Palesiteni Thomas S. Monson
Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí
ʻI hono toe fakatapui ʻo e falé ni he ʻaho ní, ʻofa ke tau tukupā ke toe fakatapui mo ʻetau moʻuí ki he ngāue ʻa hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.
Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻi he Tāpanekalé pea mo kimoutolu ʻoku fanongo mai mei he ngaahi tapa kehekehe ʻo e māmaní, ko ha meʻa fakafiefia kiate au ke tuʻu homou haʻohaʻongá ʻi he fale fakaʻofoʻofá ni. He ʻikai lava ke mapukepuke ʻe ha taha ʻi he falé ni ʻa ʻene ongoʻi e laumālie ʻo hotau fuofua Kāingalotú ne nau langa ʻa e fale hūfaki fakaʻofoʻofá ni, kae pehē kiate kinautolu kotoa pē he ngaahi taʻu kuohilí, ne nau ngāue ke fakatolonga mo fakamatamataleleiʻi iá.
Ne u toki fakakaukau mai kimuí ni ki he ngaahi meʻa makehe kuo hoko heʻeku moʻuí, ʻa ia ʻoku felāveʻi mo e Tāpanekale Sōlekí. Neongo ʻoku fuʻu lahi ke u fakalau atu ia he ʻahó ni, ka ʻoku ou fie vahevahe atu pē ha niʻihi.
ʻOku ou manatu ki he taimi ne ofi ai ke u papitaiso ʻi hoku taʻu valú. Ne u talanoa mo ʻeku fineʻeikí ʻo fekauʻaki mo e fakatomalá pea mo e ʻuhinga ʻo e papitaisó; pea ʻi ha ʻaho Tokonaki ʻi Sepitema 1935, naʻá ma heka pasi ai ki he faiʻanga papitaiso he Tāpanekalé, ʻa ia naʻe kei tuʻu he falé ni he taimi ko iá. Naʻe ʻikai angaʻaki he taimi ko iá ʻo hangē ko e taimi ní, ke papitaiso ʻe he ngaahi tamaí ʻenau fānaú, he naʻe fakahoko fakalūkufua pē ʻa e ouaú ni ʻi ha pongipongi pe hoʻatā Tokonaki, pea naʻe ngāue ha konga lahi ʻo e ngaahi tamaí ia. Ne u tui teunga hina pea papitaiso au. ʻOku ou manatu lelei pē ki he ʻaho ko iá ʻo hangē ko haʻaku manatuʻi ʻa e ʻaho ʻaneafí, pea pehē ki he fiefia ne u ongoʻi ʻi hono fai ʻo e ouaú ni.
ʻI he ngaahi taʻu kimui aí, pea tautautefito ki he taimi ne u hoko ai ko ha pīsopé, kuó u matā hano papitaiso ʻo ha tokolahi ʻi he faiʻanga papitaiso ʻo e Tāpanekalé. Naʻe makehe mo fakalaumālie ʻa e meʻa taki taha, pea naʻa nau taki taha fakamanatu mai ʻa hono papitaiso aú.
ʻI ʻEpeleli ʻo e 1950, ne u ʻalu ai mo hoku uaifi ko Falanisesí ki he fakataha konifelenisi lahi ʻo e hoʻatā Sāpaté naʻe fai ʻi he falé ni. Ko Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmita naʻe palesiteni ʻo e Siasí he taimi ko iá pea ʻi he fakaʻosinga ʻo e konifelenisí naʻá ne fai ai ha pōpoaki ongo moʻoni mo fakalaumālie ʻo fekauʻaki mo e Toetuʻu ʻa hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Ka ki muʻa pea ʻosi ʻene leá, naʻá ne fai mai ha fakatokanga fakaepalōfita. Naʻá ne pehē, “He ʻikai fuoloa kuo tofanga e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he ngaahi meʻa fakamamahi, tuku kehe ʻo kapau te nau fakatovave ʻo fakatomala. He ʻikai fuoloa kuo mate ha laui miliona ʻoku mafola he funga ʻo e māmaní . . . tuʻunga he meʻa ʻe hoko maí” (ʻi he Conference Report, Apr. 1950, 169). Ko ha ngaahi lea fakatokanga ʻeni naʻe fai ʻe ha palōfita ʻa e ʻOtuá.
Hili ha māhina ʻe ua mo e konga mei he konifelenisi lahi ko iá, ʻi he ʻaho 25 ʻo Sune 1950, naʻe fakahoko ai e tau ʻi Kōleá—ko ha tau naʻe iku ʻo mole ai ha moʻui ʻe 2.5 miliona. Naʻe hanga ʻe he meʻá ni ʻo langaki ʻeku manatu ki he lea naʻe fai ʻe Palesiteni Sāmitá ʻi heʻema tangutu heni he ʻaho ʻo e faʻahitaʻu failaú ko iá.
Kuo lahi ha ngaahi fakatahaʻanga ʻo e konifelenisi lahí kuó u kau atu ki ai ʻi he Tāpanekalé, pea kuo fakamaama mo tataki fakalaumālie maʻu pē au ʻe he ngaahi lea ʻa e Kau Takí. ʻI ʻOkatopa ʻo e 1963, naʻe fakaafeʻi au ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei ki hono ʻōfisí ʻo fakahoko mai hono uiuiʻi au ke u hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ne kole mai ke ʻoua naʻá ku fakahāhāholo ʻa e uiuiʻi toputapu ko ʻení, pea ko hoku uaifí pē te u fakahā ki aí pea ʻe fokotuʻu au ʻi he konifelenisi lahí ʻi he Tāpanekalé he ʻaho hono hokó, ʻa ia ʻe ui ai ʻa hoku hingoá.
ʻI he pongipongi hono hokó ne u haʻu ai ki he Tāpanekalé ka naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi e feituʻu ke u tangutu aí. ʻI heʻeku hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōmiti Faiako Fakaʻapi ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí, ne u fakapapauʻi ai ke u nofo fakataha mo e kau mēmipa ʻo e kōmití. Ne u fakatokangaʻi atu haku kaumeʻa ko Huʻi Sāmita, naʻe mēmipa foki mo ia he Kōmiti Faiako Fakaʻapi ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí. Naʻá ne taʻalo mai ke u tangutu hono tafaʻakí. Naʻe ʻikai lava ke u lea ki ai fekauʻaki mo hoku uiuiʻí, ka ne u tangutu pē ai.
Lolotonga e fakatahá naʻe hikinimaʻi ai e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea ui foki ai mo hoku hingoá. ʻOku ou tui ko ʻeku lue ko ia mei he haʻofangá ki muʻá, ko e meʻa faingataʻa taha ia ʻo ʻeku moʻuí.
Ko e taʻu ʻeni ʻe meimei 44 mei he konifelenisi ko iá. Ki muʻa he taʻu 2000, ʻa ia naʻe fakatapui ai ʻa e Senitā Konifelenisí, ne u lau ko ha faingamālie lelei ia ke u fakahoko ha pōpoaki fakakonifelenisi lahi ʻe 101 mei he tuʻunga malanga ʻo e falé ni, ʻo ʻikai kau ai ʻa e ngaahi lea ne u fai ʻi he ngaahi konifelenisi ʻa e ngaahi houalotú mo e ngaahi fakataha kehe naʻe fai hení. Ko ʻeku lea he ʻaho ní, ʻoku aʻu ai ia ki he 102. Kuo lahi fau ha ngaahi meʻa fakalaumālie kuó u aʻusia ʻi heʻeku tuʻu atu hení.
Lolotonga e pōpoaki ne u fai ʻi he konifelenisi lahi ʻi ʻOkatopa 1975, ne u ongoʻi hono ueʻi au ke u lea fakahangatonu ki ha kiʻi taʻahine ʻulu kelo loloa naʻe tangutu he fakafaletolo ʻo e falé ni. Ne u taki e tokanga ʻa e haʻofangá kiate ia peá u ongoʻi tauʻatāina ke lea, ʻo fakamoʻoniʻi ai kiate au naʻe fie maʻu ʻe he kiʻi taʻahiné ʻeku pōpoaki ʻo fekauʻaki mo e tui ʻa ha finemui kehe.
Hili e fakatahá, ne u foki ki hoku ʻōfisí ʻoku tali mai ai ha kiʻi taʻahine ko Misitī Uaiti, fakataha mo ʻene ongo kuí pea mo e tokoua ʻene faʻeé. ʻI heʻeku fakafeʻiloaki atu kiate kinautolú, ne u fakatokangaʻi ko Misitií ko e kiʻi taʻahine ia ne fakahangatonu ki ai ʻeku leá. Ne u ʻilo ai ʻoku mei hoko hono taʻu valú pea naʻá ne kei veiveiua pe ʻe papitaiso koā pe ʻikai. Naʻá ne ongoʻi ʻokú ne fie papitaiso pea naʻe loto ʻene ongo kuí, ʻa ia ʻoku nau nofó, ke papitaiso, ka naʻe fokotuʻu ange ʻe heʻene faʻeé, ʻa ia ʻoku māmālohi he Siasí, ke ne tatali kae ʻoua kuó ne taʻu 18 ke toki fai ai ʻene filí. Naʻe fakahā ʻe Misitī ki heʻene ongo kuí, “Kapau te tau ō ki he konifelenisí ʻi Sōleki Siti, mahalo ʻe fakahā mai ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e meʻa ʻoku totonu ke u faí.”
Naʻe omi ʻa Misitī mo ʻene ongo kuí mo e tokoua ʻene faʻeé mei Kalefōnia ki Sōleki Siti ki he konifelenisí pea naʻe lava ʻo maʻu hanau sea ʻi he Tāpanekalé ki he fakataha ʻo e hoʻatā Tokonakí. Ko e feituʻu ʻeni naʻa nau tangutu aí he taimi naʻe tohoakiʻi ʻeku tokangá kia Misitī peá u fili ai ke lea kiate iá.
ʻI he hoko atu ʻemau talanoa hili e fakatahá, naʻe pehē mai kiate au e kuifefine ʻa Misitií, “ʻOku ou tui ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku fie talaatu ʻe Misitī kiate koe.” Naʻe pehē mai ʻe he kiʻi taʻahine angalelei ko ʻení, “ʻE Misa Monisoni, naʻá ke tali mai ʻeku fehuʻí lolotonga hoʻo lea he konifelenisí. ʻOku ou fie papitaiso!”
Naʻe foki e fāmilí ki Kalefōnia pea papitaiso ʻa Misitī ʻo fakamaʻu ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Talu mei ai mo e faivelenga maʻu pē ʻa Misitī ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI he taʻu ʻe 14 kuohilí, ne u lau ko ha faingamālie lelei ke u fakahoko ʻene mali temipalé ki ha talavou lelei pea ʻokú na ʻohake ha fānau fakaʻofoʻofa ʻe toko nima, pea te u ke fāʻeleʻi mai mo ha toko taha.
Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku ou ongoʻi lāngilangiʻia ke toe tuʻu atu mei he tuʻunga malanga ʻo e Tāpanekalé ni, ʻa ia ʻoku lahi ha ngaahi manatu fakaʻofoʻofa ʻoku ou maʻu ki ai. ʻOku hoko ʻa e Tāpanekalé ko ha konga ʻo ʻeku moʻuí—pea ʻoku ou koloaʻaki ia.
Kuó u lāngilangiʻia mo fiefia he lolotonga ʻeku moʻuí ke hiki hake hoku nimá ke sikuea, ʻo poupouʻi ha kau Palesiteni ʻo e Siasí ʻe toko hiva, ʻi hono fakalau heni ʻa honau hingoá. ʻI he pongipongi ní, ne tau kau fakataha ʻi hono toe hikinimaʻi ʻa hotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī. Ko ha meʻa fakafiefia mo ha tāpuaki ke u ngāue fakataha mo Palesiteni Fausi ʻi hono tafaʻakí.
ʻI hono toe fakatapui ʻo e falé ni he ʻaho ní, ʻofa ke tau tukupā ke toe fakatapui mo ʻetau moʻuí ki he ngāue ʻa hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia naʻe loto fiemālie ke pekia ka tau moʻui ai. Ko ʻeku lotú ia ke tau molomolo-muivaʻe ʻiate Ia he ʻaho kotoa pē, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.