fakaʻehiʻehi ai mei he angahalá pea ko e tupuʻanga lelei taha ia ʻo e fiefiá mo e nekeneká. ʻOku moʻoni e lea motuʻa ko ia ʻoku taka: “Ko e fāmili ʻoku lotu fakatahá, ʻoku nofo fakataha.” ʻI heʻetau tā ha sīpinga ʻo e lotú ki heʻetau fānaú, te tau tokoni foki ai ke nau kamata fakatoka hanau fakavaʻe fefeka ʻo e tuí mo e fakamoʻoní, ʻa ia te nau fie maʻu he toenga ʻenau moʻuí.

Ko e takitala hono uá: Tau ako ʻa e folofolá ʻo “fakalaulauloto ki ai ʻi he ʻaho mo e pō,” ʻo hangē ko e naʻinaʻi ʻa e ʻEikí he tohi ʻa Sōsiuá (1:8).

ʻI he 2005, ne laukilu ha Kāingalotu ne nau tali e tukupā ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ke lau e Tohi ʻa Molomoná ke ʻosi ki muʻa he fakaʻosinga ʻo e taʻú. ʻOku ou tui ʻoku lekooti māʻolunga taha e māhina ko Tīsemá he houa lahi taha kuo foaki ke fakakakato ai e tukupaá ʻi he taimi totonu. ʻOku tau monūʻia ʻi heʻetau fakakakato e fatongiá; ʻoku fakamālohia ʻetau fakamoʻoní pea fakatupulaki ʻetau ʻiló. ʻOku ou fie poupouʻi kitautolu ke tau hokohoko atu hono lau mo ako e folofolá, ke mahino kiate kitautolu pea tau fakaʻaongaʻi ʻi heʻetau moʻuí ʻa e ngaahi lēsoni te tau ʻilo aí. Ka u toe fakaongo atu e taʻanga ʻa Sēmisi Fini Pekisitaá:

Ko e tokotaha ʻoku toutou ako kae kei taʻeʻiló
ʻOku tatau ia mo ha taha ʻoku toutou keli kae ʻikai pē toó.
(“The Baxter Collection,” Baxter Memorial Library, Gorham, Maine)


ʻOku ʻikai ha toe veiveiua, ʻe hanga ʻe hano fakamoleki ha taimi he ʻaho kotoa ki he ako folofolá, ʻo fakamālohia e fakavaʻe ʻo ʻetau tuí mo ʻetau fakamoʻoni ki he moʻoní.

Tau manatu muʻa ki he fiefia naʻe maʻu ʻe ʻAlamā ʻi heʻene fononga fakatonga mei he fonua ko Kitioné ki he fonua ko Manataí peá ne fetaulaki ai mo e ngaahi foha ʻo Mōsaiá. Kuo fuoloa e fepulingaki ʻa ʻAlamā mo kinautolú pea naʻá ne fiefia lahi ke ʻiloʻi ʻoku nau kei “kaungāngāue mo ia maʻá e ʻEikí; ʻio, pea kuo nau tupulaki ʻo mālohi ʻi he ʻiloʻi ʻo e moʻoní; he ko ha kau tangata faʻa fakakaukau lelei ʻa kinautolu, pea kuo nau kumi fakamātoato ʻi he ngaahi tohi tapú ke nau ʻiloʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá” (vakai, ʻAlamā 17:1–2).

ʻOfa ke tau ʻiloʻi foki e folofola ʻa e ʻOtuá pea tau moʻui ʻo fakatatau ki ai.

Ko e tākitala hono tolu ki hono langa ʻo ha fakavaʻe mālohi ʻo e tuí mo e fakamoʻoní, ʻoku fekauʻaki ia mo e ngāue tokoní.

ʻI haʻaku fakaʻuli atu ki ʻōfisi ʻi ha pongipongi ʻe taha, ne u fakalaka ai ʻi ha fale fō pea naʻe fakapipiki mai ha fakaʻilonga he matapā sioʻatá. Naʻe peheni hono fakaleá, “Ko e Tokoní ʻOku Mahuʻingá.” Naʻe ʻikai pē ke ngalo ʻiate au e pōpoaki faingofua ʻo e fakaʻilongá ni. Fokifā kuó u ʻiloʻi hono ʻuhingá. Ko e moʻoni ko e meʻa ʻoku mahuʻingá ʻa e tokoní—ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí.

ʻOku tau lau he Tohi ʻa Molomoná ʻo kau ki he tuʻi fakaʻeiʻeiki ko Penisimaní. ʻI he loto fakatōkilalo moʻoni ʻo ha taki fakalaumālie, naʻá ne fakamatalaʻi ai ʻa ʻene loto ke tokoni ki hono kakaí mo tataki kinautolu ʻi he ngaahi hala ʻo e māʻoniʻoní. Naʻá ne toki pehē leva kiate kinautolu:

“Vakai ʻoku ou pehē kiate kimoutolu ʻoku ʻikai te u fie polepole, koeʻuhí ko ʻeku pehē kiate kimoutolu kuó u fakaʻaongaʻi ʻa hoku ngaahi ʻahó ʻi homou tauhí, he kuó u ʻi he ngāue pē ʻo e ʻOtuá.

“Pea vakai, ʻoku ou fakahā ʻa e ngaahi meʻá ni kiate kimoutolu koeʻuhí ke mou ʻiloʻi ʻa e potó; koeʻuhí ke mou ʻiloʻi ʻo ka mou ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá ʻoku mou ʻi he ngāue pē ʻo homou ʻOtuá” (Mōsaia 2:16–17).

Ko e ngāue tokoni ʻeni ʻoku mahuʻingá, ʻa e ngāue ko ia kuo ui kotoa kitautolu ke tau fakahokó: ʻa e ngāue ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

ʻI hoʻo fononga he moʻuí te ke vakai ai ʻoku ʻikai ko koe toko taha pē ʻoku fonongá. ʻOku ʻi ai ha niʻihi te nau fie maʻu hoʻo tokoní. ʻOku ʻi ai ha ngaahi vaʻe ke fokotuʻu maʻu, nima ke pukepuke, ʻatamai ke poupouʻi, loto ke tataki fakalaumālie pea mo ha moʻui ke fakahaofi.

ʻI he taʻu ʻe 13 kuohilí, ne u maʻu ha faingamālie ke u faingāue ai ki ha finemui taʻu 12 ko Sami Pama. Naʻe ʻiloʻi kuó ne kanisā pea naʻe fakailifia mo fakatupu hohaʻa. Naʻe toutou fai kiate ia ha tafa pea naʻe faitoʻo kimo. Kuó ne hao he kanisaá he ʻahó ni pea ʻokú ne taʻu 26 mo lavameʻa heʻene moʻuí. Ne u ʻilo kimui ange, ko e lolotonga e taimi fakamamahi tahá, ʻa e taimi ne hā pōpōʻuli ai e kahaʻú, naʻá ne ʻiloʻi ai ʻe fie maʻu ke tafa hono vaʻe ko ia naʻe kanisaá. Naʻá ne fakakaukau he ʻikai toe lava e lue lalo lōloa ia naʻe palani ke ne fai mo ʻene kalasi ʻi he Kau Finemuí, ʻa ia ko ha lue ki he ʻAna Timipanokosá—ʻoku tuʻu ʻi he Moʻunga Uāsatí, ʻo fakafuofua ki ha maile ʻe 40 ki he fakatonga ʻo Sōleki Siti, ʻIutaá. Naʻe talaange ʻe Sami ki hono kaungāmeʻá ke nau fai e fonongá kae nofo pē ia. ʻOku ou tui pē naʻá ne ongoʻi loto mamahi he taimi naʻá ne leaʻaki ai ʻení. Ka naʻe tali loto fiefia ange ʻe he kau finemuí, “‘Ikai Sami, te tau ō pē mo koe.”

Naʻá ne pehē ange, “Ka ʻoku ʻikai ke u lava ʻo lue.”

“Ta kuo pau ke mau fua koe ki he tumutumú!” Pea ko e meʻa ia ne nau faí.

ʻOku hoko he ʻahó ni e kaka moʻungá ia ko ha meʻa ke manatu ki ai, ka ko hono moʻoní ʻoku mahulu ange ia ai. Naʻe pehē ʻe he punake Sikotilani ʻiloa ko ia ko Sēmisi Palé: “Naʻe ʻomi ʻe he ʻOtuá ʻa e manatú ke tau manatu ki he ngaahi meʻa fakafiefiá he taimi ʻo e faingataʻá” (paraphrasing James Barrie, in Laurence J. Peter, comp., Peterʻs Quotations: Ideas for Our Time [1977], 335). He ʻikai teitei ngalo ʻi ha taha ʻo e kau finemui ko ʻení ʻa e ʻaho fakangalongataʻa ko ia naʻe fofonga malimali hifo ai e Tamai Hēvaní.

ʻI Heʻene ui kitautolu ki Heʻene ngāué, ʻokú Ne fakaafeʻi ai kitautolu ke tau toe ofi ange kiate Ia, pea tau ongoʻi ʻa Hono laumālié ʻi heʻetau moʻuí.

ʻI heʻetau fokotuʻu ko ia ha fakavaʻe pau ʻi heʻetau moʻuí, tau taki taha manatuʻi muʻa ʻa ʻEne talaʻofa pelepelengesí:

ʻOua naʻa manavahē; ʻoua naʻa mamahi he ʻoku ou ʻiate koe,
He ko ho ʻOtuá au pea te u tokoniʻi koe.
Te u fakamālohia, tokoniʻi mo fokotuʻu maʻu koe,
Pea ko hoku nima angatonu mo mafimafí te na pukemaʻu koe.
(“‘E Kāinga Kuo Langa ha Tuʻunga,” Ngaahi Himí, fika 37)


ʻOku ou lotua ke tau feʻunga ke maʻu ʻa e tāpuaki ko ʻení, ʻi he loto fakatōkilalo moʻoni pea ʻi he huafa ʻo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy