ʻEletā Neil L. Andersen
ʻO e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú
ʻOku hoko ʻetau tui ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ngāue ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ko ha meʻa fakaʻata ke tau sio lelei mo fuatautau ai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.
Te u kaveinga ʻaki he ʻahó ni ha lea naʻe fai ʻe Palesiteni Hingikelī ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli, 1973.
Ko ʻeku toki foki mai ʻeni ki ʻapi mei he ngāue fakafaifekaú. Ne lahi mo e meʻa ne hanganaki mai ki heʻeku moʻuí. Te u lava nai ʻo fai maʻu pē e ngaahi fili totonú heʻeku moʻuí?
Ne fakamatala leva ʻa ʻEletā Kōtoni B. Hingikelī he taimi ko iá, ki haʻane feʻiloaki mo ha ʻōfisa tautahi kei talavou mei ʻĒsia. Naʻe ʻikai ko ha Kalisitiane ia, ka naʻá ne ʻilo ki he Siasí lolotonga ʻene ako ʻi he ʻIunaiteti Siteití, pea papitaiso. Naʻá ne teuteu atu leva ke foki ki hono fonua tupuʻangá.
Ne fehuʻi ʻe Palesiteni Hingikelī ki he ʻōfisá: “ʻOku ʻikai Kalisitiane homou kakaí. Ko e hā ʻe hoko ʻi haʻo foki atu ko ha Kalisitiane, pea ko e Kalisitiane Māmonga?”
Naʻe mataʻi taʻe fiemālie e ʻōfisá: “ʻE loto-mamahi hoku fāmilí. . . pea mahalo ʻe tāpuni e faingamālie kotoa kiate au fekauʻaki mo hoku kahaʻú mo e ngāue maʻuʻanga moʻuí.”
Ne fehuʻi ange ʻe Palesiteni Hingikelī, “ʻOkú ke fiemālie pē ke hoko ʻeni koeʻuhí ko e ongoongoleleí?”
Naʻá ne fakatē loʻimata mo tali mai ʻaki ha fehuʻi; “ ʻIkai ʻoku moʻoni ia?” Ne tali ange ʻe Palesiteni Hingikelī, “ʻIo, ʻoku moʻoni.” Pea pehē ange ʻe he ʻōfisá, “Pea ko hā leva ha meʻa ʻe toe mahuʻinga?” 1
Kuó u fakakaukau ki he ngaahi leá ni he ngaahi taʻu lahi: “ʻIkai ʻoku moʻoni ia? Ko e hā leva ha meʻa ʻe toe mahuʻinga? Kuo tokoni e ongo fehuʻí ni ke u fokotuʻutuʻu e ngaahi tūkunga faingataʻá ki honau tuʻunga totonu.
ʻOku moʻoni ʻa e ngāue ʻoku tau faí. ʻOku tau fakaʻapaʻapaʻi e ngaahi tui hotau kaungāmeʻá mo e kaungāʻapí. Ko e ngaahi foha mo e ʻofefine kitautolu ʻo e ʻOtuá. ʻE lava ke tau ako lahi mei he kau tangata mo e kau fefine kehe ʻo e tuí mo angaleleí, ʻo hangē ko ia kuo akoʻi mai ʻe Palesiteni Fausí.
Ka ʻoku tau ʻilo ko e Kalaisí ʻa Sīsū. Kuó Ne toetuʻu. Kuo fakafoki mai e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá ʻi hotau kuongá ni ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku tau maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná ʻo hangē ko ʻetau laú. ʻOku pau e ngaahi talaʻofa ʻo e temipalé. Kuo fakahā tonu mai ʻe he ʻEikí ko e misiona mahuʻinga mo makehe ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke hoko ko ha “maama ki māmani,” [pea] mo “ha talafekau ke teuteu ʻa e halá ki muʻa ʻiate [Ia]”2 ʻi he “teka atu ʻa e ongoongoleleí ʻo aʻu ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní.”3
“Ikai ʻoku moʻoni ia? Ko e hā leva ha meʻa ʻe toe mahuʻinga?
Ko e moʻoni ʻoku ʻi ai mo ha ngaahi meʻa kehe ʻoku mahuʻinga kiate kitautolu kotoa. ʻI heʻeku fanongo ki he lea ʻa Palesiteni Hingikelī ʻi hoku taʻu 21, naʻe fie maʻu ke u ako fakamātoato; naʻe fie maʻu ke u ngāue ke totongi ʻeku akó; pea fie maʻu ke u ʻilo e founga ke fakalotoʻi ʻaki ha finemui makehe ke ma mali, pea ne u fiefia ʻi hono fakahoko ʻo ha ngaahi ʻekitivitī taau kehe pē.
Te tau ʻilo fēfē hotau halá ʻi he hulutuʻa ko ia e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻingá? Tau ʻai ke faingofua mo mahino e ngaahi tūkunga ʻo ʻetau fakakaukaú. ʻOku ʻi ai e ngaahi meʻa ʻoku kovi pea ke tau fakaʻehiʻehi mei ai; ʻoku lelei ʻa e niʻihi; ʻoku mahuʻinga e ngaahi meʻa ʻe niʻihi; pea ʻi ai mo e ngaahi meʻa ʻoku mātuʻaki fie maʻu. Naʻe folofola e Fakamoʻuí, “Pea ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá, ko ʻenau ʻilo koe ko e ʻOtua moʻoni pē tahá, mo Sīsū Kalaisi ʻa ia naʻá ke fekaú.”4
Ko e tuí ʻoku ʻikai ko ha ongo pē, ka ko ha fili ke fai. ʻOku tau langaki mo fakamālohia ʻetau tuí ʻi he lotu, ako, talangofua, mo e ngaahi fuakavá. ʻOku hoko ʻetau tui ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ngāue ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ko ha meʻa fakaʻata ke tau sio lelei mo fuatautau ai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē. Pea ʻi heʻetau fou he ngaahi faingataʻá, ʻo hangē ko e fakamatala ʻa ʻEletā ʻOakesí, ʻoku tau maʻu leva ʻa e mālohi ke fou he hala totonú.
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hingikelī: “ʻI hano fakaʻaiʻai ha taha ʻe he tui lahi mo mālohi ki he moʻoní, ʻokú ne mapuleʻi leva ia ʻo ʻikai koeʻuhí ko e fie maʻu ʻa e Siasí, ka ko e ʻilo ʻokú ne maʻu ʻi hono lotó.”5
ʻOku feʻunga nai hono fakaʻaiʻai kitautolu ʻe ha “tui lahi mo mālohi ki he moʻoní?” ʻOku hā ʻi heʻetau ngaahi filí ʻa hono fakaʻaiʻai ko ʻeni kitautolú? ʻOku tau aʻusia nai e toko taha ʻoku tau fie aʻusiá? ʻIkai ʻoku moʻoni ia? Ko e hā leva ha meʻa ʻe toe mahuʻinga?
ʻOku tau ʻiloʻi e meʻa ʻoku totonú. ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí, ne nofo hoku mali ko Keití mo homa makapuná lolotonga e mamaʻo ʻenau ongomātuʻá. Naʻe tekeʻi ʻe homa mokopuna tangata taʻu faá hono kiʻi tehiná. Hili ʻene fakanaʻanaʻa e kiʻi tamasiʻí, naʻá ne tafoki ʻo ʻeke ange ki he tamasiʻi taʻu faá, “Ko e hā ne ke tekeʻi ai ho kiʻi tokouá?” Naʻá ne sio ki heʻene kuí peá ne tali ange, “Kātaki, naʻe mole hoku mama FKT pea ʻikai ai ke u lava ʻo fili ki he totonú.” ʻOku fie maʻu ke tau tokanga he ʻe lava ke taʻofi ʻetau fakalakalaká ʻe heʻetau tuli tonuhiá.
ʻOku ʻi he loto ʻo e Kāingalotu he ngaahi puleʻanga ʻi māmaní ha “tui lahi mo mālohi ki he moʻoní.” ʻOku hanga ʻe he mālohi ko ʻeni ʻo e tuí ʻo paotoloaki ki muʻa e ngāue ʻo e puleʻangá.
ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ne u tuʻu mo hoku uaifí he tafaʻaki ʻo ha fefine Falanisē lototoʻa ʻi he mālōlō hono husepānití ʻi hono taʻu 30 tupú. Ne ngali faingataʻa e fatongia ko hono akoʻi totonu mo fakahinohinoʻi toko taha pē ʻene kiʻi fānau ʻe toko faá. Hili ha taʻu ʻe 16 mei ai, kuo foki hono ngaahi foha ʻe toko tolú mei he ngāue fakafaifekaú pea sila ʻene taʻahiné he temipalé.
ʻOku ou ʻiloʻi ha tangata ʻi Palāsila naʻe kau ki he Siasí ʻi hono taʻu 16, pea ko ia pē ʻi hono fāmilí ne Siasí. Ne ʻikai loto ʻene mātuʻá ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Naʻe ʻikai ke fetuʻutaki mo kinaua lolotonga ʻene ngāué peá ne foki mai ai pē ki he ʻapi ʻo ʻene pīsopé. Ne iku fakafiefia e talanoá pea ʻoku ʻi ai hano fāmili lelei he taimí ni, ʻoku ngāue ko ha toketā tafa nifo, pea ko e fakaʻamu leva ʻene mātuʻá ke ne feingaʻi mai hono ngaahi tokouá ki he Siasí.
ʻOku ou ʻiloʻi ha tangata ʻi ʻAmelika Latina naʻá ne fakapapau he ʻosi hono papitaisó he ʻikai ngata pē heʻene totongi vahehongofulu kakató ka te ne totongi ʻene tukuhaú, ʻa ia ne ʻikai fai ʻe he niʻihi ne nau feʻauʻauhí. Ne tāpuakiʻi ia ʻe he ʻEikí ʻi heʻene faitotonú.
ʻOku lahi e ngaahi feilaulau ʻoku fai fakalongolongo pē: ko e kau ʻosi ngāue fakafaifekau ko ia ʻoku ʻikai fakatoloi hono kumi honau hoa taʻengatá; kau fefine angatonu ʻoku nau fie maʻu fānau pea foaki ʻenau moʻuí ke ʻohake kinautolu ʻi he ʻofa mo e moʻoni; ngaahi fāmili ʻoku nau fakangatangata e mālohi ʻo e mītiá mo e ʻinitanetí ke ne uesia honau laumālié; mo e ngaahi husepāniti mo e uaifi ʻoku nau tuku taimi ke ō fakataha ki he temipalé.
ʻE lava foki ke fakatupulaki ʻe he fānaú ʻa e meʻa fakaʻata ko ʻeni ʻo e tuí. Ne u toki fetaulaki mo ha talavou ʻi Soulu ʻi Kōlea ʻoku toki aʻu tuʻuapō pē ki ʻapi he pō kotoa koeʻuhí ko ʻene taimi tēpile akó, ka ʻoku ʻalu hengihengia he 6 a.m. ki he seminelí he ʻaho ʻe nima he uike. ʻOku ou ʻiloʻi ha kiʻi tamasiʻi vaʻinga peisipolo taʻu 8, ko e tuʻukimuʻa ia he timí, naʻá ne fakamatala ki heʻene faiakó he ʻikai kau ʻi he tau lahí koeʻuhí ko hono fai he Sāpaté.
Ko e ʻOtuá pē ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e lahi taha ʻo e ngaahi ngāue ʻo e tuí ʻoku fai fakalongolongó. Ka ʻoku tohi ia ʻi he langí. ʻIkai ʻoku moʻoni ia? Ko e hā leva ha meʻa ʻe toe mahuʻinga?
Naʻe folofola e Fakamoʻuí, “Ka mou fuofua kumi ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, mo ʻene māʻoniʻoní; pea ʻe fakalahi ʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē kiate kimoutolu.”6
ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻoku moʻoni pea ʻoku mahuʻinga ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
Maʻuʻanga fakamatalá
1. “Itʻs True, Isnʻt It?” Tūhulu, Oct. 1993, 4; vakai, “The True Strength of the Church,” Ensign, July 1973, 48.
2. Vakai, T&F 45:9.
3. T&F 65:2.
4. Sione 17:3.
5. Tūhulu, Siulai 1973, 48.
6. Mātiu 6:33.