The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
ʻOkatopa 2006
ʻOku Fakataumuʻa ʻa e Temipalé ki he Fāmilí

ʻOku Fakataumuʻa ʻa e Temipalé ki he Fāmilí

ʻEletā Richard H. Winkel
ʻO e Kau Fitungofulú

ʻI hoʻo haʻu ki he temipalé, te ke ʻofa lahi ange ai ki ho fāmilí, ʻo laka ange ʻi ha toe taimi ki muʻa.

ʻEletā Richard H. WinkelHangē ko ia naʻe toki lea ki ai ʻa Palesiteni Hingikelií, naʻe toki fakatapui ʻe Palesiteni Hingikelī ʻa e temipale hono 123 ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻi Sākalamenitō ʻi Kalefōnia. ʻE fakaʻaongaʻi e temipale fakaʻofoʻofá ni ʻe ha kāingalotu lelei mo loto vēkeveke ʻe toko 80,000 tupu ʻo e Siasí ʻi Sākalamenitō mo e ngaahi feituʻu ofi atu ki aí. Naʻe feʻunga mo ha kau ʻaʻahi ʻe toko 168,000 tupu ne nau ʻahia e temipalé lolotonga hono fakaava ki he kau ʻaʻahí. Naʻe fakahā kiate kinautolu ʻoku ʻikai mo ha toe feituʻu he māmaní ʻe lava ke ofi ange ai e kāingalotú ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ka ko e ngaahi fale fakaofó ni pē. ʻOku ʻiloʻi ʻe hotau kāingalotú ʻoku makatuʻunga ʻiate Ia ʻenau lava ke maʻu ʻa e nongá mo e ʻamanaki lelei te ne tokoniʻi kinautolu mo honau ngaahi fāmilí ʻi he māmani puputuʻu ko ʻení.

ʻI hoʻo haʻu ki he temipalé, te ke ʻofa lahi ange ai ki ho fāmilí, ʻo laka ange ha toe taimi ki muʻa. ʻOku fakataumuʻa e temipalé ki he ngaahi fāmilí. ʻI heʻeku toe fakalahi mo hoku uaifi ko Kēlení ʻa ʻema ʻalu ki he temipalé, naʻe toe lahi ange ai ʻema feʻofaʻakí pea mo ʻema ʻofa ki heʻema fānaú. Pea ʻoku ʻikai ngata pē ai. ʻOku aʻu atu ia ki he mātuʻá, fototehiná, mo e tuofāfiné, mehikitangá, faʻētangatá, kāingá, ngaahi kuí, kae tautautefito ki homa makapuná! Ko e Laumālie ʻeni ʻo ʻIlaisiaá, ʻa e ngāue ki he hisitōlia fakafāmilí, pea ʻoku ueʻi ai kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke fakatafoki ʻa e loto ʻo e ngaahi tamaí ki he fānaú mo e fānaú ki he ngaahi tamaí. Tuʻunga ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, ko ia ʻoku lava ke silaʻi fakataha ai ʻa e husepānití mo e uaifí; mo silaʻi e fānaú ki heʻenau mātuʻá kae taʻengata ʻa e fāmilí ʻo ʻikai vaetuʻua kinautolu ʻe he maté.

ʻI he kei iiki ʻema fānaú, ne ma fakatukupaaʻi kinautolu ke nau lau maʻuloto ʻa e Ngaahi Tefitoʻi Tuí. Ko e pale leva pe ko e totongi ki aí ko ha kiʻi ʻeveʻeva mo e tangataʻeikí. Ne ma fiefia ʻi hono fai ia ʻe heʻema toko tolu lalahí. ʻI hono maʻuloto ko ia ʻe homa foha taʻu fitú ʻa e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí ʻe 13, ne ma fili ai ha pō ke ma ō ʻo ʻeva ai. Ne u femoʻuekina ʻaupito he ngāué, ngaahi fatongia kehe pē mo hoku ngaahi fatongia faka-Siasí ne aʻu ʻo uike ʻe ua ʻoku teʻeki ai pē fai ʻeku ʻeva mo hoku fohá. Naʻá ne loto mamahi moʻoni. Ka ne u toki ʻilo hake ʻoku ʻi ai ha fale tekaʻi pulu ʻoku ava he poó kakato. Ne ma fili leva ha ʻaho peá ma loto ke ma kamata he taimi 5 pongipongí. Naʻá ma palani ke ma ʻā hake he 4 pongipongí, maʻu meʻatokoni pongiongi peá ma toki ō ki kolo.

ʻI he hokosia e ʻaho ko iá, ne u fanongo hake ki hono lulu hengihengia au. ʻI heʻeku kei feinga ke ʻā haké, ne u ongoʻi e lea mai hoku fohá ʻo pehē, “Tangataʻeiki, kuo taimi?” Ne u sio atu ki heʻeku uasí; ko e hoko ia ʻa e 2:00 pongipongi.!

Ne u pehē ange, “Foha, foki ʻo mohe. ʻOku teʻeki ai taimi.”

Hili ha houa ʻe taha mei ai naʻe hoko ʻa e meʻa tatau pē, “Tangataʻeiki, Tangataʻeiki, kuo taimi?” ʻI heʻeku fekau ia ke toe ʻalu ʻo mohé, naʻá ku ongoʻi ʻene loto vēkeveké.

Ne ma ʻā leva he hoko ʻa e 4:00 hengihengí ʻo kai peá ma ō atu ki he fale teka pulú. Naʻá ma fiefia ʻaupito ai.

Pehē ange mai ne u lava ke pehē naʻá ku toutou fai ia mo ʻeku fānaú, ka he ʻikai lava. ʻOku ou kau au he mātuʻa ʻoku faʻa fakaʻamu pehē ange mai naʻe lava ke u toe foki ʻo kamata foʻou.

ʻOku ou tatau pē mo kimoutolu ʻi he ʻikai ke u loto ke mole ha taha ʻo ʻeku fānaú. ʻOku ou loto ke feohi ʻo taʻengata mo hoku fāmilí kotoa. ʻOku ʻomi ʻe he temipalé kiate kitautolu kotoa pē ha ʻamanaki lelei makehe ke hokohoko atu mo fakalelei ʻa ʻetau ngaahi fetuʻutaki ko ʻení, ʻo aʻu ai pē ki he hili ʻa e moʻuí ni. ʻOku talaʻofa mai ʻe he sila he temipalé, ha ngaahi tāpuaki makehe.

“Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá—pea kuo teʻeki ai ha tokāteline fakafiefia kuó ne akoʻi mai ʻe tatau mo ia—ko e fakamaʻu taʻengata ko ia ʻa e mātuʻa faivelengá pea mo e ngaahi talaʻofa ne fai kiate kinautolu ʻi heʻenau ngāue lototoʻa ʻi he Hala ʻo e Moʻoní, te ne fakahaofi ʻa kinautolu pea mo honau hakó foki. Neongo ʻe hē atu ha niʻihi ʻo e fanga sipí, ka ʻoku ʻafioʻi kinautolu ʻe he Tauhisipí pea ʻe ʻi ai pē ha taimi te nau ongoʻi ai e toʻukupu ʻo e Tauhi Fakalangí ʻokú Ne ala atu ʻo fakafoki mai kinautolu ki he loto ʻaá. Neongo pe ʻe hoko ia he moʻuí ni pe ko e maama kahaʻú, ka kuo pau ke nau foki mai. Kuo pau ke nau totongi ki he fakamaau totonú; te nau mamahi ʻi heʻenau angahalá; te nau foua ʻa e mamahí; ka ʻo kapau ʻe iku tataki ai kinautolu ʻo hangē ko e Foha Maumaukoloá ke ne fakatomala pea toe foki ki ha tamai ʻofa mo faʻa fakamolemole, ta he ʻikai iku launoa ʻa e mamahi te nau fouá.”1

ʻIkai ko ha ongoongo fakafiefia mo fakalotolahi moʻoni ʻeni ki he ngaahi mātuʻa ʻoku sila kiate kinautolu ʻenau fānaú?

Tau toe vakai angé ki ha toe ngaahi tāpuaki ʻoku ʻomi ʻe he temipalé. Ko e fale ʻo e ʻEikí ko ha hūfangaʻanga ia mei māmani. Naʻe fai ʻe he kāingalotu Sākalamenitoó ʻa e fakamatala ko ʻení ki he kau ʻaʻahí lolotonga hono fakaava ʻo e falé: “‘I he taimi ʻe niʻihi ʻoku taulōfuʻu hotau ʻatamaí ʻi he palopalemá pea lahi fau mo e ngaahi meʻa ʻoku nau fie maʻu leva [ʻetau] tokangá, ko ia ʻoku faingataʻa ai ke tonu ʻetau fakakaukaú. ʻI he temipalé, hangē ʻoku nonga ai e hohaʻá, toʻo atu mo e kakapu ʻo e fakapoʻulí pea tau lava leva ʻo “mamata” ai ki ha ngaahi meʻa ne teʻeki ke tau ʻiloʻi ki muʻa.”2

Ko e loki silesitiale he temipalé, ko ha feituʻu moʻoni ia ʻo e nonga, fiemālie mo e fakaʻofoʻofa. Ko ha ungaʻanga malu mo lōngonoa ia ʻe lava ke fakakaukau, fakalaulauloto, lotu mo ongoʻi ai ʻe ha taha e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí. ʻI heʻetau fakalaulauloto ʻi he temipalé, ʻoku fakanatula pē ʻetau fakakaukau ki hotau fāmilí.

ʻOku tau lau e ngaahi lea ʻa Tēvita he 2 Samuela 22:7 ʻo pehē: “‘I heʻeku mamahí naʻá ku ui ki [he ʻEikí], mo tangi ki hoku ʻOtuá: pea naʻá ne fanongo ki hoku leʻó mei hono fale tapú, pea naʻe aʻu atu ʻa ʻeku tangí ki hono fofongá.” Ko e temipalé ko ha feituʻu ia ʻo e maʻu fakahā fakafoʻituitui, ʻa ia te ne tāpuekina kitautolu ʻi hotau ngaahi fatongia tauhí.

Kuo fakahā mai ʻe Palesiteni Hingikelī ʻoku tatau “pē hono foaki ʻe he Huhuʻí ʻa ʻEne moʻuí ʻi he feilaulau kāfakafa naʻá Ne fai maʻá e kakai kotoa pē ʻo Ne hoko ai ko hotau Fakamoʻuí, mo ʻetau fakahoko ko ia e ngāue fakafofonga ʻi he temipalé, neongo ʻene siʻisiʻí, pea tau hoko ai ko ha kau faifakamoʻui kiate kinautolu he tafaʻaki ʻe tahá, ʻa ia ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo fakalakalaka kae ʻoua leva kuo fai ha meʻa maʻanautolu ʻe he kakai ʻi māmaní.”3

Ko ha tokoni mahuʻinga ʻeni ʻoku tau faí he ʻoku tau fehokotaki moʻoni ange ai mo hotau ngaahi tokoua mo e tuofāfine kuo pekiá.

Ko e temipalé ko ha feituʻu ia ke ʻiloʻi ai e Tamaí mo e ʻAló. Ko ha feituʻu ia ʻe lava ke tau ongoʻi ai e ʻafio ʻa e ʻOtuá. Naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e kole ko ʻení: “‘Oku ou naʻinaʻi atu ki he kakai kotoa pē ke nau fekumi lahi ange ki he ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá.”4 Te tau fekumí leva ʻi fē? ʻI he fale ʻo e ʻOtuá.”

Tau hoko muʻa ko ha kakai ʻoku ʻalu maʻu pē ki he temipalé mo manako ki ai. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku fakataumuʻa e temipalé ki he ngaahi fāmilí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku fakamoʻoniʻi ʻe he meʻa kotoa pē he temipalé ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ongoʻi ai ʻEne sīpinga ʻo e ʻofá mo e ngāue tokoní. Ko e temipalé ʻa Hono fale māʻoniʻoní. ʻOku ou ʻiloʻi ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá, ko hotau Fakamoʻuí mo hotau Huhuʻí, pea ko Ia hotau Fakalaloá mo e Taukapo ki he Tamaí. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kitautolu pea ʻokú Ne finangalo ke fiefia hotau fāmilí pea ke tau fakataha ʻo taʻe ngata. ʻOkú Ne finangalo ke tau ngāue mālohi kotoa ʻi Hono temipalé.

ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

1. Orson F. Whitney, ‘i he Conference Report, Apr. 1929, 110.

2. Boyd K. Packer, “Ko e Temipale Māʻoniʻoní,” Tūhulu, Fēpueli 1992, 32.

3. Discourses of Gordon B. Hinckley, Volume 2: 2000–2004 (2005), 265.

4. History of the Church, 6: 363.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy