The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
ʻEpeleli 2007
Ngaahi Lēsoni Kuó u Ako

Ngaahi Lēsoni Kuó u Ako

ʻEletā Joseph B. Wirthlin
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

ʻOku ou tapou atu ke ke vakavakaiʻi hoʻo moʻuí. Fakapapauʻi ʻa e tuʻunga ʻokú ke ʻi aí pea mo e meʻa ʻoku fie maʻu ke ke fakahoko ka ke hoko ko e tokotaha ʻokú ke fakaʻamuá.

ʻEletā Joseph B. WirthlinKuó u fakakaukau kimuí ni mai ki he ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa kuó u foua he moʻui ní. ʻI heʻeku fakahā ʻeku fakamālō ki heʻeku Tamai Hēvaní koeʻuhí ko e ngaahi faingamālie mo e tāpuaki fakaofo ko ʻení—kuó u ʻiloʻi ʻo toe lahi ange ʻi ha taimi ʻi muʻa, ki he mahuʻinga ʻo e ngaahi taʻu ʻo ʻeku tupu haké.

Ko e lahi taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga mo liliu moʻui ʻi heʻeku moʻuí, ne hoko ia ʻi heʻeku kei talavoú. Ko e ngaahi lēsoni ne u akó, naʻá ne faʻu hoku ʻulungāangá pea mo hoku ikuʻangá. Ka ne taʻeʻoua kinautolu, ne u mei hoko ko ha tangata kehe pea kehe ʻa e feituʻu ne u mei ʻi aí, mei he tuʻunga ʻoku ou ʻi ai he ʻaho ní. ʻOku ou fie lea ʻi he efiafí ni ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ko iá pea mo e meʻa ne u ako meiate kinautolú.

He ʻikai ngalo ʻa ʻemau vaʻinga ʻakapulu mo ha ʻapiako ne mau feʻauʻauhi. Naʻá ku vaʻinga ko e kapakau pea ko hoku fatongiá ke taʻofi ʻa e fēsí pe feinga ke u ʻatā ke lī mai ʻe he fika valú ʻa e foʻi pulú kiate au. Ko e ʻuhinga ʻoku ou manatuʻi lelei ai ʻa e foʻi vaʻinga ko ʻení he ko e tama ʻe tahá—ʻa ia naʻe tonu ke u taliʻí—ko ha fuʻu saieniti.

Naʻe ʻikai ke u fuʻu māʻolunga. Kae mahalo ne māʻolunga ʻa e tama ia ʻe tahá. ʻOku ou manatuʻi ʻa ʻeku sio hake peá u fakakaukau mahalo ʻoku liunga ua hono mamafá ʻiate au. Manatuʻi foki ko e taimi ne u vaʻinga aí, ne ʻikai ha ngaahi nāunau maluʻi ʻo hangē ko e kau vaʻinga ʻo e ʻaho ní. Naʻe ngaohi hoku helemetí ʻaki e leta pea ʻikai ha meʻa ke ne maluʻi e matá.

ʻI heʻeku fakakaukau ki aí, ne u ʻiloʻi: kapau te u tuku ke ne ʻohofi au, te u iku nofo falemahaki he toenga ʻo e toʻu vaʻingá ʻo poupou mai pē mei ai ki heʻeku timí.

Ne u monūʻia pē ko ʻeku veʻe vavé. Pea ne u fakahaohao mei ai he ʻuluaki konga ʻo e vaʻingá.

Tuku kehe pē ha foʻi lēsoni vaʻinga ʻe taha.

Ne holomui ʻemau fika valú ke ne lī e pulú. Naʻá ku ʻatā. Naʻá ne lī mai ʻa e foʻi pulú kiate au.

Ko e palopalemá pē he naʻá ku fanongo au ki ha taha lahi ʻokú ne tuli mui mai. Ne ʻi ai ha momeniti ne mahino kapau te u hapo ʻa e foʻi pulú mahalo ʻe iku fafanga tiupi au. Naʻe haʻu hangatonu ʻa e foʻi pulú kiate au pea naʻe falala mai mo ʻeku timí. Ko ia, ne u ala atu peá u . . . sio hake . . . he sekoni fakaʻosí.

Kuó ne aʻu mai.

ʻOku ou manatuʻi ʻa e tau ʻa e foʻi pulú ʻi hoku nimá. ʻOku ou manatuʻi ʻeku feinga ke puke iá. ʻOku ou manatuʻi ʻa e ongo ʻo e tō ʻa e foʻi pulú ki he kelekelé. Ne ʻikai ke u fakapapauʻi pe ko e hā e meʻa ne hokó he naʻe tuiʻi au ʻe he fuʻu saienití pea ʻikai te u toe ʻilo pe ko e palanite fē koā ʻoku ou ʻi aí. Ko e meʻa pē naʻá ku manatuʻí ko ha leʻo ne ongo mai he kei fakapoʻuli hoku matá, “Ko e ʻātunga ia hoʻo fakafepaki maí.”

Naʻe hoko ʻa Viliami Makinilī ʻOsiuolo ko ʻeku faiako ʻakapulu he ako māʻolungá. Ko ha faiako lelei ia pea naʻá ne hoko ko ha ivi tākiekina ki heʻeku moʻuí. Kae mahalo naʻe tonu ke ne ako mei he kau sātini fakakautaú ʻa e founga ke fakalotolahiʻi ʻaki ʻene kau vaʻingá.

Naʻá ne lea ʻi he taimi mālōlō ʻa e vaʻingá ʻo ne fakamanatu ki he timí kotoa ʻa e foʻi pulu ne u fakatōkí. Peá ne tuhu mai kiate au mo pehē, “Ko e hā naʻá ke fai ai iá?”

Naʻe ʻikai ke ne lea ʻaki ʻa e leʻo ʻoku fakaʻaongaʻi ʻi falé.

“ʻOku ou fie ʻilo pe ko e hā naʻá ke fakatooki ai e foʻi pulú.”

Naʻá ku kiʻi nenu peá u fakakaukau ke u tala ʻa e moʻoní. Naʻá ku pehē ange, “Ne u kiʻi sio kehe mei he foʻi pulú.”

Naʻe sio mai ʻa e faiakó peá ne pehē mai, “Ko ia, naʻá ke sio kehe mei he foʻi pulú. ʻOua naʻá ke toe fai ia. Ko e faʻahinga taʻe tokanga ia te tau foʻi aí.”

Naʻá ku fakaʻapaʻapaʻi ʻa e Faiako ko ʻOsiuoló, pea neongo ʻeku ongoʻi faingataʻaʻiá, ne u fakapapauʻi ke fai e meʻa ne talamai ʻe he Faiakó. Naʻá ku fakapapau he ʻikai ke u toe sio kehe mei he foʻi pulú neongo ʻe toki maʻu mai au mei Mongokōlia ʻi hano haveki au ʻe he fuʻu saieniti he timi ʻe tahá.

Ne mau foki ki he malaʻé pea kamata ʻa e konga hono uá. Ne mālie ʻaupito ʻa e vaʻingá pea neongo ne lelei e vaʻinga ʻeku timí ka ne aʻu ki he kuata fakaʻosí ʻoku mau kei foʻi ʻaki ha foʻi poini ʻe fā.

Ne ui ʻe he fika valú ke u kau ʻi hono toe vaʻingaʻi ʻo e foʻi pulú. Ne u toe hū atu. Ne u toe ʻatā pē. Ne hangatonu mai e foʻi pulú kiate au. Ka ne ʻi muʻa tonu ʻa e fuʻu saienití ia ʻiate au ʻo faingamālie ke ne faʻao ʻa e foʻi pulú.

Naʻá ne ala hake ka naʻe ʻikai ke ne lava ʻo hapo ʻa e foʻi pulú. Naʻá ku puna māʻolunga hake ʻo ʻikai toe sio kehe mei he foʻi pulú, ne u pukeʻi mai ia peá u fakahoko ʻa e foʻi tataʻo ne mau mālohi aí.

ʻOku ʻikai ke u loko manatuʻi ʻa e meʻa ne hoko ʻi he fakafiefia ne hokó, ka ʻoku ou manatuʻi ʻa e mata ʻo e Faiako ko ʻOsiuoló.

Naʻá ne pehē mai, “Ko hono siofi ia e foʻi pulú.”

Mahalo ne u malimali taʻe tuku ʻi ha uike ʻe taha.

Kuó u maheni mo ha kau tangata pea mo ha kau fafine maʻongoʻonga. Neongo ʻoku kehekehe honau puipuituʻá, talēnití mo e anga ʻenau fakakaukaú ka ʻoku nau faitatau ʻi he meʻá ni: ʻoku nau ngāue faivelenga maʻu pē ke lavaʻi ʻenau ngaahi taumuʻá. Ko e meʻa faingofua ke tohoakiʻi e tokangá pea puli ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻo e moʻuí, kuó u feinga ke manatuʻi ʻa e ngaahi lēsoni naʻá ku ako mei he faiako ko ʻOsiuoló pea fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga kiate aú kae lava ke u tokanga taha pē ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga moʻoní.

ʻOku ou tapou atu ke ke vakavakaiʻi hoʻo moʻuí. Fakapapauʻi ʻa e tuʻunga ʻokú ke ʻi aí pea mo e meʻa ʻoku fie maʻu ke ke fakahoko ka ke hoko ko e tokotaha ʻokú ke fakaʻamuá. Fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa fakalaumālie, fakaʻeiʻeiki, mo angatonu ʻa ia te ne langaki hoʻo fakakaukaú pea fakatupu ha loto vēkeveke. Tokanga leva ki ai. Ngāue maʻu pē ke ikunaʻi kinautolu.

Naʻe tohi ʻe Henelī Tēvita Toloa, “Kapau ʻe ngāueʻi lototoʻa ʻe ha taha ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne fakaʻamuá, peá ne feinga ke moʻui ʻo fakatatau mo e meʻa ʻokú ne fakaʻamu ki aí, te ne aʻusia ha lavameʻa ʻoku taʻeʻamanekina ʻi he moʻuí ni.”1

Ko hono toe fakalea ʻe tahá, ʻoua naʻá ke toe sio kehe mei he foʻi pulú.

Ne u toe ako ha lēsoni ʻe taha he malaʻe ʻakapulú lolotonga hono taʻomi au ʻe ha kau vaʻinga ʻe toko 10. Ko hono tauʻi ʻeni ʻa e hau ʻi he Rocky Mountain Conference pea naʻe fie maʻu ai ke u leleʻi ʻa e foʻi pulú ʻo tataʻo ʻi lotomālie. Naʻá ku maʻu ʻa e foʻi pulú peá u lele mo ia ki he lainé. Naʻá ku ʻiloʻi ne u ofi ki he laine tataʻó ka ne ʻikai ke u ʻiloʻi pau hono mamaʻó. Neongo ne taʻomi au ka naʻá ku fakahaohao hake hoku ʻuluʻulutuhú ʻo fāfā holo pea lava ke u ʻiloʻi hono mamaʻo. Naʻe mamaʻo ʻaki ha senitimita pē ʻe nima.

Naʻe fakataueleʻi au ʻi he momeniti ko iá ke u teketekeʻi ʻa e foʻi pulú ki muʻa. Naʻe mei lava pē foki ke u fai ʻeni. Pea ʻi he taimi ʻe fakavetevete atu ai ʻe he kau fakamāú ʻa e kau vaʻingá, ne u mei hoko moʻoni ko ha moʻungaʻi tangata. Ne ʻikai mei ʻilo ia ʻe ha taha.

Naʻá ku fakaʻamua ha momeniti peheni talu mei heʻeku kei siʻí. Pea ko ʻeni ʻe lava ke hoko ia. Ka naʻá ku manatuʻi ʻa e ngaahi lea naʻe faʻa lea mai ʻaki ʻe heʻeku fineʻeikí, “Siosefa, fai ʻa ia ʻoku totonú neongo pe ko e hā e meʻa ʻe hokó. Fai ʻa e meʻa ʻoku totonú pea ʻe iku lelei ʻa e meʻa hono kotoa.”

Naʻá ku fakaʻamu ke u fakahoko ʻa e foi tataʻo ko iá. Ka naʻe lahi ange ʻeku fakaʻamu ke u hoko ko ha moʻungaʻi tangata ki heʻeku fineʻeikí ʻi haʻaku hoko ko ha moʻungaʻi tangata ki hoku kaungāmeʻá. Ko ia ne u tuku pē ʻa e foʻi pulú he feituʻu ne ʻi aí. Ko ha senitimita ʻe nima mei he laine tataʻó.

Ne ʻikai ke u ʻilo he taimi ko iá, ka ko ha meʻa ia naʻá ne fakapapauʻi hoku ʻulungāangá. Kapau naʻá ku ʻunuakiʻi ʻa e foʻi pulú, ne u mei hoko ko ha hau ʻi ha lau momeniti pē, ka ne mei lahi mo tolonga ʻa e totongi ki he lāngilangi fakataimi ko ʻení—ne mei tohi tongi ia ʻi hoku ʻatamaí peá u mā ai he toenga ʻeku moʻuí. Ne u ʻilo kuo pau ke u fai ʻa ia ʻoku totonú.

ʻOku tokoni ʻa e Maama ʻo Kalaisí ke tau ʻiloʻi ʻa e totonú mei he meʻa ʻoku halá. ʻI he taimi ʻoku tau tuku ai e ngaahi ʻahiʻahí ke ne lomekina ʻa e kihiʻi leʻo siʻi ʻo hotau konisēnisí—ko e taimi ia ʻe faingataʻa ai ʻetau filí.

Ne akoʻi au ʻe heʻeku mātuʻá ke vave ʻeku fakafepakiʻi e ngaahi ʻahiʻahí pea ke u tali “ʻIkai!” he taimi pē ko iá. ʻOku ou ʻoatu ʻa e faleʻi tatau kiate kimoutolu. Fakaʻehiʻehi mei he ngaahi ʻahiʻahí.

Naʻá ku toe ako ki he fiefia ʻi hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé. Naʻá ku ʻosi lea ki muʻa ʻo kau ki hono fekau ʻe heʻeku tangataʻeikí, ʻa ia ne pīsope ʻi homau uōtí, ke u fakafonu ʻeku salioté pea tufaki ʻa e meʻakai mo e ngaahi meʻa ne fie maʻú ki he ngaahi ʻapi ʻo e ngaahi fāmili faingataʻaʻiá. Ne ʻikai ko ia pē naʻe fakaʻamu ke tokoniʻi ʻa e niʻihi faingataʻaʻiá.

ʻI he taʻu ʻe fitungofulu mā nima kuohilí, ne tokangaʻi ʻe Pīsope Peisoni ʻa e Uooti Fā ʻi he Siteiki Paionia ʻi Sōleki Sití. Naʻá ne hiki mai mei Siamane, ko e papi ului ia ki he Siasí pea naʻe ʻilonga ʻa ʻene fasi-ʻa-leá. Ko ha tangata pisinisi lelei ʻeni ka ko e meʻa ne makehe aí ko ʻene manavaʻofa ki he niʻihi kehé.

Ne ʻai ʻe Pīsope Peisoni ke lau ʻe he kau maʻu lakanga taulaʻeiki faka-ʻĒloné he fakataha ʻo e uike kotoa pē ʻa e kupuʻi lea ko ʻení: “Ko e ʻuhinga ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí ko e tokoni; kuó u maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí pea te u tokoni.”

Ne ʻikai ko ha ngaahi lea pē. Ko e taimi pē ne fie maʻu tokoni ai e kau uitoú, ne tokoni ʻa Pīsope Peisoni pea mo e kau Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. ʻI he taimi ne langa ai ha falelotú, ne ʻi ai ʻa Pīsope Peisoni mo e kau Lakanga Taulaʻeiki faka-ʻĒloné. Ko e taimi ne fie maʻu ai ke huo pe taʻaki e suka pītí mo e pateta ʻi he faama uelofeá, ne ʻi ai ʻa Pīsope Peisoni mo e kau Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.

Naʻe ngāue kimuiange ʻa Viliami Peisoni ʻi he kau palesitenisī fakasiteikí peá ne hoko ai ko ha ivi tākiekina ki ha pīsope kei talavou ko Tōmasi S. Monisoni. ʻI he 1950 tupú, ne uiuiʻi ai ʻa Pīsope Peisoni ke ne tokangaʻi ʻa e Misiona Suisalani-ʻAosituliá peá ne fakahoko e fatongia mahuʻinga ko hono langa ʻa e fuofua temipale “ʻi tuʻapuleʻangá” ʻi Peeni ʻi Suisalaní.

He ʻikai lava ke ke fakakaukau kia Pīsope Peisoni pea ʻikai ke ke fakakaukau ki heʻene tokanga mo lotoʻofa ki he niʻihi kehé pea mo ʻene tukupā taʻetūkua ke akoʻi ʻa e ʻulungāanga tatau ki he niʻihi kehé.

Ne hoko ha toko 29 ʻo e kau talavou maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone naʻá ne tokangaʻí, ko ha pīsope. Ne hoko ha toko hongofulu ko ha kau palesitenisī fakasiteiki. Ne hoko ha toko nima ko ha kau palesiteni fakamisiona pea tali ʻe ha toko tolu ha uiuiʻi ke nau hoko ko ha palesiteni temipale, pea hoko ha toko ua ko ha Taki Māʻolunga.2

ʻE ngaahi tokoua, ko e mālohi ia ʻo ha taki maʻongoʻonga. Ko e mālohi ia ʻo e ngāue tokoní.

Neongo ne ʻikai mahino lelei kiate au he taimi ko iá, ka ʻoku mahino ia kiate au he taimí ni ko e ngaahi lēsoni ko ʻení—pea mo ia ne u ako ʻi heʻeku kei talavoú—ko ha fakavaʻe kuo langa ai ʻa e toenga ʻo ʻeku moʻuí.

ʻOku tau maʻu kotoa ha ngaahi meʻafoaki fakalaumālie. Kuo tāpuakiʻi ʻaki ha niʻihi ʻa e meʻafoaki ʻo e tuí, pea ko e niʻihi ʻaki ʻa e meʻafoaki ʻo e fai fakamoʻuí. ʻOku maʻu ʻi he Siasí ni ʻa e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie kotoa pē. Mahalo ko e taha ʻo e meʻafoaki ʻoku ou houngaʻia taha aí ko hono tāpuekina ʻaki au e laumālie ʻo e talangofuá. Ko e taimi ne u fanongo ai ki ha faleʻi fakapotopoto mei heʻeku mātuʻá pe kau taki ʻo e Siasí, naʻá ku feinga ke ʻai ke hoko ia ko e konga ʻo ʻeku fakakaukaú mo ʻeku ngāué.

Siʻi ngaahi tokoua ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku ou poupou atu ke mou fakatupulaki ʻa e meʻafoaki ʻo e laumālie talangofuá. Naʻe akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻo pehē, “Ko ia ʻokú ne fanongo ki heʻeku talá ni, pea fai ki aí, te u fakatatau ia ki he tangata poto . . . ko ia ia ʻoku fanongo ki heʻeku ngaahi talá ni, pea ʻikai fai ki aí, ʻe fakatatau ia ki he tangata vale.”3

Te tau ʻiloʻi fēfē pe ʻoku tau fakapotopoto pe vale? ʻI heʻetau fanongo ki ha faleʻi ʻi he ueʻi ʻa e laumālié, ʻoku tau talangofua leva. Ko hono siviʻi ia ʻo e tokotaha fakapotopoto pe valé.

Ko e hā ha lelei te tau maʻu ʻo kapau te tau fanongo ki ha faleʻi fakapotopoto pea ʻikai fai ki ai? Ko e hā hono ʻaonga ʻo e ngaahi meʻa kuó ta fouá ʻo kapau he ʻikai ke tau ako mei ai? Ko e hā hano lelei ʻo e ngaahi folofolá ʻo kapau he ʻikai ke tau mataʻikoloa ʻaki ia pea fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi heʻetau moʻuí?

Kuo talaʻofa mai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, “[ʻE lingi hifo ʻe he [Tamai Hēvaní] ʻa e ngaahi tāpuakí kiate kinautolu ʻoku talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú].”4

ʻOku ou poupou atu ki ai.

ʻOku ou fakamoʻoni ko e Kalaisí ʻa Sīsū, ko e Fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ofi mai ʻa e ʻOtuá. ʻOkú Ne tokanga mo ʻofa ʻi Heʻene fānaú. ʻOku tataki ʻe he kau palōfita, kau tangata kikite mo maʻu fakahā ʻa e fakalakalaka ʻa e Siasi kuo Toe Fakafoki mai ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku hoko ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ko ha palōfita ʻi he kuongá ni ki he Siasí pea ki he māmaní.

ʻOku ou fakamālō ki hoku Tupuʻangá koeʻuhí ko e moʻui fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻoku tau maʻu kotoa ai ʻa e faingamālie ke ako e ngaahi lēsoni ʻe ʻikai mahino kakato ʻi ha toe founga kehé.

Siʻoku ngaahi tokoua, ʻofa ke tau fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa angatonu pea ngāue ke ikunaʻi kinautolu, fai ʻa ia ʻoku totonú pea tokoni ʻofa kiate kinautolu ʻoku ʻi hotau ʻātakaí. Ko ʻeku lotú ia mo ʻeku fakamoʻoní ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

1. Walden, ed. J. Lyndon Shanley, (1971), 323.

2. Tohi meia ʻEletā Glen L. Rudd kia President Thomas S. Monson, Feb. 5, 1987.

3. Mātiu 7:24, 26

4. “This Is the Work of the Master,” Ensign, May 1995, 71.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy