The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
ʻEpeleli 2007
Kau Palōfitá—Paioniá mo Onopōní

Kau Palōfitá—Paioniá mo Onopōní

ʻEletā Earl C. Tingey
ʻO e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú

Ko ha palōfita ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi mo Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, kuó na tataki mai ʻa e Siasí ʻi he ueʻi ʻa e Laumālié mo e fakahā.

ʻEletā Earl C. TingeySiʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻi heʻeku tuʻu ʻi he tuʻunga malanga ʻo e Tāpanekale motuʻa pea mo foʻoú ni, ʻoku lomekina au ʻi heʻeku fakakaukau ki hono hisitōliá. ʻI heʻeku fakakaukau ki he kuohilí pea hanga atu ki he kahaʻú, ʻoku ou fakamālō ai ki he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo paioniá mo ia ʻi onopōní ne nau maʻu pea ʻoku nau kei maʻu ʻa e vīsione ke langa pea fakatolonga atu ki he kahaʻú ʻa e fale fakaofó ni.

ʻOku ou fie lea ki ha ongo tangata naʻá na maʻu ʻa e vīsione ko iá: ʻa Pilikihami ʻIongi pea mo e tokotaha ʻokú ne hoko atu ʻene ngāué he ʻaho ní.

Ko Pilikihami ʻIongí ko e palōfita ia hono ua ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻá ne taki ʻa e Siasí ʻi ha taʻu ʻe 33. Naʻá ne langa ʻa e Tāpanekale ko ʻení peá ne tokangaʻi ʻa hono fakatapuí lolotonga e konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa ʻo e 1875, ʻi he taʻu ʻe 131 kuo hilí.

Naʻe lahi mo ʻene ngaahi lavameʻá pea te u lave ki hanau niʻihi.

Ko ha paionia ia,ʻo ʻuhinga ki ha taha ʻokú ne fakaʻatā pe teuteuʻi ʻa e halá ki ha niʻihi kehe ke nau muimui ai. Ne tohi ha taha ʻo e kau faʻu tohí fekauʻaki mo Pilikihami ʻIongi ʻo pehē: “Naʻá ne tataki ki ha feituʻu taʻeʻiloa, ha kakai taʻe haohaoa mo masiva ne faʻao fakamālohi ʻa e meimei kotoa ʻo ʻenau koloa fakaemāmani. ʻOku tohi ʻe hono kau fakaanga mo fai tohi hisitōlia fakatāutahá naʻe makehe ʻa e tangatá ni ʻi he kau taki hisitōlia fakaonopōní, he ko ia toko taha pē naʻá ne fokotuʻu taʻe ʻi ai ha tokoni fakapolitikale pe fakapaʻanga, ʻi he toafá ha kakai maau mo faʻa ngāue, ʻo ʻikai hano toe mafai kehe ka koe mafai pē ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea mo e mālohi fakalaumālie ʻa ia naʻá ne fakahoko ʻaki ʻene ngaahi akonakí. Naʻá ne tohoakiʻi mai ʻo fakatahaʻi hono kakaí ʻaki ʻene ngaahi malangá mo e ngaahi fakahinohinó ʻo ne ueʻi kinautolu ʻi hono fakahoko ʻa e tuʻutuʻuni fakalangi ke langa ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi māmani.”1

ʻI he fuofua hū mai ʻa Pilikihami ʻIongi ki he teleʻa ʻo Sōlekí, naʻá ne pehē, “Ko e feituʻu totonú ʻeni.”2 Naʻá ne toe pehē ki mui ange:

“Kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá ko e feituʻu ʻeni ke nofo ai Hono kakaí, pea ko e feituʻu ʻeni te nau tuʻumālie aí, te ne fakalaolao ʻa natula ki he lelei ʻa e Kāingalotú; te Ne valokiʻi ʻa e ʻaisí pea mo e kakā ʻa e kelekelé, pea ʻe fua lahi ʻa e fonuá, . . . pea te tau langa ha kolo mo ha temipale ki he ʻOtua mafimafí ʻi he feituʻú ni.”3

ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e kikite ko ʻení. Ko e moʻoni kuo fua mo mahu ʻa e kelekele toafa mo e ngaahi teleʻa ʻo e ʻOtu Moʻunga Maká ne fai ki ai e talaʻofá mo e kikité.

Naʻá ne langa ha ngaahi temipale. Naʻá ne kamata hono langa ʻo e Temipale Sōlekí ʻa ia ne taʻu ʻe 40 hono langá. Naʻá ne kamata langa foki mo e Temipale Menitaí mo e Temipale Lōkaní. Naʻá ne fakatapui ʻa e Temipale Seni Siaosí he māhina ʻe 4 mo e konga ki muʻa peá ne pekiá.

Naʻá ne hoko ko e taha ʻo e kau nofoʻi fonua foʻou maʻongoʻonga ʻo ʻAmeliká. ʻI he taimi ne pekia aí, ne ʻosi fokotuʻu ha ngaahi kolonia ʻe meimei 400.

Naʻá ne fokotuʻutuʻu ʻa e Paʻanga Tokoni Folau Tuʻumaʻú ke tokoniʻi ʻa e niʻihi ne lahi ʻenau fie maʻú, mo tokoniʻi ʻa e niʻihi ne siʻi e meʻa ne nau maʻu ʻi heʻenau hiki mei he ngaahi fonua ʻo ʻIulopé.

Naʻá ne fokotuʻu ha ngaahi ʻunivēsiti. ʻOku lolotonga ʻiloa ʻa e ʻUnivēsiti ʻo Teseletí ko e ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá. ʻOku ʻiloa he taimí ni ʻa e Kolisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko e Kolisi Pisinisi ʻa e LDS. Pea naʻá ne toe fokotuʻu foki mo e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí.

Naʻá ne ʻofa he Siasí mo hono kāingalotú. Naʻe ʻi ai ha founga makehe ʻa Pilikihami ʻIongi naʻá ne faʻa fakamatalaʻi ʻaki ʻa e Siasí:

“Ko e ʻOtuá ʻoku ʻi he foheʻulí. Ko e vaka ʻeni ko Saioné. Nofo maʻu he Siasí pea fakaʻapaʻapaʻi ia, tokanga ke ke mālohi ʻi he Siasí pea ʻoua naʻá ke toe hohaʻa ki ha meʻa. . . .

“. . . ʻOkú ne tataki ʻa e Siasí pea te Ne fakahaofi kitautolu ki taulanga. Ko ia, tau tokangaʻi pē kitautolu mo fai ʻa ia ʻoku totonú. Tau fua loto toʻa mo faitōnunga hotau ngaahi fatongiá, pea takitaha tuʻu maʻu mo fua faivelenga hono fatongia pea ʻe hao mei he ngaahi faingataʻá pea ʻomi kitautolu ki taulanga ki he fiefia taʻengatá.”4

Naʻá Ne ʻofa ʻi he toʻu tupu ʻo e Siasí, ʻoku hā mahino ʻeni ʻi he meʻa naʻe hoko kia Hiipa J. Kalānité. Hili ha ʻaho ʻe hiva hono fāʻeleʻi mai ʻo Hīpá ne mālōlō ʻa ʻene tangataʻeikí, ʻa Setataia M. Kalānite, ʻa ia ne hoko ko e Tokoni Ua kia Palesiteni Pilikihami ʻIongí. Ne tokanga makehe ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi ki he kiʻi tamasiʻi ko Hiipa J. Kalānité ʻi he taʻu ʻe 21 ne hoko maí.

Ne tohi ʻe Hiipa J. Kalānite ʻo pehē:

“Ne meimei tatau pē ʻeku lata mo maheni mo e ʻapi ʻo Palesiteni Pilikihami ʻIongí mo ʻeku lata mo maheni mo e ʻapi ʻo ʻeku fineʻeikí. Ne u ongoʻi tauʻatāina ʻi he ʻapi ʻe tahá . . . ke u hū atu o kole ha meʻatokoni ke u maʻu ʻo kapau ne u fiekaia, ʻo hangē pē ko ʻeku fai ʻi hoku ʻapí. . . . Naʻá ku toutou tūʻulutui ʻi hono ʻapí, ʻi he ʻapi naʻe ui ko e Fale Laioné, ʻi he taimi lotu fakafāmilí ʻi heʻeku kei siʻí pea ʻi heʻeku kei talavoú.”5

Naʻá ne ʻofa ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻá ne lea kau ki he meʻá ni ʻo pehē:

“Ko e meʻa ko ia kuó u maʻu mei he ʻEikí, naʻe fakafou mai ia ʻia Siosefa Sāmita.”6

“ʻOku ou ʻofa ʻi heʻene tokāteliné. . . . Ko e taimi kotoa pē ʻoku ou fakakaukau atu ai ne u ʻiloʻi ʻa Siosefa Sāmitá, ʻoku ou loto ke u kalanga Haleluia . . .”7

ʻOku ou ʻofa ʻia Pilikihami ʻIongi. ʻOku hoko foki ʻa hono fetongi ʻi onopōní, ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ko ha palōfita ʻoku ʻofeina mo fakaʻapaʻapaʻi.

ʻOku fakahā ʻe hā tā valivali fakaʻofoʻofa ʻa Palesiteni Hingikelī ʻokú ne hanganaki atu ki he kahaʻú, pea ʻoku ʻi muʻa ʻiate ia ha ʻū mape fakatufunga. ʻOku hā mei mui ha tā ʻo Pilikihami ʻIongi ʻo hangē ʻokú ne fakasio mai ʻi he funga uma ʻo Palesiteni Hingikelií.

ʻOku tautau ʻa e tā ko ʻeni ʻo Pilikihami ʻIongí ʻi he ʻōfisi ʻo Palesiteni Hingikelií pea ʻokú ne faʻa lea ʻo kau ki ai. Naʻá ne lea ʻi ha konifelenisi lahi ne toki fakahoko ʻo pehē:

“ʻI he fakaʻosinga ʻo ha ʻaho faingataʻa moʻoni ʻe taha, naʻá ku sio hake ai ki he tā ʻo Pilikihami ʻIongí ʻoku tautau ʻi he holisi hoku lokí. Naʻá ku fehuʻi ange, ‘ʻE hoku tokoua ko Pilikihami, ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke mau faí?’ Hangē ne u sio hake ʻokú ne malimali maí, pea hangē leva ʻokú ne pehē mai: ‘Naʻe feʻunga pē ʻeku ngaahi palopalemá ʻi hoku ʻahó. ʻOua te ke fehuʻi mai kiate au ʻa e meʻa ke ke faí. Ko ho taimi leʻo ʻeni ia ʻoʻou. Fehuʻi ki he ʻEikí, he ko ʻEne ngāue tonu foki ʻeni.’”8

ʻOku fehokotaki ʻa e ongo palōfita maʻongoʻongá ni, ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi mo Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻi heʻena vīsione fakapalōfita ne maʻu mei heʻena mamata ki he kahaʻú pea maʻu ʻa e tui ke fakahoko ʻa e vīsone ko iá ʻi he ʻahó ni.

ʻOku hoko ʻa Palesiteni Hingikelī ko ha paionia mo ha tokotaha tufunga ʻo hangē ko Pilikihami ʻIongí. Kuó ne folaua ʻa māmani, feʻiloaki mo haʻa tuʻi, kuini mo e kau palesiteni. Kuo ʻinitaviu ia ʻe he ngaahi mītia ʻi māmaní. ʻOkú ne hokohoko atu ʻa hono ʻomi ʻo e Siasí “mei he fakapoʻulí.” Kuo laka hake ʻi he temipale ʻe 75 kuo langa ʻi he taʻu ʻe 12 kuo hilí. Naʻe ueʻi fakalaumālie ia ke langa ʻa e Senitā Konifelenisi fakaʻofoʻofá.9

ʻOku fakamafola ʻe Palesiteni Hingikelī ʻa e ongoongoleleí mo taukaveʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e akó ʻo hangē ko Pilikihami ʻIongí. Kuo fakaofi hake ʻa e tokolahi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ki he toko 13 miliona ʻi ha ngaahi puleʻanga, ngaahi vahefonua mo e fonua ʻe 176. ʻOku laka hake ʻi he kau faifekau ʻe toko 53,000 ʻi he funga māmaní. ʻOku liliu ʻa e konifelenisí ni ki ha lea fakafonua ʻe 90. ʻOku kei hokohoko atu pē ʻa ʻene poupouʻi ʻa e ngaahi ʻunivēsiti ʻa e Siasí mo e akó ʻi he Siasí. ʻOku laka hake ʻi he kāingalotu ʻe toko 26,000 ʻoku nau fiefia ʻi he ngaahi lelei ʻo e Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú.

ʻOku ʻofa ʻa Palesiteni Hingikelī ʻi he toʻu tupú mo e kāingalotu kotoa ʻo e Siasí ʻo hangē ko Pilikihami ʻIongí. Ko e toʻu tupú ʻoku lahi taha ʻenau fekumi ki he faleʻi fakapalōfita ʻa Palesiteni Hingikelií.

ʻOku ʻofa foki ʻa Palesiteni Hingikelī ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻá ne lea ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí ʻo pehē:

“ʻOku ou lotu ki he ʻOtua ʻo e langí, ʻa ia ko ʻeku Tamai Taʻengatá. ʻOku ou lotua ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia ko hoku fakamoʻuí mo hoku Huhuʻí. ʻOku ʻikai ke u lotu ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ka ʻoku ou fakaʻapaʻapaʻi mo ʻofaʻi ʻa e tangata kikite maʻongoʻongá ni ʻa ia ne hoko ʻiate ia ʻa e mana ʻo toe fakafoki mai ai ʻa e ongoongoleleí. Kuó u motuʻa pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻe ʻikai fuoloa kuó u mālōlō pea tuʻu ʻi he ʻao ʻo hoku Tupuʻangá mo hoku ʻEikí ʻo fai ha fakamatala ki heʻeku moʻuí. ʻOku ou ʻamanaki te u maʻu faingamālie ke feʻiloaki mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea fakahā kiate ia ʻeku fakamālō mo ʻofá.”10

ʻOku ou fakamoʻoni ʻi he loto fakatōkilalo ko ha palōfita ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi mo Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī kuó na tataki mai ʻa e Siasí ʻaki e ueʻi ʻa e Laumālié mo e fakahā. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

1. Hugh W. Nibley, ʻi he Daniel H. Ludlow, ed., Encyclopedia of Mormonism, 5 vols. (1992), 4:1611.

2. Hā ʻi he fakamatala ʻa Uilifooti Utalafi ʻi he The Utah Pioneers (1880), 23.

3. Hā ʻi hono tohi ʻe James R. Clark, comp., Messages of the First Presidency of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 6 vols. (1965–75), 6:265.

4. Hā ʻi hono tohi ʻe Preston Nibley ʻi he, Brigham Young: The Man and His Work (1936), 293, 352.

5. Gospel Standards, comp. G. Homer Durham (1941), 223.

6. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIongi (1997), 00 [345].

7. Discourses of Brigham Young, filifili ʻe John A. Widtsoe (1954), 458.

8. “Ko ha Fuka ki he Ngaahi Puleʻangá, mo ha Maama ki Māmani,” Liahona, Nōvema. 2003, 82.

9. T&F 1:30.

10. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 509.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy