The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
ʻOkatopa 2006
ʻĀkilotoa ʻo Taʻengata ʻe Heʻene ʻOfá

ʻĀkilotoa ʻo Taʻengata ʻe Heʻene ʻOfá

Bonnie D. Parkin
Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá

ʻE ngaahi tokoua, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻofa ʻa e [Tamai Hēvaní] mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻiate kitautolu. He ʻikai toe liliu e ʻofa ko iá—ʻoku pau ia.

Bonnie D. Parkin ʻI he taimi ne u maʻu ai e uiuiʻí ni, naʻá ku tautapa ki he Tamai Hēvaní ke Ne tokoni ʻo fakaʻilo mai kiate au e fie maʻu ʻa e houʻeiki fafine ʻo e Siasí. Ne u maʻu ha fakamoʻoni mālohi ʻoku fie maʻu ke ʻiloʻi ʻe kitautolu ko Hono ngaahi ʻofefiné, ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu. ʻOku fie maʻu ke tau ʻiloʻi ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e lelei ʻiate kitautolú. ʻOku hanga ʻe heʻetau ongoʻi ʻEne ʻofá ʻo fakalotolahiʻi kitautolu ke tau vilitaki atu, fakapapauʻi mai ko ʻEne fānau kitautolu, mo fakapapauʻi mai ʻokú Ne fakamahuʻingaʻi kitautolu neongo ʻetau humu mo fetaulaki mo ha ngaahi tūkiaʻangá.

Ne toe fakapapauʻi mai e pōpoakí ni he taimi ne u fai ai ʻeku fakamoʻoní ʻi he hoʻatā Sāpate ʻo e konifelenisi lahí ʻi ʻEpeleli ʻo e 2002. Ne fakahā mai he pongipongi ko iá he ʻikai lava ʻa ʻEletā Tēvita B. Haiti ʻo haʻu ki he konifelenisí he hoʻatā ko iá! Kapau naʻe hoko ia, ʻe ʻi ai pē miniti ʻe nima ke fai ai ʻeku fakamoʻoní. Ne u lotu lahi maʻa ʻEletā Haiti he ʻaho ko iá. ʻI he pongipongi Sāpaté, ne u sio atu ki heʻene hū mai ki he Senitā Konifelenisí, ko ia ne u kamata ongoʻi fiemālie —ʻo aʻu ki he momeniti naʻá ne hū ai ki tuʻa lolotonga e hiva fakakātoá. ʻI heʻeku tuʻu he tuʻunga malangá he hoʻatā ko iá, naʻe ʻikai ʻasi hake ʻeku leá ʻaʻaku! Ka naʻe toutou foki mai ʻa e pōpoakí ki hoku ʻatamaí mo hoku lotó ʻa e fie maʻu ke ongoʻi ʻe he kau fafiné e ʻofa ʻa e ʻEikí ʻi heʻenau moʻui fakaʻahó. Ne u ʻiloʻi ko e pōpoaki ia ne fie maʻu ke u fakaaʻu atu he ʻaho ko iá pea ʻoku kei hoko pē ia ko ʻemau pōpoakí.

Kuó u ongoʻi fakatōkilalo ʻi hoʻomou tali anga-vaivai mo fakatāutaha kuo fai ki he tukupaá ni. ʻOku mau fakamālō atu ʻi hoʻomou vahevahe atu hono faitāpuekina kimoutolu ʻe he pōpoaki ko ʻení. Kuo fakapapauʻi mai ʻe hoʻomou ngaahi leá ʻoku tau maʻu e totonu—pea ʻoku tau fie maʻu—ke ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻEikí ʻi heʻene moʻui fakaʻahó.

Naʻe ʻofeina kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ki muʻa pea tau haʻu ki māmaní. ʻOku ou ʻiloʻi ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu, pea pehē ki Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. He ʻikai toe liliu e ʻofa ko iá—ʻoku pau ia. ʻE lava ke ke fakafalala ki ai. ʻE lava ke tau falala ki ai.

Hangē ko hono fakamanatu mai ʻe he moto ʻo e Fineʻofá “oku ʻikai fakaʻau ke ngata ʻa e ʻofá,” kuo pau foki ke tau tui he ʻikai teitei liʻaki kitautolu ʻe he ʻofa ʻa Kalaisí. Ko e meʻa kotoa pē ʻoku tau fai he Fineʻofá, ʻoku totonu ke hāsino ai ʻetau ʻofa ki he Fakamoʻuí mo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku totonu ke hoko e ʻofa maʻongoʻonga ko ʻení ko e tupuʻanga ʻo ʻetau fie tokoni ki he niʻihi kehé. Kuo pau ke hoko ia ko hotau kamataʻangá mo hotau ikuʻangá!

ʻOku ou ʻiloʻi ha faʻē kei talavou mo ha fānau iiki ʻe toko nima naʻá ne tā ki ha fefine toulekeleka, ko ʻene fefine faifaleʻí, ʻo fehuʻi ange, “‘Okú ke fie lue lalo mo au?” Naʻe ʻiloʻi ʻe he fefiné naʻe fie talanoa ange ʻa e tokotahá ni. ʻI heʻena aʻu ki he vaeua ʻo e lue lalo maile ʻe valú ni, naʻe pehē ange ʻe he fefine kei talavoú, “‘Oku ʻikai ke u kei tui ʻoku ʻofa mai e Tamai Hēvaní kiate au; Kuó u fai ha ngaahi fehālaaki lahi heʻeku moʻuí. ʻOku ʻikai ke u ongoʻi ʻoku ou taau mo ʻEne ʻofá; ʻe anga fēfē Haʻane ʻofa mai kiate au?” Ngaahi tokoua, ko ha fefine ʻeni kuó ne fai ha ngaahi fuakava he temipalé pea mālohi he Siasí. Ka naʻá ne kei ongoʻi taʻe taau pē mo ʻEne ʻofá. Naʻe tali ange leva ʻe he fefine matuʻotuʻa angé, “Ko e moʻoni ʻokú Ne ʻofa ʻiate koe. Ko Hono ʻofefine koe.”

ʻOku tau faʻa fakasītuʻaʻi nai e ʻofa ʻa e ʻEikí ʻokú Ne lilingi mai ʻo lahi ange he meʻa te tau lava ʻo maʻú? ʻOku tau tui nai kuo pau ke tau haohaoa kae toki maʻu ʻEne ʻofá? ʻI heʻetau tuku ke tau ongoʻi “‘oku takatakiʻi maʻu ai pē kitautolu ʻe he ongo toʻukupu ʻo ʻene ʻofá,”1 ʻoku tau ongoʻi malu pea tau fakatokangaʻi hake ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke tau haohaoa leva. Kuo pau ke tau fakahaaʻi ko e haohaoá ko ha founga ʻoku tau fai ki ai. Ko e ongoongolelei ʻeni ʻo e fakalakalaka taʻengatá pea kuo pau ke tau manatuʻi ke fakahoungaʻi ʻetau fonongá. ʻOku ʻuhinga ʻa e taʻengatá ki ha “‘ikai ha kamataʻanga pe ngataʻanga” ko ia ʻoku ʻātakaiʻi maʻu pē kitautolu ʻe Heʻene ʻofá. Manatuʻi, ʻoku pau—neongo ʻoku ʻikai ke tau sio ki ai. ʻOku ou saiʻia hono fakamatalaʻi ʻe Nīfai e meʻafoaki maʻongoʻonga ko ʻení: “Ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá . . . ʻoku maliu hifo ki he loto ʻo e fānau ʻa e tangatá; ko ia, ʻoku lelei taha ia ʻi he meʻa kotoa pē . . . pea ʻoku fakafiefia taha ia ki he Laumālié.”2 ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻoni ia.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻi ai hatau kakai ʻoku faingataʻa mahalo ke nau ʻiloʻi pe ʻoku fēfē ʻa ʻEne ʻofá. Fakakaukau angé ki ha faʻē ne toki fāʻeleʻi haʻane pēpē. ʻE lava ke tokoni e ʻōʻōfaki māfana, malu mo fiefia ʻa e faʻeé ke mahino kiate kitautolu ʻa e ongo ʻoku maʻu ʻi hono ʻākilotoa kitautolu ʻe he ongo toʻukupu ʻo ʻEne ʻofá. Naʻe tohi ʻe ha Fineʻofa tāutaha ʻo pehē, “‘Oku tuʻunga he ʻofa ʻeku faʻeé ʻa e mahino kiate au e mafatukituki mo e mālohi ʻo e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí.”

ʻE ngaahi faʻē, ʻoku lava nai ke mou ongoʻi homou mahuʻinga ʻi hono akoʻi e moʻoni ko ʻení ki hoʻomou fānaú? ʻI hoʻo ʻākilotoa hoʻo fānaú ʻaki hoʻo ʻofá, te nau mamata leva ai ki Heʻene ʻofá. ʻOku tapou mai ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ke tau “‘ofa ki he ʻEiki ko [hotau] ʻOtuá mo Hono ʻAló, pea fakafetaʻi maʻu pē koeʻuhí ko ʻEna ʻofa kiate kitautolú. Neongo ʻo ka mōlia atu e ʻofa ʻa e niʻihi kehé, ka ʻe kei ʻi ai pē e ʻofa ʻaufuatō mo tuʻuloa ia ʻa e ʻOtuá mo Hono ʻAló ʻa ia naʻe foaki ʻEne moʻuí maʻatautolu fakatāutaha.”3

Ko e faʻē ʻokú ne ʻiloʻi ʻene fetuʻutaki mo e ʻOtuá, ʻoku tokoni ia ke ʻiloʻi foki ai ʻe heʻene fānaú ʻa e ʻOtuá mo ʻākilotoa kinautolu ʻe Heʻene ʻofá. Ne ongo kiate au ha lea ne fai ʻe ha fefine ʻi he meʻafakaʻeiki ʻo ʻene faʻē taʻu-100: “‘I heʻeku kei finemuí ʻo feinga ke palani ʻeku kalasí, ne u faʻa hū mai ki peito ʻoku haiane ai ʻeku Faʻeé. Ne u faʻa ʻoange ha ngaahi tafaʻaki kehekehe ki heʻeku akó. . . . Naʻá ne fakafanongo kotoa ki ai. Ne ma talanoaʻi leva e meʻa ʻe malava ke faí . . . . peá ne pehē mai leva, ‘ʻOku lelei ia. Kuó ke lotua ia?’ Ne u kiʻi ongoʻi mā ʻo u longo pē peá u pehē ange, ‘Kuo pau nai ke ke lotua e meʻa kotoa pē?’ Naʻá ne tali mai leva, ‘ʻOku ou fai pehē.’ ”4

Naʻe fakafanongo e faʻē ko ʻení. Naʻá ne vahevahe ʻene tui ki he ʻEikí: tā ha sīpinga mo fakahā ki heʻene tamá ʻa ʻene ʻamanaki te ne hokohoko atu ʻene tafoki ki he ʻEikí. ʻI heʻetau hū ki he ʻEikí, ʻoku tau ongoʻi ʻoku ʻoatu kitautolu ʻe Heʻene ʻofá ke tau ofi ange. Ngaahi faʻē, akoʻi hoʻomou fānaú ke nau fakakau maʻu pē ʻa e ʻEikí ʻi heʻenau moʻuí, pea tokoni ke nau ʻiloʻi ʻa ʻEne takiekina ʻofá.

Ne u maʻu fakataha mo ʻeku faʻeé ʻa homa tāpuaki fakapēteliaké. Naʻá ku taʻu 20 kae taʻu 49 ʻeku Faʻeé. He ʻikai teitei ngalo ʻiate au e ʻaho ko iá—ʻa hono hilifaki ʻe he pēteliaké hono ongo nimá he ʻulu ʻeku Faʻeé mo fakahā ange ʻa e tuʻo lahi hono fakahaofi ʻene moʻuí neongo e mofí, mahaki mafú pea mo ha ngaahi mahaki kehekehe pē. Naʻá ne toe fakamatalaʻi ange ʻene moʻuí mo fakamanatu ange ʻa e ngaahi taimi kuó ne tokoniʻi ai ha niʻihi kehe. Naʻá ne fakahā ange ha ngaahi meʻa kuo teuaki mai ʻe he ʻEikí maʻana mo fai ange foki ha fakahinohino ki he meʻa naʻe totonu ke ne faí. Ne u ʻiloʻi e moʻui ʻa ʻeku faʻeé, ko ia ne u fakafanongo ai ki he pēteliake ko ʻeni naʻe ʻikai ke na maheni, ka naʻá ne fakamatalaʻi ange ʻene moʻuí. Naʻe hoko ʻeni ko ha fakamoʻoni kiate au ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, ʻokú Ne ʻofeina kitautolu pea ʻokú Ne ʻafioʻi fakatāutaha kitautolu. Ne u ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻEikí ki heʻeku faʻeé—mo au foki—he ʻaho fakangalongataʻa ko iá.

Ko e sīpinga maʻongoʻonga taha ʻo e ʻofa ʻa hotau Fakamoʻuí kiate kitautolú, ʻoku hāsino ia ʻi Heʻene Fakaleleí. ʻOku mahutafea ʻEne ʻofá ʻi he ʻaloʻofa, kātakí, kātaki-fuoloá, manavaʻofá, mo e faʻa fakamolemolé.

ʻI heʻetau hoko ko ʻeni, ko ha ngaahi kuifefiné ʻoku ʻi ai hatau fatongia toputapu ke ʻātakaiʻi hotau makapuná ʻi he ʻofa. ʻI he taimi naʻe taungutu ai ha kiʻi taʻahine taʻu-tolu, naʻe talaange ʻe heʻene kuifefiné, “‘Oua te ke lea pehē ki hoʻo kui fefiné, he te ta kaungāmeʻa ʻi ha taʻu ʻe laui miliona.” ‘Ikai ko e tōtōatu tahá ʻete hoko ko ha kuifefiné? ʻE ngaahi tokoua, manatuʻi ʻoku haʻi fakataha kitautolu ʻe he ʻofá mo e ngaahi fuakavá ke tau hoko ko ha ngaahi fāmili taʻengata.

ʻOku faʻa fakafou mai e ʻofa ʻa e ʻEikí ʻi ha niʻihi kehe, ʻi heʻenau ngāue ʻi hono ueʻi kinautolu ʻe he Laumālié. ʻOku tau ongoʻi pea muimui nai ki he ngaahi ueʻi ko iá?

Tuʻunga ʻi he ngaahi faingataʻaʻia fakapaʻangá, naʻe siʻi hiki ai ha fefine mei hono ʻapí mo e uōtí hili haʻane nofo ai he taʻu ʻe 22. Ko ha meʻa fakamamahi ia. ʻI he fuofua Sāpate ʻi hono uooti foʻoú, naʻá ne pehē: “Ne u ongoʻi tuēnoa moʻoni, neongo ne u maheni mo ha toko siʻi pē. Ko au naʻe fuofua aʻu ki he Fineʻofá he pongipongi ko iá. Ne u tangutu ai ʻo vakai ki he hū ange ʻa e kau fefiné ʻo tangutu ki honau nofoʻangá. Hangē ne nau takitaha tokanga pē ki ha feituʻu ke nau taki taha nofo ai. Ne ʻikai ke nau nofo fakataha pe nofo ofi mai kiate au. Ne u ongoʻi hangē ha motu ʻoku tuʻu toko tahá.” ʻE ngaahi tokoua, ko e hā ʻoku tau fai ai ʻení! Naʻe hoko atu leva e fineʻofá ni ʻo pehē: “Pea hū mai ʻa Lisá. Naʻe malama hono fofongá heʻene sio mai kiate aú, ko ia naʻá ne lue mai ʻo tangutu hoku tafaʻakí mo fāʻofua mai kiate au. ʻOku fakaofo moʻoni ʻe mahuʻinga ʻo e kiʻi tōʻonga siʻisiʻi ko iá. Naʻe hanga ʻe heʻene loto māfaná—pea te u tānaki atu mo ʻene ʻofá—ʻo toʻo atu ʻeku ongoʻi tuēnoá.”

ʻOku ou manavasiʻi he ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau mamata pē ki he ʻofa ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi meʻa lalahi ʻoku hoko heʻetau moʻuí; kuo pau ke tau mamata foki ki Heʻene ʻofá ʻi he fanga kiʻi meʻa īkí. ʻOua te ke taʻetokaʻi ho mālohi ke vahevahe atu ʻEne ʻofá ʻo fakafou ʻi ha kiʻi tōʻonga faingofua mo makehe, hangē ko hoʻo nofo ʻi ha tafaʻaki ʻo ha fineʻofa pe ʻai ke ne ongoʻi ʻoku talitali lelei ia.

ʻOkú ke ongoʻi nai e ʻofa ʻa e ʻEikí ʻi hoʻo moʻuí? ʻE kehe pē ʻa e founga ʻoku ou ongoʻi ʻaki ʻEne ʻofá, mei hoʻo foungá. Ko e meʻa mahuʻingá, ko e mahino ko ia kiate koe e founga ʻokú ke ongoʻi ʻaki e ʻofa ko iá. Ko hoʻo ongoʻi pē ia ʻi hoʻo moʻuí, te ke loto lelei ke vahevahe atu koā ia?

Ne ʻaʻahi ʻa kimautolu kau palesitenisií ki he Matāfanga ʻo e Kūlifá hili ʻa e afā ko Kataliná. ʻI he faeasaiti he efiafi ʻe taha ne u tuʻu ai he tuʻunga malangá peá u ongoʻi naʻe ueʻi au ʻoku fie maʻu moʻoni ʻe he fefine kotoa pē he fakatahaʻangá ke fakamālohia ia ʻe ha taha, mo faiange ha tokoni fakatāutaha. Hili e fakatahá, ne u taki taha mo Sisitā Hiusi mo Sisitā Pingikeli ʻa e hūʻanga ʻo mau feʻiloaki mo e fineʻofa kotoa pē ʻi heʻene hū ki tuʻá. Ne mau fakahaaʻi ange foki ʻemau ʻofa kiate kinautolu. Tuku muʻa ke u fakahā atu ki ha niʻihi ʻo e kau fefine ko iá, kapau ʻoku fanongo mai ha taha ʻiate kinautolu, ne mau mavahe mai mei homou falelotú mo ha ongoʻi kuo fakafoʻou ʻemau moʻuí tuʻunga ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá ne mou vahevahe mo kimautolú. ʻOku mau fakamālō atu ʻi hoʻomou fetauhiʻakí— pea mo hoʻomou tokoni kiate kimautolú!

ʻI heʻeku ngaahi lotu he pongipongí ʻoku ou kole ai ki he Tamai Hēvaní ke fakafonu au ʻaki ʻEne ʻofá he ʻaho kotoa, ke u lava ʻo fai ʻEne ngāué ʻi he lototoʻa. ʻOku ou ʻiloʻi kuo faitāpuekina au koeʻuhí ko ʻeku kole fakaʻaho ko ʻení. ʻI heʻetau hoko ko ha kau fefine ʻo e Fineʻofá, kuo pau ke tau feinga ke fakahaaʻi atu e ʻofa ʻa Kalaisí, ʻa ia naʻá Ne feinga maʻu pē ke fakahōifua ki Heʻene Tamaí ʻaki ʻEne fai Hono finangaló. ʻE ngaahi tokoua, kuo pau ke tau feinga he taimi kotoa pē ke muimui ki Heʻene sīpinga haohaoá—ke fakahaaʻi e ʻofa ko iá ʻo fakafou ʻi heʻetau ngaahi fakakaukaú, ʻetau leá mo ʻetau tōʻongá— ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku tau faí. Kuo pau ke ʻoua naʻa tau tuku ke hanga ʻe he fielahí pe hīkisiá, siokitá pe kumi ʻete lelei fakafoʻituituí, ʻo taʻofi ʻetau tokoni ʻofa ki he niʻihi kehé. Kuo pau ke tau tomuʻa tuku ke ʻākilotoa kitautolu ʻe he ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he founga faingofua mo mahuʻinga mālie. Ko e founga lelei taha ke fai ai ʻení, ko ʻetau tali e Fakalelei taʻengata ʻa e Fakamoʻuí. Pea te tau lava leva ʻo fakaaʻu atu ʻa e ongo ko iá ki hotau fāmilí mo e niʻihi kehé. ʻOku hoko moʻoni ʻa e feohi ko iá ko hēvani.

Siʻoku hoku ngaahi tokoua, ʻofa ke tāpuakiʻi kimoutolu ʻe he ʻOtuá, ke mou ongoʻi fakaʻaho ʻEne ʻofá ʻi hoʻomou tauhi hoʻomou ngaahi fuakavá, fakahaaʻi ʻa e ʻofa faka-Kalaisí mo fakamālohia ʻa e ngaahi fāmilí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

1. 2 Nīfai 1:15.

2. 1 Nīfai 11:22–23; toki tānaki atu ʻa e fakamamafá.

3. “Ngaahi Lea ʻa e Palōfita Moʻuí,” Tūhulu, Tīsema 1996, 8; “Excerpts from Recent Addresses of President Gordon B. Hinckley,” Ensign, Apr. 1996, 73.

4. Fetohiʻaki fakatāutaha.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy