The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
ʻOkatopa 2006
Tauveli ʻe Tolu mo ha Nusipepa Sēniti ʻe 25

Tauveli ʻe Tolu mo ha Nusipepa Sēniti ʻe 25

Pīsope Richard C. Edgley
Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Pīsopeliki Pulé

ʻI heʻetau tauhi totonu ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni toputapu ʻo e faitotonú mo e angatonú, ʻoku tau faitotonu ai ki heʻetau tuí pea mo kitautolu foki.

Pīsope Richard C. Edgley ʻOku ou fie vete atu ha me'a fakafoʻituitui ki he haʻofanga fakaemāmani lahi mo tokolahí ni ʻi he loto momou. ʻOku ou fai ʻení ke hoko ko ha talateu ki ha kaveinga kuo toka maʻu pē ʻi heʻeku fakakaukaú ʻi he taimi lahi. ʻI he 1955, hili hoku taʻu ʻuluaki he kolisí, ne u ngāue ai he faʻahitaʻu māfaná ʻi he Hōtele Siakisoni Leikí ne toki fakaava foʻou, ʻa ia ne tuʻu ʻi Mōlani ʻi Uaiōmingí. Ne u heka holo ʻi ha meʻalele Hatisoni 1941 ne taʻu 14 hono motuʻá, ʻa ia naʻe totonu ke tanu he taʻu ʻe 10 kimuʻa angé. Ne ʻilonga foki mo e popo ʻa hono falikí he ka ne ʻikai ha konga papa ne monomono ʻaki, naʻe toho pē hoku vaʻé ʻi he loto halá. Ko e meʻa pē naʻe lelei ʻakí he ʻoku ʻikai tatau ia mo ha meʻalele taʻu 14 ʻi he ʻahó ni, he naʻe ʻikai fakaʻaongaʻi ki ai ha lolo—ka ko ha vai lahi pē ki he tangikē vai fakamokomokó. Naʻe ʻikai pē mahino kiate au ia pe naʻe ʻalu ki fē ʻa e vaí pea mo e ʻuhinga ne toutou manifi mo lanu maama ange ai ʻa e loló.

ʻI heʻeku teuteu atu ke u fakaʻuli maile 185 (298-km)ki ʻapi he ʻosi e faʻahitaʻu māfaná, ne u ʻave ai e kaá ki he tangata ʻenisinia pē ʻe taha ʻi Mōlaní. Hili haʻane vakai vave ki ai, naʻe fakamatalaʻi mai ʻe he ʻenisiniá ʻoku mafahi ʻa e mīsiní pea naʻe mama ʻa e vaí ia ki he loló. Ta ko e meʻa ia ne hoko ki he vaí mo e loló. Ne u fakakaukau pē ʻe lava nai ke u ʻai ke mama e vaí ki he tangikē penisiní, ke toe kai penisini lelei ange ai.

Ko ʻeku veté leva ʻeni: ʻi he faifai peá u aʻu atu ki ʻapí, ne hū mai ʻeku tamaí ʻo talitali fiefia au. Hili haʻama feʻiloaki mo fetūkuhuaʻaki, naʻá ne sio atu leva ki he sea mui ʻo e kaá ʻoku ʻi ai ha tauveli ʻe tolu ne tohiʻi ai ʻa e Jackson Lake Lodge—ʻa ia ʻoku ʻikai lava ia ke fakatau he falekoloá. Naʻá ne sio loto mamahi pē mo ne pehē mai, “Naʻe ʻikai ke u ʻamanaki te ke fai pehē.” Naʻe ʻikai ke u fakakaukau au ne hala ʻeku meʻa naʻe faí. Ne u fakakaukau ko e ʻū tauvelí ni ko ha fakaʻilonga pē ia ʻeku ngāue taimi kakato he faʻahitaʻu māfaná ʻi ha hōtele tuʻumālie pea ko ha “totonu” pē ia ne u maʻu heʻeku ngāue he falé. Ka koeʻuhí ko ʻeku toʻo kinautolú, ne u ongoʻi kuo toʻo atu ai e falala ʻeku tamaí pea naʻe ʻikai ke u ongoʻi fiemālie ai.

ʻI he uike hokó, ne u toe fakamaʻu e laʻipapa he faliki ʻeku kaá, fakafonu vai e tangikē vaí pea kamata ʻeku fononga maile ʻe 370 (595-km) ki he hōtele Siakisoni Leiki Losí ke fakafoki e tauveli ʻe tolú. Naʻe ʻikai teitei ʻeke mai ʻe heʻeku tangataʻeikí ʻa e ʻuhinga ʻo ʻeku toe foki ki he hōtelé, pea naʻe ʻikai pē ke u toe fakamatala ange. Naʻe ʻikai fie maʻu ia ke toe fakamatalaʻi. Ko ha lēsoni totongi mamafa mo ongo moʻoni ia ne u ako ʻo fekauʻaki mo e faitotonú pea kuo teʻeki ai pē ngalo ia ʻiate au.

ʻOku fakaloloma moʻoni he ko e taha ʻo e ngaahi ʻulungāanga fisifisimuʻa ʻoku lahi taha ʻene mōlia he ʻaho ní, ko e faitotonú mo e angatonú. ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, kuo tokolahi ha kau taki fakapisinisi kuo taʻaki hake ʻenau taʻefaitotonú pe faʻahinga ʻulungāanga kovi kehe. Ko hono olá, ko e aʻu ʻo laumano ha kau ngāue mateaki mo faitōnunga kuo mole siʻenau ngāué mo e vāhenga mālōloó. Kuo iku ai heni ke mole ha ʻū ʻapi, liliu mo e akó pea mo e ngaahi palani kehe ʻo e moʻuí. ʻOku tau lau mo fanongo foki ki he mafola e kākaá ʻi hotau ʻū ʻapiakó, ʻi he lahi ange e hohaʻa ke maʻu ha maaka lelei pe mataʻitohí, kae ʻikai fie ako mo teuteu. ʻOku tau ongona ʻo kau ki ha fānau ako ne nau kākā he ako fakafaitoʻó pea ʻoku nau fai ha ngāue hala ki heʻenau kau mahakí. ʻOku kākaaʻi e kau toulekeleká mo ha niʻihi kehe pē ʻe ha kakai kākā pea iku ke mole ai ha ʻū ʻapi pe paʻanga ne fakahū. ʻOku hoko maʻu pē ʻa e taʻefaitotonu mo e taʻeangatonu ko ʻení, ko e tupu mei he mānumanú, fakaehauá mo e taʻetokaʻí.

ʻOku tau lau ʻi he Lea Fakatātaá ʻo pehē: “Ko e meʻa fakalielia [ki he ʻEikí] ʻa e loungutu faʻa loí: ka ʻoku fiefia ia ʻiate kinautolu ʻoku fai fakamoʻomoʻoní” (Lea Fakatātaā 12:22).

Hili e lea ʻa Molomona ki he kau papi ului Leimaná, ʻa ia naʻe ui ko e kau ʻAnitai-Nīfai-Līhaí, naʻá ne hiki ʻo pehē: “Pea naʻa nau kau ʻi he kakai Nīfaí, ʻo lau ʻa kinautolu fakataha mo e kakai naʻe ʻo e siasi ʻo e ʻOtuá. Pea naʻa nau ongoongoa foki ʻi heʻenau loto māfana ki he ʻOtuá, kaeʻumaʻā ki he tangatá; he naʻa nau faitotonu mo angatonu ʻaupito ʻi he meʻa kotoa pē; pea naʻa nau tuʻu maʻu ʻi he tui kia Kalaisí ʻo aʻu ki he ngataʻangá” (ʻAlamā 27:27; toki tānaki atu ʻa e fakamamafá).

ʻI he taʻu ʻe 30 kuo hilí, lolotonga haʻaku ngāue fakakautahá, ne mau fou atu mo haku kaungā-pisinisi ʻi he Malaʻevakapuna ʻOuhalá ʻi Sikākou ʻi ʻIlinoisí. Naʻe toki fakatau atu ʻe ha taha ʻo e kau tangatá ni ʻa ʻene pisinisí ʻo feʻunga mo ha paʻanga ʻe laumiliona: pe ko hono ʻai ʻe tahá, naʻe ʻikai ke ne masiva.

ʻI heʻemau fakalaka atu ʻi ha mīsini ne fakatau ai e nusipepá, naʻe faʻo ʻe he tokotahá ni ha sēniti ʻe 25 ki he mīsiní, fakaava hake e tāpuní peá ne ala ki loto ʻo kamata ke ne tufa taʻetotongi mai ʻa e nusipepá ke mau taki taha. ʻI heʻene ʻomai kiate au ha nusipepá, ne u faʻo ha sēniti ʻe 25 ki he mīsiní pea ʻi heʻeku feinga ke ʻoua naʻá ku fakaʻitaʻi ia ka u fakahaaʻi ange ʻa e kaveinga ne u taukapoʻí, ne u fakahua ange leva, “‘E Simi, ʻe laka ange ke u puke maʻu ʻeku angatonú kae ʻikai ko e sēniti ʻe 25. Mahalo pē kapau ko ha paʻanga ʻe taha, ka ko e meʻa ki he sēniti ʻe 25—he ʻikai ʻaupito.” Ko hono ʻuhingá he ʻoku ou manatuʻi e meʻa ne hoko ʻi he tauveli ʻe tolú mo ʻeku fuʻu kā motuʻá. Hili ha ngaahi miniti siʻi mei ai, ne mau toe fakalaka atu ʻi ha mīsini fakatau nusipepa ʻe taha. Ne u fakatokangaʻi atu e mavahe ʻa Simi mei heʻemau kulupú ʻo faʻo ha silini maka lahi ʻaupito ʻi he mīsiní. ʻOku ʻikai ko ʻeku fakamatala atu ʻení ke pehē ʻoku fuʻu tōtuʻa ʻeku hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e faitotonú, ka ko ʻeku feinga pē ke fakamamafaʻi e lēsoni ne u ako mei he tauveli ʻe tolú mo e nusipepa sēniti ʻe 25.

He ʻikai teitei maʻu e faitotonú ia ʻi he māmani ʻo e pisinisí, ʻū ʻapiakó, ʻi ʻapi pe ko ha feituʻu kehe, kae ʻoua kuo ʻi ai ha faitotonu ʻi he lotó.

ʻOku faʻa akoʻi mai ha lēsoni mahuʻinga mo tuʻuloa ʻi ha fanga kiʻi meʻa iiki—hangē ko e tauveli ʻe tolú pea mo e nusipepa sēniti ʻe 25. ʻOku ou fifili pe ko e hā nai e tuʻunga ne mei ʻi ai e māmaní kapau naʻe akoʻi kei siʻi ʻi ʻapi ha fanga kiʻi lēsoni faingofua ʻo e faitotonú, hangē ko e fanga kiʻi lēsoni ko e, “ ʻOfa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé” (vakai, Mātiu 22:39; Maʻake 12:31) mo e “Fai ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa ʻokú ke loto ke fai kiate koé” (vakai, Mātiu 7:12; Luke 6:31). ʻOku ou fifili pe naʻe mei ʻi fē nai e kakai kuo mole ʻenau ngāué mo honau vāhenga mālōloó, kapau naʻe hoko ki ha kakai pisinisi māʻolunga ʻe niʻihi, ʻa e meʻa ne hoko he tauveli ʻe tolú mo e nusipepa sēniti ʻe 25.

Ko e faitotonú ko e fakavaʻe ia ʻo e moʻui faka-Kalisitiane moʻoní. Ki he Kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku hoko ʻa e faitotonú ia ko ha fie maʻu mahuʻinga ka te toki hū ki he temipale māʻoniʻoni ʻo e ʻEikí. ʻOku hoko e faitotonú ia ko ha konga mahuʻinga ʻo e fuakava ʻoku tau fai he temipalé. ʻI he Sāpate kotoa pē, ʻoku tau kai ai e fakaʻilonga māʻoniʻoni ʻo e sino mo e taʻataʻa ʻo e Fakamoʻuí, pea tau fakafoʻou ai ʻetau fuakava tefito mo toputapú—ʻa ia ʻokú ne fālute ʻa e faitotonú. ʻI heʻetau hoko ko ha Kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku ʻi ai hotau tufakanga toputapu ke ʻikai ngata pē heʻetau moʻuiʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e faitotonú, ka ke tau akoʻi foki mo faʻifaʻitaki kinautolu ʻi ha fanga kiʻi founga faingofua hangē ko e tauveli ʻe tolú mo e nusipepa sēniti ʻe 25. ʻOku totonu ke kau ʻa e faitotonú ia ʻi he ngaahi tefitoʻi ʻulungāanga mahuʻinga ʻokú ne tataki ʻetau moʻui fakaʻahó.

ʻI heʻetau tauhi totonu ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni toputapu ʻo e faitotonú mo e angatonú, ʻoku tau faitotonu ai ki heʻetau tuí pea mo kitautolu foki.

ʻOku ou fakatauange ʻe kau e Kāingalotu ʻo e Siasí he kakai faitotonu taha he māmaní. Pea mahalo naʻa fakamatalaʻi kitautolu ʻo hangē ko ia naʻe fai ki he kakai ʻAnitai-Nīfai-Līhaí, ʻa ia ne nau “faitotonu mo angatonu ʻaupito ʻi he meʻa kotoa pē: pea naʻa nau tuʻu maʻu ʻi he tui kia Kalaisi ʻo aʻu ki he ngataʻangá” (ʻAlamā 27:27). ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy