The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
ʻEpeleli 2007
Ko e Mālohi Faifakamoʻui ʻo e Loto Fakamolemolé

Ko e Mālohi Faifakamoʻui ʻo e Loto Fakamolemolé

Palesiteni James E. Faust
Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí

Kapau te tau lava ʻo maʻu ha loto fakamolemole kiate kinautolu kuo nau fakatupu loto mamahi pe fakalaveaʻi kitautolú, te tau toe kaka hake ai ki ha tuʻunga māʻolunga mo lelei ange ʻi he moʻuí mo hono fakaʻapaʻapaʻi kitá.

Palesiteni James E. FaustSiʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine mo e kaungāmeʻa ʻofeina, ʻoku ou maʻu ha loto fakatōkilalo mo faʻa lotu ʻi homou ʻaó. ʻOku ou fie lea ʻo kau ki he mālohi faifakamoʻui ʻo e faʻa fakamolemolé.

ʻI he ʻotu moʻunga fakaʻofoʻofa ʻo Penisilivēniá, ʻoku nofo ai ha falukunga kakai Kalisitiane ʻi ha founga fakatōkilalo moʻoni ʻo ʻikai ha meʻalele, ʻuhila pe mīsini fakaeonopōní. ʻOku nau ngāue mālohi mo moʻui fakalongolongo mo nonga pē ʻo mavahe mei he māmaní. Ko e konga lahi ʻenau meʻakaí ʻoku maʻu pē mei heʻenau ngoueʻangá. ʻOku tuitui mo lālanga pē ʻe heʻenau kakai fefiné ʻa honau valá ʻa ia ʻoku molumalu mo sīpinga faingofua moʻoni. ʻOku ʻiloa kinautolu ko e kakai ʻĀmisí.

Naʻe nofo ha tangata fakaʻuli loli huʻakau taʻu 32 pea mo hono fāmilí ʻi honau kolo Keliʻanga Malalá. Naʻe ʻikai ko ha tangata ʻĀmisi ia ka naʻe fou ʻa ʻene lolí ʻi ha ngaahi faama lahi ʻo e kakai ʻĀmisí ʻo ʻiloa ai ia ko e tangata tufa huʻakau anga fakalongolongó. ʻI ʻOkatopa ʻo e taʻu kuo ʻosí, naʻe fakafokifā pē ʻa e mole ʻo e fakakaukau leleí mo e mapuleʻi kitá meiate ia. Naʻá ne tukuakiʻi e ʻOtuá ʻi hono ʻatamai mafasiá koeʻuhí ko e mate ʻa hono ʻuluaki ʻofefiné pea pehē ki ha ngaahi manatu ne ʻikai fakamoʻoniʻi ʻe ha taha. Naʻá ne hū atu ki he ʻapiako ʻĀmisí ʻo tukuange ʻa e fānau tangatá mo e kakai lalahí ka ne haʻi ʻa e fānau fefine ʻe toko 10 aí. Naʻá ne fanaʻi e fānau fefiné ni ʻo mate ai ha toko nima kae lavea lahi ha toko nima. Hili iá naʻá ne toʻo leva ʻene moʻuí.

Naʻe hanga ʻe he tāmate fakalilifu ko ʻení ʻo fakatupu ha loto mamahi lahi ʻi he kakai ʻĀmisí ka naʻe ʻikai ke nau ʻita. Naʻa nau loto mamahi ka naʻe ʻikai ha tāufehiʻa. Naʻe vave ʻaupito ʻenau loto fakamolemolé. Ne nau ala fakataha atu ke tokoni ki he fāmili loto mamahi ʻo e tangata tufa huʻakaú. ʻI he fakataha atu e fāmili ʻo e tangata tufa huʻakaú ki hono ʻapí he ʻaho ne fai ai e faná, naʻe ʻalu atu hano kaungāʻapi ʻo fāʻofua he tamai ʻa e tangata fakapoó mo ne pehē ange, “Te mau fakamolemoleʻi kimoutolu.”1 Naʻe ʻaʻahi e kau taki he kiʻi koló ni ki he uaifi mo e fānau ʻa e tangata tufa huʻakaú mo fakahaaʻi ange ʻenau ongoʻi fiekaungā mamahí, ʻenau loto fakamolemolé, fietokoní pea mo ʻenau ʻofá. Meimei ko ha kakai ʻĀmisi ʻa e vaheua ʻe taha ʻo e niʻihi ne nau tengihia e meʻafakaʻeiki ʻo e tangata tufa huʻakaú. Ko ia naʻe fakaafeʻi ai ʻe he kakai ʻo e koló ni e fāmili ʻo e tangata tufa huʻakaú ke nau omi ki he meʻafakaʻeiki ʻo e fānau fefine ne siʻi māloloó. Naʻe toka ha melino fakaofo moʻoni ʻi he kakai ʻĀmisí ʻi hono poupouʻi kinautolu ʻe heʻenau tuí lolotonga e meʻa fakamamahi ko ʻeni naʻe hokó.

Naʻe fakanounouʻi ʻe ha taha ʻo e koló ʻa e haʻahaʻa ʻo e meʻa fakamamahí ni ʻaki ʻene pehē, “Ne mau leaʻaki pē ʻa e lea fakafonua tatau, ʻo ʻikai ko e lea faka-Pilitāniá pē, ka ko e lea fakafonua ʻo e tokangá, uouangatahá pea mo e ngāue tokoní. ʻIo, ko ha lea fakafonua ʻo e faʻa fakamolemolé.”2 Ko hano fakahaaʻi fakaofo moʻoni ia o ʻenau tui kakato ki he ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí ʻi Heʻene Malanga ʻi he Moʻungá: “Fai lelei kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate kimoutolú, pea hūfia ʻa kinautolu ʻoku fai kovi mo fakatanga kiate kimoutolú.”3

Naʻe tukuange mai ʻa e fakamatala ko ʻení ʻe he fāmili ʻo e tangata tufa huʻakau naʻá ne tāmateʻi e fānau fefine ʻe toko nimá:

“Ki homau ngaahi kaungāmeʻa, kaungāʻapi mo e kaungākolo ʻĀmisí:

“ʻOku fakaʻamu homau fāmilí ke mou meaʻi ʻoku lōmekina ʻemau moʻuí ʻi he loto fakamolemole, ʻaloʻofa mo e manavaʻofa kuo mou fakahaaʻi kiate kimautolú. Kuo tokoni hoʻomou ʻofa homau fāmilí ke mau maʻu ai e fakamoʻui ʻoku mau fie maʻu vivilí. ʻOku ongo moʻoni ki homau lotó ʻa hoʻomou ngaahi lotú, matalaʻiʻakaú, kātí mo e meʻaʻofa kuo mou foakí, pea ʻoku ʻikai ha lea feʻunga ʻe lava ke mau fakamatalaʻi ʻaki. Kuo mahulu atu hoʻomou manavaʻofá ʻi homau fāmilí mo hotau koló pea ʻokú ne liliu ʻa e māmani ʻoku tau ʻi aí, pea ʻoku mau fakamālō loto houngaʻia atu ai.

“Kātaki ka mou meaʻi muʻa ʻoku uhu homau mafú ʻi he meʻa kotoa pē kuo hokó. ʻOku fonu homau lotó ʻi he ongoʻi fie kaungā-mamahi ki homau kaungāʻapi ʻĀmisi kotoa pē kuo mau ʻofeina pea ʻe hokohoko atu ʻemau ʻofa aí. ʻOku mau ʻiloʻi ʻoku kei toka mei muʻa ha ngaahi ʻaho faingataʻa lahi ki he ngaahi fāmili ne mole hanau ngaahi ʻofaʻangá pea ʻoku hokohoko atu ʻemau fakatuʻamelie mo e falala ki he ʻOtua ʻo e nonga kotoa peé, ʻi heʻetau faifeinga kotoa ke toe langaki hake ʻetau moʻuí.”4

Naʻe lava fēfē ʻe he kakai ʻĀmisí kotoa ke nau fakahaaʻi ha faʻahinga loto fakamolemole peheé? Naʻe lava ia koeʻuhí ko ʻenau tui ki he ʻOtuá mo ʻenau falala ki Heʻene folofolá, ʻa ia kuo hoko ko ha konga ʻo ʻenau moʻuí. ʻOku nau lau ko kinautolú ko ha kau ākonga ʻa Kalaisi pea nau fie muimui ki Heʻene sīpingá.

ʻI he fanongo ha kakai tokolahi ki he meʻa fakamamahí ni, ne nau ʻoatu ai ha paʻanga ki he kolo ʻĀmisí ke totongi ʻaki hono faitoʻo ʻo e fānau fefine ʻe toko nima naʻe kei moʻuí pea pehē ki he fakamole ʻo hono tanu ʻo e toko nima ne mālōloó. Ne toe fakahaaʻi foki ʻe he kakai ʻĀmisí honau tuʻunga fakaākongá, ʻaki ʻenau vahevahe ha konga ʻo e paʻangá ki he uitou ʻo e tangata tufa huʻakaú mo ʻene fānau ʻe toko tolú, he naʻe hukitonu foki mo e mamahí ni ʻiate kinautolu.

ʻOku ʻikai hoko vave maʻu pē ʻa e loto fakamolemolé ʻo hangē ko ia ne hoko ki he kakai ʻĀmisí. ʻI he taimi kuo tohotohoʻi pe tāmateʻi ai ha fānau loto maʻá, ʻoku ʻikai fakakaukau hatau tokolahi ʻo kitautolu ki he loto fakamolemolé. Ko e tali fakanatula pē ʻoku tau faí ko e ʻita. Pea mahalo ʻoku tau ongoʻi tonuhia ʻi heʻetau loto ke “sāuni” ki ha taha pē ʻokú ne fakamamahiʻi kitautolu pe ko hotau fāmilí.

Naʻe hanga ʻe Toketā Sitinei Saimone, ko ha maʻu mafai ʻiloa ʻi he tuʻunga moʻui mahuʻingá, ʻo ʻomi ha fakaʻuhinga fisifisimuʻa ki he foʻi lea ko e fakamolemolé, ʻi heʻene kaunga ki he fetuʻutaki ʻa e kakaí:

“Ko e loto fakamolemolé ko hono fakatauʻatāinaʻi pe fakaʻaongaʻi lelei ange ia ʻo e mālohí, ʻi hono maʻunimā pē kita ʻe he ʻita fakamolokaú, loto tāufehiʻá mo hono fakaili ʻo e loto laveá. Ko hono toe ʻiloʻi ia ʻo e mālohi ne ʻi ai maʻu pē ʻiate kitautolú pea mo fetongi e meʻa ne fakangatangata pē ʻene malava ke hokó, ʻaki ʻa e loto mahinó mo hono tali lelei ʻo e niʻihi kehé pea mo kitautolu foki.”5

ʻOku fie maʻu ʻe ha tokolahi ʻo kitautolu ia ha taimi lahi ke tau foua ʻa e mamahí mo e molé. ʻE lava ke tau maʻu ha ngaahi ʻuhinga kehekehe ki hono fakatoloi ʻo ʻetau loto fakamolemolé. Ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga ko ʻení ʻa e tatali ko ia ki he tokotaha fai halá ke fakatomala ki muʻa pea tau toki fakamolemoleʻi iá. Ka ʻoku hanga ʻe he ngaahi fakatoloi ko iá ʻo toʻo atu meiate kitautolu ʻa e melino mo e fiefia naʻa tau mei maʻú. ʻOku ʻikai maʻu ha fiefia mei hono tukulotoʻi mai ʻo ha mamahi mei he kuohilí.

ʻOku ʻi ai ha niʻihi ia ʻoku ʻita fakafāsifasi pē he toenga ʻenau moʻuí, ʻo ʻikai ke nau ʻiloʻi ko ha meʻa fakafiefia mo fakatupulaki ʻa ʻete lototoʻa ke fakamolemoleʻi ʻa kinautolu kuo fai hala maí.

ʻOku hoko vave ange ʻa e loto fakamolemolé he taimi ʻoku tau tui ai ki he ʻOtuá mo falala ki Heʻene folofolá, ʻo hangē ko e kakai ʻĀmisí. ʻOku hanga ʻe he faʻahinga tui ko iá ʻo “fakatupunga ha malava ʻe he kakaí ʻo kātekina ʻa e meʻa fakamamahi taha ʻe ala hoko ki he tangatá. ʻOkú ne lava foki ʻo ueʻi ʻa e kakaí ke nau fakakaukau ki he niʻihi kehé. Kae mahuʻinga tahá, ʻoku lava ke nau maʻu ai e loto fakamolemolé.”6

ʻOku tau tofanga kotoa pē ʻi ha mamahi mei he ngaahi meʻa taʻeʻuhinga ʻoku tau fouá. ʻOku ʻikai lava ke mahino pe fakamatalaʻi kinautolu. Mahalo pē he ʻikai ke tau lava ʻo ʻiloʻi ha ʻuhinga ʻo ha ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he moʻuí ni. Ko e ʻEikí pē ʻokú Ne ʻafioʻi e ʻuhinga ʻo ʻetau mamahí. Ka koeʻuhí ko ʻene hokó, kuo pau ai ke tau kātakiʻi ia. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitā ʻoku “ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻí mo Ne tokaimaʻananga ki he meʻa ʻoku ʻikai ke tau sio ki aí.”7

Naʻe fakahoko mai ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi ʻa e ʻilo kafakafa ko ʻeni ʻoku ʻi ai ha taumuʻa ʻo hotau ngaahi mamahí, ʻi heʻene pehē: “Ko e mamahi kotoa pē ʻe ala hoko mai ki hotau sino fakamatelié, ʻe hoko mai ia ki ha niʻihi ke teuteuʻi kinautolu ki he fiefia ʻi he ʻafioʻanga ʻo e ʻEikí. . . . ʻOku fie maʻu ki ho fakamoʻuí ʻa e ʻahiʻahi mo e meʻa kotoa pē ʻokú ke fouá.”8

Kapau te tau lava ʻo maʻu ha loto fakamolemole kiate kinautolu kuo nau fakatupu loto mamahi pe fakalaveaʻi kitautolú, te tau toe kaka hake ai ki ha tuʻunga māʻolunga mo lelei ange ʻi he moʻuí mo hono fakaʻapaʻapaʻi kitá. Naʻe hā ʻi ha ngaahi savea ne toki fai kimuí ni ko e kakai ko ia naʻe akoʻi ke nau loto fakamolemolé ʻoku “siʻisiʻi ke nau ʻita, lahi ʻenau fietokoní, siʻisiʻi ke nau loto mafasia, loto hohaʻa mo ongoʻi ʻoku taulōfuʻu e moʻuí,” ʻa ia ʻoku tataki ai kinautolu ki ha tuʻunga fakatuʻasino ʻoku lelei angé. 9 Naʻe aofangatuku ʻaki e taha ʻo e ngaahi saveá ni ʻi heʻene pehē ko e “loto fakamolemolé ko ha meʻaʻofa fakatupu tauʻatāina moʻoni ia ʻe lava ke foaki pē ʻe he kakaí maʻanautolu.”10

Kuo naʻinaʻi mai ʻa e ʻEikí ʻi hotau kuongá ʻo pehē, “Oku totonu ke mou fefakamolemoleʻaki . . .” peá Ne toe fakamahinoʻi mai ʻa hono fie maʻu ke fai iá ʻi Heʻene folofola, “Ko au, ko e ʻEikí, te u fakamolemoleʻi ʻa ia ʻoku ou loto ke fakamolemoleʻí, ka ʻoku ʻekeʻi meiate kimoutolu ʻa hoʻomou fakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa pē.”11

Naʻe maʻu ʻe ha fefine naʻá ne lolotonga foua ha vete-mali fakamamahi, ha faleʻi fakapotopoto mei heʻene pīsopé: “Fakaʻataʻatā ha feituʻu ʻi ho lotó moʻó e faʻa fakamolemolé pea ko e taimi ʻe hoko atu aí peá ke tali lelei ia.”12 Naʻe ʻosi ʻi ai pē ia ʻi he loto ʻo e kakai ʻĀmisí, he ko e “faʻa fakamolemolé ko ha konga ia ʻo ʻenau tui fakalotú kuo ʻtohitongiʻ ʻi honau lotó.”13 ʻOku hoko ʻenau tā sīpinga ʻo e loto fakamolemolé, ko hano fakahaaʻi fakaʻeiʻeiki ia ʻo e ʻofa faka-Kalisitiané.

ʻI Sōleki Sití ni he taʻu 1985, naʻe tāmateʻi taʻeʻuhinga ai ʻa Pīsope Sitīveni Kulisitianesoni ʻe ha foʻi pomu fakalilifu naʻe fakataumuʻa ke toʻo ʻene moʻuí. Ko e foha ia ʻo Meki mo Sōana Kulisitianesoni, pea ko ha husepāniti ʻo Tela mo e tamai ʻa ha fānau ʻe toko fā. Koeʻuhí ko e loto fiemālie ki ai ʻene mātuʻá, te u vahevahe atu ha meʻa kuó u ako mei he meʻá ni. Hili e meʻa fakalilifu naʻe hokó, naʻe muimuiʻi tavale holo ʻe ha ngaahi kautaha ongoongo e kau mēmipa ʻo e fāmili Kulisitianesoní. Naʻe iku ʻo fakaʻitaʻi ʻe he hohaʻa ko ʻeni e mītiá, ha taha ʻo e kau mēmipa ʻo e fāmilí pea iku taʻotaʻofi ai ia ʻe Meki ko e tamai ʻa Sitīvení. Naʻe fakakaukau leva ʻa Meki, “ʻE fakaʻauha ʻe he meʻá ni hoku fāmilí ʻo kapau he ʻikai ke mau loto fakamolemole. He ʻikai pē ke toe ʻosi ʻa e ongoʻi ʻitá ia mo e loto tāufehiʻá ʻo kapau he ʻikai ke mau toʻo atu ia mei heʻemau moʻuí.” Naʻe hoko mai ʻa e fakamoʻuí mo e melinó he taimi naʻe fakamaʻa ai ʻe he fāmilí ʻa e ʻitá mei honau lotó pea nau lava leva ʻo fakamolemoleʻi ʻa e tangata naʻá ne toʻo e moʻui ʻa hona fohá.

Ne toki hoko heni ki muí ni ha meʻa fakamamahi ʻi ʻIutā, ʻa ia ʻoku fakahaaʻi ai e tui mo e mālohi faifakamoʻui ʻo e loto fakamolemolé. Naʻe fakahaaʻi leva ʻe Keuli Sīlani ʻene loto fakamolemolé mo ʻene loto hohaʻa ki he fakaʻuli konā ʻo ha loli naʻá ne tuiʻi e meʻalele ne heka ai ʻa hono uaifí mo ʻene fānau ʻe toko uá ʻo nau siʻi mālōlō he efiafi kimuʻa he Kilisimasí. ʻI Fēpueli ne toki ʻosí, ʻi hono tuiʻi ʻe ha kā ʻa e meʻalele ʻa Pīsope Kulisitofā Uiliamí, naʻá ne fai ha fili ke ne “fakamolemoleʻi fakaʻaufuli” e fakaʻuli naʻá ne fakatupu e fakatuʻutāmakí, kae lava ke fakahoko lelei ʻa e fakamoʻuí ʻo ʻikai toe uesia.14

Ko e hā nai te tau lava ʻo ako mei he ngaahi meʻa peheni ne hokó? ʻOku fie maʻu ke tau ʻiloʻi mo tala ʻoku tau ongoʻi ʻita. ʻE fie maʻu ha loto fakatōkilalo ke fakahoko ʻaki ʻeni, ka ʻo kapau te tau tūʻulutui ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ke tau ongoʻi ha loto fakamolemole, te Ne tokoni mai leva. ʻOku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau “fakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa pē”15 ke tau lelei ai he ʻoku hanga ʻe he “loto tāufehiʻá ʻo fakatuai ʻetau tupulaki fakalaumālié.”16 Ko ʻetau toki toʻo atu pē ʻa e ongoʻi tāufehiʻá mo e ongoʻi ʻitá mei heʻetau moʻuí, ko e toki lava ia ʻe he ʻEikí ʻo ʻomi ha loto fiemālie kiate kitautolu, ʻo hangē ko ia naʻá Ne fai ki he kakai ʻĀmisí, fāmili Kulisitianesoní, Sīlaní pea mo e fāmili Uiliamí.

Ko e moʻoni ʻoku fie maʻu ke maluʻi ʻa e sōsaietí mei he kau faihia fakalilifú he ʻoku ʻikai “toʻo ʻe he ʻaloʻofá ʻa e fakamaau totonú.”17 Naʻe fakamatalaʻi lelei ʻe Pīsope Uiliami ʻa e tafaʻaki ko ʻení ʻi heʻene pehē, “Ko e loto fakamolemolé ko ha maʻuʻanga mālohi ia. Ka ʻoku ʻikai ke ne fakafiemālieʻi kitautolu mei hono ngaahi nunuʻá.”18 ʻI he taimi ʻoku hoko mai ai e faingataʻá, ʻoku ʻikai totonu ke tau tali ia ʻaki haʻatau sāuni fakafoʻituitui, ka tau tuku ke fai ʻe he fakamaau totonú ʻa ʻene tafaʻakí pea tau tukuange leva ia. ʻOku ʻikai faingofua ke tukuange pea taʻofi mei hono fakaili ʻi hotau lotó ʻa e ongo tāufehiʻá. Kuo foaki mai ʻe he Fakamoʻuí kiate kitautolu kotoa pē ha melino pelepelengesi ʻo fakafou Heʻene Fakaleleí, ka ʻe lava ke toki hoko pē ʻeni ʻi heʻetau loto fiemālie ke toʻo atu ʻa e ongoʻi loto ʻitá, tāufehiʻá pe sāuní. ʻOku ʻomi ʻe he Fakaleleí ha melino mo ha fakafiemālie kiate kitautolu kotoa pē ʻoku tau “fakamolemoleʻi ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku [faihala] mai,”19 ʻo aʻu pē kiate kinautolu kuo nau fai ha ngaahi hia mamafá.

Tau manatuʻi muʻa ʻoku fie maʻu ke tau fakamolemole kae fakamolemoleʻi kitautolu. Hangē ko e fakalea ha taha ʻo e ngaahi himi ʻoku ou manako taha aí, “ʻOi, ke ke fakamolemole ʻo hangē ko ia ʻoku tonu ke ke faí/ ʻO hangē ko ʻeku fakamolemoleʻi koe he taimi ní.” 20 ʻOku ou tui ʻaki e kotoa ʻo hoku lotó mo e laumālié ki he mālohi faifakamoʻui ʻe lava ke tau maʻu ʻi heʻetau muimui ki he naʻinaʻi ʻa e Fakamoʻuí ke tau “fakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa pē.”21 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

1. ʻI he Joan Kern, “A Community Cries,” Lancaster, New Era, Oct. 4, 2006, p. A8

2. ʻI he Helen Colwell Adams, “After That Tragic Day, A Deeper Respect Among English, Amish?” Sunday News, Oct. 15, 2006, p. A1

3. Mātiu 5:44.

4. “Amish Shooting Victims,” www.800padutch.com/amishvictims.shtml.

5. With Suzanne Simon, Forgiveness: How to Make Peace with Your Past and Get On with Your Life (1990), 19.

6. Marjorie Cortez, “Amish Response to Tragedy Is Lesson in Faith, Forgiveness,” Deseret Morning News, Jan. 2, 2007, p. A13.

7. “The Opening and Closing of Doors,” Ensign, Nov. 1987, 60.

8. Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe (1954), 345.

9. Fred Luskin, ʻi he Carrie A. Moore, “Learning to Forgive,” Deseret Morning News, Oct. 7, 2006, p. E1.

10. Jay Evensen, “Forgiveness is Powerful but Complex,” Deseret Morning News, Feb. 4, 2007, p. G1)

11. T&F 64:9, 10.

12. “My Journey to Forgiving,” Ensign, Feb. 1997, 43.

13. Donald Kraybill, ʻi he Colby Itkowitz, “Flowers, Prayers, Songs: Families Meet at Robertsʻ Burial,” Intelligence Journal, Oct. 9, 2006, p. A1.

14. Vakai, Pat Reavy, “Crash Victim Issues a Call for Forgiveness,” Deseret Morning News, Feb. 13, 2007, p. A1.

15. T&F 64:10.

16. Orson F. Whitney, Gospel Themes, (1914), 144

17. Vakai, ʻAlamā 42:25.

18. ʻI he Deseret Morning News, Feb. 13, 2007, p. A8

19. Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Mātiu 6:13.

20. “Tau Lotu pea Tau Hū,” Ngaahi Himí, fika 104.

21. T&F 64:10.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy