The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
ʻOkatopa 2006
Kuo Toe ʻi he Fonuá ha Kau Palōfita

Kuo Toe ʻi he Fonuá ha Kau Palōfita

ʻEletā Jeffrey R. Holland
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

ʻOku ʻikai ko ha meʻa siʻi ki he Siasí ni ke ne talaki ki māmani ʻoku ʻi ai ʻa e kikité, tuʻunga ʻo e tangata kikité pea mo e fakahaá, ka ʻoku tau fai ia.

ʻEletā Jeffrey R. HollandNaʻe ʻikai fuoloa ʻa e kau atu ʻa homa kaumeʻa ko Kalolaine Losimasi ki he kau faiako ʻo e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, kuo fakaafeʻi ia ʻi ha ʻaho Tokonaki ʻe hano kaungāfaiako ke kau ʻi heʻenau fononga lalo ʻi ha ʻotu moʻunga ʻi Polovó. Naʻe ʻikai ko ha mēmipa ʻa Kalolaine ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ka naʻá ne ongoʻi naʻe mātuʻaki talitali lelei ia ʻe hono kaungāmeʻa foʻoú ni. Naʻe kau fiefia atu leva ki heʻenau kaka moʻungá.

ʻI he faai hake ʻa e laʻaá ke māʻolungá, naʻe māʻolunga hake ai pē mo e kau kaká ʻi he tafaʻaki moʻungá. Pea ʻi he ofi ke hoko ʻa e taimi hongofulú, naʻe kamata kumi leva ʻe he kulupú ni ha feituʻu ke nau mālōlō ai. Naʻe fakakaukau ai ʻa Kalolaine, “Ko ha meʻa lelei ʻeni. Ne nau ʻilo fēfē nai ʻoku ou fie mālōloó?” Naʻá ne kumi mo ia ha feituʻu ke kiʻi mālōlō ai. Ka naʻe hangē naʻe faikehe ʻa e vēkeveke ʻa e kau fonongá ki he kiʻi mālōlō ko ʻení, he naʻe toʻo hake ʻe ha niʻihi ha peni vahevahe mo ha kiʻi pepa kae tokanga makehe ʻa e toko taha ia ki ha kiʻi letiō.

Naʻe hoko ʻeni ko ha liliuʻanga ʻo ʻene moʻuí ʻo taʻe ngata. Naʻe pehē ange ha taha ʻo hono kaungāmeʻá, “Kalolaine, ʻoku mau fie tala atu ha meʻa. Ko e ʻuluaki Tokonaki ʻeni ʻo ʻOkatopá pea ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻemau ʻilo ʻe lelei ʻa e ʻeá mo e lau maʻuiʻui ʻa e ʻakaú, ka ʻoku toe hoko foki ai mo e konifelenisi lahi ʻa e Siasí. ʻI heʻemau hoko ko e Kāingalotu ʻo e Siasí, ko e fē pē ha feituʻu ʻoku mau ʻi ai pe ko e hā ʻoku mau faí, ʻoku tuku ia ka mau fanongo. Ko ia te tau tangutu ʻi he lalo ʻoke mo e paini ko ʻení ʻo vakai ki he teleʻá, mo fanongo ki he kau palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi ha houa nai ʻe ua.”

Naʻe fakakaukau ai ʻa Kalolaine, “Houa ʻe ua! Naʻe ʻikai ke u ʻilo ʻoku kei ʻi ai ha kau palōfita moʻui ʻa e ʻOtuá pea naʻe ʻikai pē ke u ʻilo ʻe au ʻe feʻunga ʻenau leá mo ha houa ʻe ua!” Naʻe ʻikai te ne teitei ʻilo ʻe ia te nau toe mālōlō ʻi he ua hoʻataá ʻi ha houa kehe ʻe ua, mo toe fakaafeʻi ia ke toe fanongo ʻi hono ʻapí ʻi he ʻaho hono hokó ʻi ha houa kehe ʻe fā.

Toki fakaʻosi ʻe koe e talanoá. Naʻe foaki ange kiate ia ha tatau ʻo e ngaahi folofolá kuo fakatakafi leta peá ne kamata maʻulotu pea naʻe ʻofeina ʻe hono kaungāmeʻā mo e ngaahi fāmili ʻi he uōtí peá ne foua ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālie ʻoku tau fakaʻamu ke foua ʻe kinautolu ʻoku maʻu ʻa e maama ʻo e ongoongoleleí, naʻá ne papitaiso pea fakamaʻu ia ko e mēmipa ʻo e Siasí. Pea hangē koe laú, ko e toengá kuo mou ʻosi ʻilo. ʻI hono fakafeʻiloaki ʻo Sisitā Losimasi he ʻaho ko iá ki he konifelenisi lahí, ʻi heʻene tangutu ʻi he tumuʻaki ʻo e ʻotu moʻunga ʻo “BYU,” naʻá ne fakatokangaʻi ai ʻene fakahoko ʻo e fakaafe fakaepalōfita ʻa ʻĪsaiá: “Mou haʻu, ke tau ʻalu hake ki he moʻunga ʻo [e ʻEikí], ki he fale ʻo e ʻOtua ʻo Sēkopé; pea te ne akonakiʻi ʻa kitautolu ʻi hono ngaahi halá, pea te tau ʻaʻeva ʻi hono ngaahi halá koeʻuhí ʻe ʻalu atu ʻi Saione ʻa e fonó, pea mo e folofola ʻa [e ʻEikí] mei Selusalema.”1

ʻOku tau fakaaʻuaʻu mai ʻeni ki he fakaʻosinga ʻo ha toe konifelenisi lahi fakaʻofoʻofa. Kuo tau monūʻia ke fanongo ki he ngaahi pōpoaki mei hotau kau takí, kae tautautefito kia Palesiteni Kōtoni B. Hingikelí, ʻa e tangata ʻoku tau poupouʻi ko e fakafofonga ʻo e ʻOtuá he māmaní, ko hotau palōfita moʻui, ko e tangata kikite, mo e tangata maʻu fakahā. Hangē ko ia ne fakahoko ʻe he kau palōfitá meia ʻĀtama ʻo aʻu mai ki he ʻaho ní, kuo tānaki fakataha mai kitautolu ʻe Palesiteni Hingikelī ki ha feituʻu ʻoku fakatatau mo e teleʻa ko ʻĀtama-ʻOnitai-ʻĀmaní, kuó ne ʻofeina, akonekina mo tāpuakiʻi kitautolu.2

ʻOku ou pehē ʻoku tonu pē kapau te u pehē ʻoku lotua kotoa ʻe he houʻeiki tangata mo fafine ne nau lea ʻi he konifelenisi lahí he fakaʻosinga ʻo e uike ní, ke langaki moʻui mo ʻaonga pea ke hoko ʻa e konifelenisí ko ha meʻa te ne liliu ʻetau moʻuí taki taha, ʻo hangē ko ia ne hoko kia Sisitā Lasimasí pea mo ha tokolahi taʻefaʻalaua ʻoku nau muimui ʻi he vaeuaʻi taʻu kotoa pē ki heʻetau himi ʻa e Siasí ʻoku pehē, “Mou omi ʻo fanongoa e leʻo ʻo e palōfitá pea fanongo ki he folofola ʻa e ʻOtuá. 3

Tuku ke u fokotuʻu atu ha meʻa ʻe tolu ʻoku talaki ki māmani ʻe he fakatahaʻanga tuʻo ua ko ʻeni he taʻú, ko ʻeku fakahaaʻi ʻeku fakamoʻoní pea mo ʻeku fakahoungaʻi ʻa e ngaahi pōpoaki mo e ʻuhinga ʻo e konifelenisi lahí.

ʻUluakí, ʻoku nau talaki fiefia mo ʻikai ha toe veiveiua kuo toe ʻi māmani ha palōfita moʻui ʻoku lea ʻi he huafa ʻo e ʻEikí. Hono ʻikai ke tau fie maʻu e faʻahinga fakahinohino peheé! ʻOku moveuveu mo faingataʻa hotau kuongá. ʻOku tau mamata ʻi he ngaahi tau fakavahaʻa puleʻangá mo e taʻe manonga fakalotofonuá. ʻOku fehangahangai hotau kaungāʻapí mo e loto mamahi fakafoʻituituí mo fakafāmilí. ʻOku tofanga ha tokolahi ʻi he tailiilí ki ha ngaahi faingataʻa kehekehe. ʻOku fakamanatu mai ʻe he meʻá ni, ʻa e taimi naʻe ʻākilotoa ai ʻe he kakapu ʻo e fakapoʻulí ʻa e kau fononga ki he ʻakau ʻo e moʻuí ʻi he misi ʻa Līhaí, naʻá ne kāpui ʻa e taha kotoa pē—ʻa e māʻoniʻoní pea mo e taʻe māʻoniʻoní foki, ʻa e talavoú fakataha mo e toulekeleká, ʻa e papi uluí mo e mēmipa fuoloá fakatouʻosi. ʻI he talanoa ko iá ʻoku fehangahangai kotoa mo e faingataʻá mo e mamahí, pea ko e vaʻa ukameá pē—ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá kuo fakahaá—te ne lava ke fakahaofi mo maluʻi kinautolú. ʻOku tau fie maʻu kotoa ʻa e vaʻa ukamea ko iá. ʻOku tau fie maʻu kotoa ʻa e folofola ko iá. ʻOku ʻikai ha taha ia ʻe malu, ka ʻikai kau ai, he ka mole, ʻe lava ha taha pē ke “[tō] ki he ngaahi hala ʻoku tapú pea mole”4 ʻo hangē ko e lau ʻa e folofolá. Hono ʻikai hounga kiate kitautolu ʻetau ongona e leʻo ʻo e ʻOtuá mo ongoʻi ʻa e ivi ʻo e vaʻa ukamea ko iá ʻi he konifelenisí ni, ʻi he ʻaho ʻe ua kuo toki ʻosí.

ʻOku ʻikai hoko maʻu pē, ka ʻi he ngaahi taʻu kuo maliu atú ne fokotuʻu mai ʻe he niʻihi tokua ʻoku ʻikai ʻilo ʻe he Kau Takí ʻenau lea ʻoku faí, ʻoku ʻikai ke mahino kiate kinautolu ʻa e ngaahi palopalemá, pea fakakuongamuʻa ha niʻihi ʻo ʻenau ngaahi tuʻutuʻuní mo ʻenau tōʻongá, ʻo ʻikai fenāpasi mo hotau kuongá.

Ko e siʻi taha au ʻiate kinautolu ne mou hikinimaʻi ke fakamoʻoniʻi tonu hono tataki ʻo e Siasi ko ʻení, pea te u pehē ʻaki ʻa e kotoa ʻo hoku lotó kuo teʻeki ai ke u feohi ʻi heʻeku moʻui fakafoʻituituí pe moʻui fakangāué mo ha faʻahinga kulupu ʻoku nau mātuʻaki ʻiloʻi, ʻoku nau ʻilo lahi ʻa e ngaahi palopalema ʻoku fehangahangai mo kitautolú, ʻoku nau vakaiʻi fakamātoato ʻa e kuo hilí, ʻoku nau fie fakakaukauʻi ʻa e ngaahi tūkunga foʻoú, pea fuatautau lelei, mo fakakaukauʻi lahi, pea mo lotua lahi ʻa e meʻa kotoa pē. ʻOku ou fakamoʻoni ko e ʻilo ʻoku maʻu ʻe he kau tangata mo e kau fefiné ni ki he ngaahi palopalema totonu mo fakasosaietí ʻoku ope atu ia ʻi ha kau taukei pe kau mataotao fakaʻatamai pehē kuó u ʻilo ki ai ʻi ha potu pē ʻi he māmaní. ʻOku ou fakamoʻoniʻi fakafoʻituitui atu honau tuʻunga lelei fakalūkufuá, ʻa ʻenau ngāue mālohí, pea mo ʻenau moʻui fakatōkilaló. ʻOku ʻikai ko ha meʻa siʻi ki he Siasí ni ke ne talaki ki māmani ʻa e ʻi ai ʻa e kikité, tuʻunga ʻo e tangata kikité, pea mo e fakahaá, ka ʻoku tau fai ia. Ko ha maama moʻoni ia ʻoku ulo ʻi ha māmani fakapoʻuli, pea ʻoku ulo atu ia mei he ngaahi fakatahaʻangá ni.

Uá, ʻoku fakaʻilongaʻi ʻe he ngaahi konifelenisí ni taki taha ha ui ke ngāue, ʻo ʻikai ʻi heʻetau moʻuí takitaha pē, kae maʻanautolu ʻi hotau ʻātakaí, ʻa kinautolu ʻi hotau fāmili tonú, ʻi heʻetau tuí pea mo kinautolu ʻoku ʻikai kau aí. Ne fakamanatu mai ʻe Palesiteni Hingikelī he pongipongí ni ʻa e taʻu 150 ʻo e kau fononga toho saliote ʻa Mātini mo Uilí, ʻi he lolotonga fai e konifelenisi lahí ʻi ʻOkatopa 1856 ʻi heni ʻi he Teleʻa Sōlekí, ne nau siʻi kei tuiaki hake pē he ngaahi maile fakaʻosi ʻo e toafa momoko ʻo Nepulasikaá, pea maʻutangī ai kinautolu ki mui ange ʻi he sinou fakatuʻutāmaki ʻi he ʻotu moʻunga ʻo Uaiōmingí. Naʻá ne lau mai ha lea ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi ki he kāingalotú ʻi he konifelenisi lahi ko iá, ʻo ne talaange mahino pē ke nau “‘alu ʻo ʻomi ʻa e siʻi kakai ʻoku nau lolotonga ʻi he toafa tokaleleí.”5

ʻOku hangē pē ʻa e hoko ʻa e fakahaofi ʻo kinautolu naʻe paeá ko e taumuʻa ʻo e konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 1856, mo ʻene hoko ko e kaveinga ʻo e konifelenisí ni mo e konifelenisi kuo ʻosí pea mo ia ʻe fakahoko ʻi he faʻahitaʻu failau ka hokó. Mahalo pē ʻoku ʻikai ko ha afā sinou pe tanu ʻi ha kelekele kuo sinou, ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he konifelenisí ni, ka ʻoku kei lahi pē ʻa e paeá—ʻa e masivá mo e tuēnoá, ʻa e loto foʻí mo e loto mamahí, ʻa kinautolu kuo “[tō] ki he ngaahi hala tapu” ne tau lau ki ai ki muʻá, pea mo ha tokolahi fau ʻoku “taʻofi ʻa kinautolu mei he moʻoní koeʻuhí ko e ʻikai ai pē ke nau ʻilo ʻa e feituʻu ke ʻiloʻi ai iá.”6 ʻOku nau mafola holo mo e ngaahi tui ʻoku fengatāliakí, ngaahi nima ʻoku tāupe ki lalo, 7 ka ʻoku tō mai ʻa e ngaahi ʻalotāmakí. ʻE toki lava pē ʻo fakahaofi kinautolu ʻe kinautolu ko ē ʻoku lahi ʻenau mateuteú, lahi ʻenau ʻiló, pea mo lava ke tokoni lahi angé. Pea ʻoua te ke toe hohaʻa koe hono ʻeke, “Ko e fē kinautolú?” ʻOku nau ʻi he potu kotoa pē, ʻi he toʻomataʻú pea ʻi he toʻohemá, ʻi he kaungāʻapí pea ʻi he ngāueʻangá, ʻi he kolo mo e fonua pea mo e puleʻanga kotoa pē ʻo e māmani ko ʻení. Ko ia ʻave hoʻo timí mo e salioté; fakafonu ʻaki ia hoʻo ʻofá, fakamoʻoní pea mo ha meʻakai fakalaumālie; pea ʻalu atu ki ha potu pē. ʻE tataki koe ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻoku paeá, ʻo kapau te ke tali ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo akoʻi ʻi he konifelenisí ni. Fakaava ho lotó pea folahi atu ho nimá kiate kinautolu kuo faingataʻaʻia he senituli uofulu mā tahá ʻo hangē ko e niʻihi ʻi he Māteni Ková (Martinʻs Cove) mo e Tēvolo Keití (Devilʻs Gate). ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau fakahoko ai ʻa e kole ʻoku toutou fai mai ʻe he ʻEikí koeʻuhí ko e fanga sipi heé mo e ngaahi paʻanga maka mo e laumālie kuo molé.8

Fakaʻosí, ko e konifelenisi lahi ʻa e Siasí ko hano talaki ia ki māmani kotoa ko e Kalaisí ʻa Sīsū, naʻe hā mo ʻEne Tamaí, ʻa e ʻOtua mo e Tamai ʻatautolu kotoá, ki he palōfita kei siʻi ko Siosefa Sāmitá, ko hono fakahoko ʻo e talaʻofa he kuonga muʻá ʻe toe fakafoki mai ʻe Sīsū ʻo Nasaleti kuo toetuʻú ʻa Hono Siasí ki māmani pea ʻe “pehē pē ʻEne toe haʻú [ʻo hangē ko e mamata kiate Ia ʻa e kāingalotu ʻi Siuteá] ʻi Heʻene [hāʻele hake] ki he langí.”9 Ko e konifelenisí ni, mo ha toe konifelenisi tatau pē mo ia, ko hano talaki ia naʻá Ne naʻe afeitaulalo ke hifo mai ki māmani ʻi he masivesiva mo e fakatōkilalo, ke fahangahangai mo e mamahí mo hono fakasītuʻaʻí, mo e loto mamahí pea mo e maté koeʻuhí kae lava ʻo fakahaofi kitautolu mei hotau ikuʻanga taʻengatá ʻi he hoko atu ʻo ʻetau moʻuí, pea “‘i hono ngaahi taá ʻoku tau moʻui ai.”10 ʻOku talaki ʻe he konifelenisí ni ki he puleʻanga, faʻahinga, lea, mo e kakai kotoa pē ʻa e talaʻofa faka-Mīsaia ko ia, “‘oku tolonga ʻo taʻengata ʻene ʻaloʻofá.”11

Kiate kimoutolu kotoa ʻoku pehē kuo mou hē pe taumuʻavalea, pe ʻoku mou pehē kuo fuʻu tōtuʻa hoʻomou fai meʻa ʻoku fuʻu fehālaaki ʻo fuʻu fuoloá, kiate kimoutolu kotoa ʻoku hohaʻa he kuo mou ʻi ha feituʻu ʻi he toafa momoko ʻo e moʻuí pea maumau mo hoʻomou fanga kiʻi salioté, ʻoku fakaongo atu ʻe he konifelenisí ni ʻa e pōpoaki fakaʻāulolongo ʻa Sihová, “‘Oku kei mafao atu hoku nimá.”12 Naʻá ne folofola, “Te u [faka] mafao atu hoku nimá kiate kinautolu, [pea neongo te nau] fakaʻikaiʻi au; ka, te u manavaʻofa kiate kinautolu, . . . kapau te nau fakatomala pea haʻu kiate au; he ʻoku mafao atu ʻa hoku nimá ʻi hono kotoa ʻo e ʻahó, ʻoku folofola ʻe he ʻEiki ko e ʻOtua ʻo e ngaahi Kau Taú.”13 ʻOku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻEne ʻaloʻofá pea ʻoku kei fakamafao mai Hono toʻukupú. Ko ia ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí, ʻa e ʻofa ʻoku ʻikai fakaʻau ʻo ngatá, ʻa e ʻofa mamahi ʻoku tuʻuloa neongo ʻe hangē ʻoku mōlia atu ʻa e mālohinga kotoa pē.14

ʻOku ou fakamoʻoni ki he Sīsū tokoni, fai fakahaofi, mo ʻaloʻofa ko ʻení, ko Hono Siasi huhuʻí ʻeni ʻa ia ʻoku makatuʻunga ʻi Heʻene ʻofa ongongofuá, pea hangē ko e lau ʻa kinautolu ʻi he Tohi ʻa Molomoná, “pea naʻe haʻu foki ʻa e kau palōfita ʻi he kakaí, naʻe fekau mai mei he ʻEikí [ke nau lea ʻaki ia]. . . . [ʻIo] pea naʻe toe haʻu ʻa e kau palōfita ʻi he fonuá.”15 ʻOku ou fakamoʻoniʻi ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelĭ ko e palōfita pehē ia ʻi he tapa kotoa pē, ko ha toko taha ʻoku tau mahuʻingaʻia ʻi heʻene moʻuí mo hono leʻó ʻa ia kuo tau lotua lahi foki, pea te ne fakaʻosi atu ʻa e konifelenisi fakavaeua taʻú ni. ʻOku ou fakamālō he tāpuaki ko iá—pea pehē ki he ngaahi tāpuaki kotoa ko ʻení—ʻoku ou fakafetaʻi fakafoʻituitui he ngaahi tāpuakí ni kotoa pea mo ha ngaahi tāpuaki lahi kehe, ʻi he taimi konifelenisi lahí ni, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

1. ʻĪsaia 2:3.

2. Vakai, T&F 107:53–56.

3. “Mou Omi ʻo Fanongoa,” Ngaahi Himi, fika 12.

4. 1 Nīfai 8:28; vakai foki, veesi 23–24.

5. Deseret News, Oct. 15, 1856, 252; vakai foki, Leroy R. Hafen mond Ann W. Hafen, Handcarts to Zion (1960), 120–21.

6. T&F 123:12.

7. Vakai, T&F 81:5.

8. Vakai, Luke 15.

9. Ngāue 1:11.

10. ʻĪsaia 53:5.

11. Vakai, Saame 136:1.

12. Vakai, ʻĪsaia 5:25; 9:17, 21.

13. 2 Nīfai 28:32.

14. Vakai, Molonai 7:46–47.

15. ʻEta 7:23; 9:28.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy