The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
ʻOkatopa 2006
Ko e Tui ke ʻUnuakiʻi e Moʻungá

Ko e Tui ke ʻUnuakiʻi e Moʻungá

Palesiteni Gordon B. Hinckley

Ko e meʻa ʻoku tau fie maʻu lahi tahá ko e tuí. . . . Ka ʻikai e tuí, ʻe tuʻu ʻa e ngāué. Ka ʻi he kau ki ai e tuí, he ʻikai lava ʻe ha taha ʻo taʻofi ʻene fakalakalaká.

Palesiteni Gordon B. HinckleySiʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, tuku muʻa ke u lea atu ki ha meʻa fakafoʻituitui.

Ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ko ha koloa ia ʻa e Siasí fakalūkufua. ʻOku ʻikai pule ia ki heʻene moʻuí. Ko ʻene misioná pē ke ngāue.

Hangē ko ia ʻoku mou meaʻí kuó u motuʻa. Ne toki hoko hoku taʻu 96 ʻi Sune. Kuo lahi ha ngaahi founga kuó u ʻiloʻi ai hano tālangaʻi lahi ʻo ʻeku tuʻunga moʻui leleí. ʻOku ou fie ʻoatu e fakamatala totonú. Kapau te u moʻui ʻo aʻu ki ha ngaahi māhina siʻi mei heni, te u hoko ai ko e palesiteni taʻu motuʻa taha ʻo e Siasí. ʻOku ʻikai ke u leaʻaki ʻeni ʻi he loto hīkisia, ka ʻi he loto fakafetaʻi moʻoni. Ne fai ha tafa lahi kiate au ʻi Sānuali. Ko ha meʻa fakamamahi ia, tautautefito ki ha taha kuo teʻeki ai pē tokoto ʻi falemahaki. Hili ʻení, naʻe fehuʻia pe ʻoku totonu ke toe fai ha faitoʻo kiate au. Ne u loto ke fai ia. Kuo tala ʻe he kau toketaá ko ha mana ʻa hono olá. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku tupu ia mei he ngaahi lotu lahi kuo mou fai maʻakú. ʻOku ou fakamālō lahi atu ai kiate kimoutolu.

Kuo tuku mai ʻe he ʻEikí ke u moʻui; ka ʻoku ʻikai ke u ʻiloʻi pe ko e hā hono fuoloá. Ka neongo pe ko e hā hono fuoloá, te u kei hokohoko atu pē ʻi hono fai hoku lelei tahá ʻi he ngāué he lolotongá ni. ʻOku ʻikai faingofua ke tokangaʻi e Siasi lahi mo vaʻavaʻa ko ʻení. ʻOku ʻikai ha meʻa ia ʻe taʻe ʻiloʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí. ʻOku ʻikai ha tuʻutuʻuni pe fakamole lahi ʻe fai taʻe te nau fakangofua ia. ʻOku lahi moʻoni e ngāué mo e fie maʻú.

Ka te tau kei hokohoko atu pē ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻEikí. Hangē ko ʻeku lea ʻi ʻEpelelí, ʻoku tau ʻi Hono toʻukupú. ʻOku ou ongoʻi sai pē; ʻoku ou moʻui lelei ʻaupito, peá ka hokosia e taimi ki hoku fetongí, ʻe fakahoko lelei pē ʻa e liliu ko iá ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e Tokotaha ʻoku ʻAʻana ʻa e Siasí ni. Ko ia ai, te tau laka atu ki muʻa ʻi he tuí—pea ko e tuí ʻa e kaveinga ʻoku ou fie lea ai he pongipongi ní.

Talu mei he kamataʻangá mo e laka ki muʻa e Siasí ni ʻi he tui. Ko e tuí ko e mālohinga ia ʻo e Palōfita ko Siosefá.

ʻOku ou fakafetaʻi koeʻuhí ko e tui naʻá ne ʻave ia ki he vaoʻakaú ke lotú. ʻOku ou fakafetaʻi koeʻuhí ko ʻene tuí ke liliu mo pulusi e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ou fakafetaʻi ʻi heʻene lotu ki he ʻEikí pea ʻomi e talí ʻaki hono foaki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Faka-Melekisētekí. ʻOku ou fakafetaʻi ko e tuí naʻá ne fokotuʻu ai ʻa e Siasí mo ʻunuakiʻi ia ki muʻá. ʻOku ou fakamālō kiate ia koeʻuhí ko ʻene meʻaʻofaʻaki ʻene moʻuí, ke hoko ko ha fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ngāué ni.

Ko e tuí foki ʻa e mālohi naʻá ne fakaivia ʻa Pilikihami ʻIongí. ʻOku ou faʻa fakakaukau atu ki he tui lahi naʻá ne maʻu ʻi hono ʻomi ha kakai tokolahi fau ke nofoʻi ʻa e Teleʻa Ano Māsimá. Naʻe ʻikai lahi ʻene ʻilo ki he feituʻú. Kuo teʻeki ke ne mamata ai, tukukehe pē ʻi ha meʻa-hā-mai. Mahalo pē naʻá ne lau e kiʻi fakamatala siʻisiʻi ne maʻu fekauʻaki mo iá, ka naʻe ʻikai lahi haʻane ʻilo ki hono kelekelé, vaí pe ʻeá. Ka ʻi heʻene fuofua sio pē ki aí, naʻe ʻikai toe veiveiua ʻene lea, “Ko e feituʻu totonú ʻeni, laka atu” (B. H. Roberts, A Comprehensive History of the Church, 3:224).

Pea kuo hoko pehē ia ki he Palesiteni kotoa pē ʻo e Siasí. Kuo nau laka atu ki muʻa he tuí ʻi he taimi fakalilifu ʻo e fakafepakí. Neongo ko e fanga heʻé ne nau fakaʻauha ʻenau ngoué. Neongo pe ko e laʻalaʻaá pe tō taimi hala mai ʻa e sinoú. Neongo hono fakatangaʻi kinautolu ʻe he puleʻangá. Pe hangē ko ia ne toki hokó, pe ko ha fiemaʻu fakavavevave ke fai ha tokoni ʻofa fakaetangata ki he niʻihi ne maʻutangī ʻe he peau kulá pe mofuiké pe ko e tāfeá, ka naʻe tatau kotoa pē. Kuo tau foaki kotoa e koloa he funga laupapa uelofeá. Kuo foaki atu mo ha paʻanga ʻe laumiliona ki he kau faingataʻaʻiá, ʻo tatau pē pe ko ha mēmipa ʻo e Siasí pe ʻikai—naʻe fai kotoa ia tuʻunga ʻi he tuí.

Hangē ko ia ʻoku mou meaʻí, ko ha taʻu makamaile mahuʻinga ʻeni he hisitōlia ʻo e Siasí. Ko e kakato ia e taʻu 150 ʻo e fononga saliote toho tangata ʻa e kulupu ʻa Uili mo Mātiní pea mo e ongo kulupu Hani mo Hōsetí, ne nau omi fakatahá.

ʻOku lahi ha ngaahi meʻa kuo tohi fekauʻaki mo e meʻá ni, pea he ʻikai ke u toe fakaikiiki atu ia. ʻOku mou meaʻi ʻa e talanoá. ʻOku feʻunga pē ke tau pehē, ko kinautolu ko ia ne nau fai e fononga lōloa mei he ʻOtu Pilitāniá ki he teleʻa Ano Māsima Lahí, ne nau kamata ʻenau fonongá ʻi he tui. Naʻe siʻisiʻi pe ʻikai pē haʻanau ʻilo ki he meʻa ʻe hokó. Ka naʻa nau laka atu pē ki muʻa. Naʻe kamata ʻenau fonongá mo ha ʻamanaki lelei lahi. Naʻe kamata ke hōloa e ʻamanaki lelei ko ia ʻi heʻenau fononga fakahihifó. ʻI heʻenau kamata e fononga fakamamahi ko iá ʻo muimui he Vaitafe Palaté pea mei ai ki he teleʻa ʻo Suitiuotá, naʻe ala mai ai ʻa mate ʻo kamata ʻene ngāue fakalilifú. Naʻe ʻosi ʻenau meʻakaí; mate ʻenau fanga pulú; maumau ʻenau ʻū salioté; pea ʻikai ha moheʻanga pe vala feʻunga. Naʻe tō takutaku e matangí. Ne nau kumi hūfanga ka naʻe ʻikai maʻu ha feituʻu. Naʻe ʻākilotoa kinautolu ʻe he matangí. Ne nau mate he fiekaiá. Naʻe tokolahi ha niʻihi ne mate pea tanu pē he kelekele mokoʻīʻií.

Meʻamālie, ne fou mai ai ʻa Felengilini D. Lisiate ko ʻene foki mai mei ʻIngilani. Naʻe maʻamaʻa pē ʻene utá pea lava ke vave ange ʻene fonongá. Naʻá ne haʻu ki he teleʻa ko ʻení. Ko e taimi peheni pē ʻo e taʻú. Naʻe lolotonga fai ha fakataha ʻo e konfelenisi lahí. ʻI hono maʻu ʻe Pilikihami ʻIongi e ongoongó, naʻá ne tuʻu hake leva ʻi he haʻofangá ʻo ne pehē:

“Te u ʻoatu leva he taimí ni ʻa e kaveinga mo e pōpoaki ke lea ai e Kaumātuʻá he ʻahó ni mo e lolotonga ʻa e konifelenisí, ko ʻeni ia, ʻi he ʻahó ni ko hono 5 ʻo ʻOkatopa 1856, ʻoku tokolahi hotau ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻoku nau ʻi he konga fonua tokaleleí ʻi ha ngaahi saliote toho tangata pea mahalo ʻoku nau feʻunga mo ha maile ʻe 700 mei heni, pea kuo pau ke ʻomi ʻa kinautolu ki heni he kuo pau ke tau ʻoatu ha tokoni kiate kinautolu. Ko e pōpoakí leva ke ʻomai kinautolu ki heni! ʻOku ou loto ke mahino ki he kau tangata te nau leá, ko ʻenau pōpoakí ʻa e kakai ʻoku ʻi ha konga fonua Tokaleleí, pea ko e kaveinga ia ki he koló ni ke ʻomi kinautolu ki heni ki muʻa pea tō mai e faʻahitaʻu momokó. . . .

“‘Oku ou kole atu he ʻahó ni ki he kau pīsopé, ke ʻoua naʻa nau toe tatali ki ʻapongipongi pe ʻaho hono hokó, ke toki maʻu ai ha fanga hoosi ʻe 60 mo ha saliote lelei ʻe 12 pe 15. ʻOku ʻikai ke u loto ke ʻave ha fanga pulu, ʻoku ou fie maʻu ha fanga miuli mo ha fanga hoosi lelei. ʻOku nau ʻi he Vahefonuá ni pea kuo pau ke tau maʻu kinautolu; pehē ki ha mahoaʻa toni ʻe 12 pea mo ha kau angi saliote lelei ʻe 40, . . . mo ha fanga miuli pe hoosi ʻe 60 pe 65 kuo ʻosi fakanofoʻa lelei. . . .

Naʻá ne pehē, “Te u talaatu, he ʻikai lava ʻe he tui ʻoku mou maʻú mo hoʻomou tui fakalotú pea mo hoʻomou malanga fakalotú, ʻo fakahaofi hamou foʻi laumālie ʻe taha ʻi he puleʻanga fakasilesitiale ʻo e ʻOtuá, kapau he ʻikai ke mou fai ki he tefitoʻi moʻoni pē ko ia ʻoku ou lolotonga akoʻi atú. Mou ō atu ʻo ʻomi ʻa e kakai ʻi he fonua tokaleleí, pea mou tokanga makehe ki he ngaahi meʻa ʻoku tau ui ko e fatongia fakatuʻasino pe fakataimí, telia naʻa taʻeʻaonga hoʻomou tuí; he ʻikai hano ʻaonga kiate kimoutolu e malanga kuo mou fanongo ki aí pea te mou ngoto hifo ki heli, tukukehe kapau te mou tokanga ʻo fai ki he meʻa ʻoku mau talaatú” (Deseret News, Oct. 15, 1856, 252).

Ne foaki mai leva ha fanga hoosi mo ha fanga miuli pea mo ha ʻū saliote mālohi. Naʻe lahi fau e mahoaʻá. Naʻe tānaki fakataha leva ʻa e vala māfaná mo e ʻū meʻa mohengá. ʻI he ʻaho ʻe taha pe ua nai, kuo mavahe fakahahake atu ʻa e ʻū salioté ʻi he sinoú.

ʻI he aʻu atu e kau fakahaofi moʻuí ki he Kāingalotu faingataʻaʻiá, ne hangē ia ko ha aʻu atu ha kau ʻāngelo mei langí. Naʻe tangi e kakaí ʻi he loto fakafetaʻi. Naʻe ʻave ʻa e kakai he saliote toho tangatá ʻo fakaheka ki he ʻū salioté, ke nau fononga vave ange ai ki he kolo Sōleki Siti.

Naʻe mālōlō ha kakai ʻe toko uangeau nai ka naʻe fakahaofi ha toko tahaafe.

Naʻe kau he niʻihi ne maʻutangī he feituʻu tokaleleí, ʻa e kui ua ʻo hoku uaifí. Naʻe kau ia he kau fononga saliote ʻa Haní.

ʻOku tuʻu he ʻahó ni e faʻitoka hoku uaifí ʻi he Faʻitoka Sōleki Sití, ʻo hanga hifo pē ki he faʻitoka ʻo ʻene kui uá, ko Mele Penifoli Koupolo, ʻa ia naʻe pekia he fatafata ʻo ʻene tama fefiné ʻi heʻenau hū mai pē ki he teleʻá he ʻaho 11 ʻo Tīsema 1856. Naʻe tanu ia he ʻaho hono hokó. Naʻe mālōlō haʻane fānau ʻe toko tolu he fononga lōloa ko iá. Naʻe mokoteilo ʻaupito ha vaʻe ʻo haʻane tama fefine ne siʻi moʻui.

Ko ha talanoa maʻongoʻonga ia. ʻOku fonu ia he mamahí, fiekaiá, mokosiá mo e maté. ʻOku fonu ia he ʻū talanoa ki ha ʻū vaitafe mokoʻīʻī ne pau ke nau kolosi aí, ʻa e afā sinoú, pea mo e kaka lōloa mo māmālie hake ʻi he Tuʻahivi Makamaká (Rocky Ridge). ʻI he fakalaka atu e taʻu fakamanatu ko ʻení, mahalo ʻe ngalo ʻaupito ia. Kae ʻofa pē ʻe toutou talanoaʻi ia ke fakamanatu ki he toʻu tangata he kahaʻú, ʻa e faingataʻaʻia mo e tui ʻa kinautolu ne muʻomuʻá. Ko hotau tukufakaholó ʻa ʻenau tuí. ʻOku fakamanatu mai ʻe heʻenau tuí ʻa e lahi ʻo e feilaulau ne nau fai ke tau fiemālie aí.

Ka ʻoku ʻikai fakahaaʻi pē ʻa e tuí ʻi ha meʻa lahi ʻoku hoko, hangē ko e kau paionia ʻi he saliote toho tangatá. ʻOku fakahaaʻi foki ia ʻi he fanga kiʻi meʻa iiki mo mahuʻingá. Tuku muʻa ke u fakamatalaʻi atu ha meʻa pehē.

ʻI he taimi ne langa ai e Temipale Manitai ʻIutaá ʻi ha taʻu ʻe 120 kuohilí, naʻe ngāue tufunga fakasanisani ai ʻa Siaosi Falanisi Pekimani. Naʻe ʻi ai hona foha ʻe toko taha mo hono uaifi ko Māʻatá, pea kei feitamaʻi e taha.

ʻI he lolotonga haʻane fokotuʻu ha taha ʻo e ngaahi matapā lalahi he tafaʻaki fakahahake ʻo e temipalé, naʻe pā-kafukafu ai ʻa Siaosi. Naʻá ne faingataʻaʻia lahi. Naʻe fakatokoto ia ʻe Māʻata ʻi he salioté ʻo ʻave ki he kolo ko Nīfaí ʻo ne fakaheka ia ʻi ha lēlue ʻo ʻave ki Polovo. Naʻá ne pekia ai. Naʻe ʻikai ke toe mali hono uaifí ka ne nofo fakauitou ai pē ʻi ha taʻu ʻe 62, ʻo ne ngāue tuitui pē ke tauhi ia.

Tuku muʻa ke u kiʻi afe heni ʻo fakahā atu, ko e taimi ne u fakamaʻu ai mo hoku uaifí, naʻá ku ʻoange kiate ia ha foʻi mama. ʻI heʻema malí, ne u ʻoange kiate ia ha mama mali. Naʻá ne tui ia ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Ka ʻi he ʻaho ʻe taha ne u fakatokangaʻi hake kuó ne vete ia ka ne tui ʻa e foʻi mama koula ko ʻení. Ko e mama ia ʻene kuifefiné. Naʻe foaki ange ʻa e mamá kiate ia ʻe hono husepāniti ko Siaosí. Ko e foʻi mamá ko e kiʻi koloa pē ia ʻe taha naʻe tukku mai ʻe Siaosi he moʻuí ni. ʻI he ʻaho ʻe taha he faʻahitaʻu matalá, naʻe fakamaau fale ai ʻa Māʻata. Naʻá ne fakahū kotoa ki tuʻa e nāunau falé kae fakamaʻa e falé. ʻI heʻene tupeʻi ko ia e efú mei he fakamoluú, naʻá ne sio hifo ai kuo pulia e foʻi mamá ia. Naʻá ne kumi fakalelei he feituʻu kotoa pē. Ko e kiʻi koloa pē ʻe taha hono husepānití naʻá ne kei tauhiʻofa ʻakí. Naʻá ne kumi he mūsie mōmoá ka naʻe ʻikai pē ke maʻu. Naʻá ne tangi. Naʻá ne tūʻulutui ʻo lotu ki he ʻEikí ke tokoni ange ʻi hono kumi e foʻi mamá. ʻI heʻene ʻāʻā haké, naʻá ne sio hifo ʻo ʻiloʻi e foʻi mamá.

ʻOku ou pukepuke atu ia heni. ʻOku fuʻu siʻisiʻi ke mou mamata kotoa mai ki ai. Ko ha koula kalati ʻe 18 ia, pea ʻoku motuʻa, makohikohi mo piko. Ka ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e tuí, ʻa ia ko e tui ʻa ha uitou naʻe tautapa ki he ʻEikí ʻi he tumutumu ʻo siʻene feinga tavale holó. Ko e tui ko iá, ʻokú ne fakatupu ʻa e ngāué. Ko e tupuʻanga ia ʻo e ʻamanaki leleí mo e falalá. Ko e faʻahinga tui faingofua pehē ʻoku tau fie maʻú.

Ko e meʻa ʻoku tau fie maʻu lahi tahá ko e tuí ke ʻunuakiʻi ʻaki ki muʻa e ngāue maʻongoʻongá ni. Ka ʻikai e tuí, ʻe tuʻu ʻa e ngāué. Ka ʻi he kau ki ai e tuí, he ʻikai lava ʻe ha taha ʻo taʻofi ʻene fakalakalaká.

Naʻe pehē ʻe he Fakamoʻuí, “Kapau ʻe ʻi ai hoʻomou tuí ʻo hangē ko e foʻi tengaʻi mūsitá, te mou pehē ki he moʻungá ni, hiki ʻi heni ki he potú na, pea ʻe hiki ia; pea ʻe ʻikai ha meʻa ʻe taha ʻe taʻe faʻa fai ʻe kimoutolu” (Mātiu 17:20).

Naʻe pehē ʻe ʻAlamā ki hono foha ko Hilamaní, “Malanga ʻaki kiate kinautolu ʻa e fakatomalá mo e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí; akoʻi ʻa kinautolu ke fakavaivaiʻi ʻa kinautolu pea ke nau angamalū mo loto māʻulalo; akoʻi ʻa kinautolu ke taʻofi ʻa e fakatauvele kotoa pē ʻa e tēvoló ʻaki ʻenau tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí” (ʻAlamā 37:33).

ʻOfa ke tāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí ʻaki e tuí ʻi he ngāue maʻongoʻonga ʻoku tau kau ki aí. ʻOfa ke hoko ʻa e tuí ko ha maama ke ne tataki kitautolu ʻe hono māmá ʻi he poʻulí. ʻOfa ke hoko ia ko ha konga ʻao ke muʻomuʻa ʻiate kitautolu he taimi ʻahó.

Ko ʻeku lotú ʻeni ʻi he loto fakatōkilalo moʻoni pea ʻi he huafa toputapu mo māʻoniʻoni ʻo e Tokotaha ʻoku hoko ko e mālohinga ʻo ʻetau tuí, ʻa ia ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy