The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
ʻOkatopa 2006
Tui, Ngāue, Tuʻu Maʻu

Tui, Ngāue, Tuʻu Maʻu

ʻEletā David Steward Baxter
ʻO e Kau Fitungofulú

ʻI heʻetau tanumaki ʻetau tuí, tupulaki ʻi he ngāue tokoní mo tuʻu maʻu pea faitotonu neongo pe ko e hā ʻoku hokó, ʻoku tau ongoʻi ai e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí.

ʻEletā David Steward Baxter ʻI he taʻu ʻe tolungofulu mā hiva kuohilí, naʻe tukituki ai ha ongo faifekau ʻa e ʻEikí ʻi he matapā homau fāmilí ʻi Kalasikou ʻi Sikotilaní. Ne ongo kiate kimautolu ʻena fiefiá, loto fakatōkilaló mo ʻena tuí. Ne ongoʻi ʻe homau ʻapí ʻa e ʻofá mo e nongá he taimi kotoa pē ne na ʻaʻahi ange aí. Ko ha ongo lelei moʻoni ia.

Naʻe fakatāutaha, fakamātoato pea mau maheni mo ʻena akonakí. Ne mau ongoʻi naʻe moʻoni ia. Hili ha ngaahi uike siʻi mei ai ne mau papitaiso mo hilifakinima pea talitali lelei leva kimautolu ʻe he kāingalotu mo e kau taki homau Siasi foʻoú ʻi he ongoʻi fie kaungāmeʻa, tokanga, mo e angalelei.

Ne kamata leva ai ʻemau fononga he ongoongoleleí, ʻa ia kuó ne faitāpuekina ʻa e tapa kotoa ʻo ʻemau moʻuí, ʻo ne ʻomi ha ongo mātuʻaki nonga moʻoni ʻoku ʻi ai ha taumuʻa ʻemau fonongá. ʻOku ou fakatauange ʻe tokoni ʻeni ki he kāingalotu foʻou ʻo e Siasí, ko ia te u vahevahe atu pē ai he ʻahó ni ha meʻa mahuʻinga ʻe tolu kuó u ako he ongoongoleleí.

ʻUluakí, ko e mālohi fakalotoa mo liliuʻanga ʻo e tui kia Sīsū Kalaisí. ʻOku hangē e tui ko iá ko ha ʻosikena fakalaumālié. ʻI heʻetau tuku ke fetāfeaki tauʻatāina ʻa e tuí ʻi hotau lotó, ʻokú ne fakaʻaaki mo fakafoʻou ai ʻetau ongoʻi fakalaumālié. ʻOkú ne foaki mai ha moʻui foʻou ki hotau laumālié.

ʻI he fetāfeaki ʻa e tuí, ʻoku tau toe ongoʻi lelei ange ai e ngaahi fanafana ʻa e Laumālié. ʻOku fakaʻaaki hotau ʻatamaí, fakavaveʻi e tā hotau mafú pea ongo ki hotau lotó.

ʻOku tanumaki ʻe he tuí ʻa e ʻamanaki leleí. ʻOku liliu ʻetau fakakaukaú; pea toe mahino ange ʻetau vīsoné. ʻOku kamata ke tau fekumi ki he lelei tahá, kae ʻikai ko e kovi tahá ʻi he moʻui ʻa e niʻihi kehé. ʻOku tau ongoʻi lahi ange ʻa e taumuʻa mo e ʻuhinga ʻo e moʻuí. ʻOku fetongi ʻa e lotofoʻí ʻe he fiefiá.

Ko ha meʻafoaki fakaʻotua ʻa e faʻahinga tui ko ʻeni, ka ʻe lava ke tau feinga ke maʻu mo tanumaki ia. ʻOku fokotuʻu mai ʻe he Tikisinale ʻo e Tohi Tapú, “‘oku tupulaki ʻa e tuí ʻi hono ongona ʻo e fakamoʻoni ʻa kinautolu ʻoku tuí.”1 ʻOku tanumaki leva ʻa e tuí ʻi heʻetau fakaʻatā kitautolu ke tau tuí. Hangē ko e ngaahi ʻulungāanga lelei kehé, ʻoku fakamālohia ʻetau tuí ʻi heʻetau toutou fakaʻaongaʻi iá, ʻi heʻetau moʻuiʻaki mo ngāueʻi ʻo hangē pē kuo loloto ʻetau tuí. Ko e tuí ko ha fua ia ʻo e holi māʻoniʻoní, moʻoní mo e talangofuá.

Ko ia ko e sīpingá ʻoku ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻa e tamai ʻa e Tuʻi ko Lamonaí, ʻa ia naʻe fanongo ki he fakamoʻoni ʻa ʻĒloné, peá ne loto fiemālie ke tui mo ngāué, ko ia naʻe tataki ai ia ke ne leaʻaki ʻeni ʻi heʻene lotu ʻi he loto fakatōkilaló, “Kapau ʻoku ʻi ai ha ʻOtua, pea kapau ko e ʻOtuá koe, ʻofa muʻa ʻo fakahā mai koe kiate au, pea te u liʻaki ʻeku ngaahi angahala kotoa pē koeʻuhí ke u ʻiloʻi koe.”2

Ko ia ʻe lava ke hoko ia kiate kitautolu ʻi heʻetau tuku ke hū mai e laumālie ʻo e fakamoʻoní, ʻi heʻetau fakahaaʻi ʻetau tuí, ʻi heʻetau holi, fakalaulauloto mo fekumí— mo tanumaki ʻetau tuí.

Uá, ʻoku tau tupulaki ʻi heʻetau tokoní. Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmita ʻo pehē, “‘Oku ʻikai ko e meʻa ʻoku tau maʻu maí ʻokú ne fakatupulekina ʻetau moʻuí, ka ko ia ʻoku tau foaki atú.”3

Ko e tokoni taʻesiokitá ko ha faitoʻo lelei ia ki he mahaki ʻoku maʻu mei ha māmani ʻoku mafola ai ʻa e fakahōhōlotó. ʻOku fakautuutu ha tāufehiʻa mo e hohaʻa ʻa ha niʻihi he taimi ʻoku ʻikai fai ai ha tokanga feʻunga kiate kinautolú, ʻa ia ne mei tupulaki ʻenau moʻuí kapau pē ne nau fai ha tokanga lahi ange ki he ngaahi fie maʻu ʻa e niʻihi kehé.

ʻOku toka e talí ʻi he tokoni ke veteki e ngaahi palopalema ʻa kinautolu ʻoku tau feohí, kae ʻikai ko e hohaʻa pē ki heʻetau palopalemá, moʻui ke toʻo atu e mafasia ʻa e niʻihi kehé, neongo ʻetau ongoʻi mafasiá, pea mo ʻetau fietokoni kae ʻikai ke tau lāunga koeʻuhí ko e mole ʻa e ngaahi faingamālié.

ʻOku tokoni ʻetau feilaulau ʻo tokoní, ke tau mavahe hake ai mei he tokanga pē kiate kitautolu mo hotau ngaahi faingataʻaʻiá. ʻI heʻetau tokanga taha ki hono fakamaʻamaʻa e kavenga ʻa e niʻihi kehé, ʻoku hoko leva ai ha mana. ʻOku mōlia atu ʻetau ngaahi mafasiá. ʻOku tau fiefia ange. Pea mahuʻinga-mālie ange ʻetau moʻuí.

Tolú, ʻoku ʻikai fakapapauʻi mai ʻe he tuʻunga fakaākongá ia te tau ʻataʻatā mei he ngaahi haʻahaʻa ʻo e moʻuí. Ka ʻi heʻetau tuiaki atu ʻi he tokanga mo e faivelenga he hala hangatonu mo fāsiʻí, ʻoku tau kei fehangahangai ai mo ha tūkiaʻanga mo e faingataʻá. ʻOku ʻi ai ha ngaahi taimi ʻoku faingataʻa ʻaupito pē ai e moʻuí ia. ʻOku tau aʻusia ai e ʻahiʻahí, loto mamahí, ongoʻi tuēnoá, mo e ongoʻi fakalolomá. ʻOku tau foua ʻa e faingataʻá, loto mamahí, taʻelatá, mamahí, ongosiá— pea taimi ʻe niʻihi, ʻoku mahulu hake ia he meʻa ne tau ʻamanaki atu ki aí.

Ko e hā ʻetau meʻa ʻe fai he ʻoho mai ʻa e filí? Ko e meʻa pē ʻe taha ke faí. Tuʻu maʻu ʻo kātekina ia. Tuʻu maʻu, ʻo taʻeueʻia pea faitotonu. ʻOku toki hoko mai pē ʻa e faingataʻa moʻoni ʻo e moʻuí he taimi ʻoku tau tuku ai ke ne tafia atu kitautolu mei he hala totonú.

ʻI he ngaahi momeniti peheni ʻo e faingataʻá, ʻoku fili ai ha niʻihi ke nau tukuange ʻa e tuí ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu taha ke tau pikitai ai ki aí. ʻOku siʻaki ʻa e lotú ia he taimi ʻoku fie maʻu ke mālohi ange aí. ʻOku siʻaki ʻa e ʻulungāanga leleí ia he taimi ʻoku fie maʻu ke tanumaki aí. Pea siʻaki mo e ʻOtuá koeʻuhí ko ʻetau maʻu hala ʻo manavasiʻi tokua ʻo pehē kuó Ne siʻaki kitautolu.

Ko hono moʻoní, ko ʻetau malú, mo hotau haoʻangá mo ʻetau ʻamanaki leleí, ʻoku maʻu pē ia ʻi heʻetau pikitai ki he meʻa ʻoku leleí. ʻI hono ʻākilotoa kitautolu ʻe he kakapu ʻo e fakapoʻulí, ʻoku tau toki hē pē kapau te tau fili ke tukuange ʻa e vaʻa ukameá, ʻa ia ko e folofola ʻa e ʻOtuá.

ʻOku ʻi ai ha mālohi fau ʻi he talanoa fakatātā ʻa e Fakamoʻuí ki he tangata poto ne langa hono falé he funga maká, he ʻokú ne fakahaaʻi mai ʻoku hoko pē foki e faingataʻá ki he kakai potó. Naʻe tō mai ʻa e ʻuhá, angi mālohi mo e matangí pea hoko mo e tāfeá. Ka naʻá ne moʻui mei ai koeʻuhí he naʻá ne langa ʻi ha fakavaʻe pau, kae mahuʻinga tahá, naʻá ne nofo maʻu ai he taimi ne tō mai ai e matangí.

Naʻe tohi ʻe Sione Puniani ʻi heʻene fakamatalaʻi e fakalakalaka ʻa ha pilikimi pe ākonga, ʻo ne pehē:

ʻIlonga ia ʻoku fie mamata ki he toʻa moʻoní,
Tuku ia ke haʻu ki hení!
Kuo ʻi heni ha taha tuʻu fakamakatuʻu,
Neongo ʻa e matangí mo e hoú;
ʻIkai ha fakalotosiʻi te ne lavá
Ke leʻeia ʻene loto manava-kavakavá
He kuo tukupā ʻa ʻene moʻuí
Ke ne hoko ko ha pilikimí4

Naʻe tapou ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ki he kakai Kolosé ke nau “tuʻu maʻu ʻi he tuí ʻo aka mo fakamakatuʻu, pea ʻikai hiki mei he ʻamanaki lelei ʻo e ongoongoleleí, ʻa ia naʻa mou fanongo [ki aí].”5

Naʻá ne fai e fakamoʻoni mālohi ko ʻení ki he kakai Kolinitoó:

“He kuo fakaʻapiʻapi ʻa kimautolu mei he potu kotoa pē, ka ʻoku ʻikai ʻefituʻu; moʻua pē, kae ʻikai taʻe ha tokoni;

“‘Oku fakatangaʻi, ka ʻoku ʻikai liʻaki; kuo lī ki lalo, kae ʻikai tāmateʻi.”6

Ko e hā ne tupu mei ai e faʻahinga fakakaukau peheé? Naʻe ʻomi ʻe Paula e ʻuhingá: “He ko e ʻOtuá, ʻa ia naʻe fekau ke ulo mai ʻa e māmá mei he poʻulí, ko ia kuó ne fakaulo mai ki homau lotó, ke fakamāmangia ʻa kimautolu ʻi he ʻilo ʻo e nāunau ʻo e ʻOtuá, ʻi he fofonga ʻo Sīsū Kalaisí.”7

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku tau ongoʻi e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻetau tanumaki ʻetau tuí, tupulaki ʻi he ngāue tokoní mo tuʻu maʻu pea faitotonu neongo pe ko e hā ha meʻa ʻoku hokó. ʻOku tau fokotuʻu kitautolu ki ha tuʻunga ʻe lava ke tau maʻu ai e ngaahi tāpuaki loloto mo fungani ʻo e Fakaleleí. ʻOku liliu leva hotau tuʻunga ko e mēmipá ka tau hoko ko ha kau ākonga. ʻOku fakamālohia, fakamaʻa, fakafoʻou mo fakamoʻui fakalaumālie mo fakaeloto kitautolu.

Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

1. Bible Dictionary, “Faith”, 669.

2. ʻAlamā 22:18.

3. ʻI he Conference Report, Apr. 1935, 46.

4. The Pilgrim’s Progress, (1997), 295.

5. Kolose 1:23.

6. 2 Kolinitō 4:8–9.

7. 2 Kolinitō 4:6.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy