The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
ʻEpeleli 2007
Ko ha Lēsoni Mei he Tohi ʻa Molomoná

Ko ha Lēsoni Mei he Tohi ʻa Molomoná

Vicki F. Matsumori
Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Palaimelí

ʻI hoʻo hoko ko e toʻu tangata ʻuluaki ʻi ho fāmilí, ʻokú ke hoko ai ko e kamataʻanga ʻo e siakale ʻo hono akoʻi mo fakamālohia ʻo e toʻu tangata hokó.

Vicki F. MatsumoriʻOku ou ʻofa ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku maʻu ai ha ngaahi talanoa lelei maʻá e fānaú ʻi ha faʻahinga toʻu pē, kae mahuʻinga tahá ʻokú ne akoʻi ha ngaahi lēsoni fakaemāmani lahi ʻoku faʻa fakamanatu mai ʻi he ngaahi hiva ʻa e Palaimelí.

Hangē ko ʻení, ʻoku lava ke maʻu ha lēsoni fakaʻofoʻofa ʻi he hiva fekauʻaki mo e kau tau ʻa Hilamaní. ʻOku tau hiva, [“ʻOku tau hangē ko e kau tau ʻa Hilamaní. Kuo akoʻi kitautolu heʻetau kei siʻí.”1] Pea ʻoku ʻi ai hotau niʻihi tokolahi ʻoku tau ongoʻi, [“Kuo fāʻeleʻi kitautolu ki ha mātuʻa lelei ʻo hangē ko Nīfai ʻo e kuonga muʻá.”]2

Ko ʻeku pōpōaki ʻi he ʻaho ní ki he toʻu tangata ʻuluaki ʻi honau fāmilí ke kau mai ki he Siasí, ne fāʻeleʻi mai ʻi ha mātuʻa lelei, ka naʻe ʻikai ke akoʻi e ongoongoleleí ʻi honau ʻapí. ʻOku ʻikai ke ke hangē ko e kau tau ʻa Hilmaní, ʻa ia “naʻe akoʻi kinautolu heʻenau ngaahi faʻeé . . . ʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo fakahaofi kinautolu” (ʻAlamā 56:47), ka ʻokú ke hangē ko ʻenau mātuʻá, ʻa e kakai ʻo ʻĀmoní, ʻa ia naʻa nau tupu hake ko e kau taʻe tui.”

ʻE ʻaonga ke tau fakamanatu ʻa e talanoa fekauʻaki mo e kakai ʻo ʻĀmoní. Ko e kau Leimana ne akoʻi kiate kinautolu ʻa e ongoongoleleí ʻe ʻĀmoni, ʻĒlone mo ha niʻihi kehe (vakai, ʻAlamā 23:1–4) ʻI heʻenau tali ʻa e ongoongoleleí, ne ui ʻa e kau Leimaná ni ko e kau ʻAnitai-Nīfai-Līhaí pea toki ui ki mui ko e kau ʻĀmoní (vakai, ʻAlamā 23:16–17; ʻAlamā 27:23–26). Ko e ngaahi foha ʻo e kakai ko ʻeni ʻo ʻĀmoní ʻa e kau tau ʻa Hilamaní ʻa ia ne nau tokoni ke tauʻi e kau Leimana ne ʻikai ke nau fie uluí. Ne nau hiki ki Seilahemala ko e ʻikai ke nau fie taú. Pea naʻe ui kinautolu ko e kakai ʻĀmoní (vakai, ʻAlamā 27:23–26). Naʻe toko 2,000 ʻa e ngaahi foha ʻo e kakai ko ʻeni ʻo ʻĀmoní ʻa ia naʻa nau kau fakataha mo Hilamani ʻi hono tauʻi ʻo e kau Leimana taʻe tuí (vakai, ʻAlamā 56:3–6).

Ko ia ko e mālohi ʻo e kau tau ʻa Hilamaní ne kamata ia mei heʻenau ngaahi mātuʻá ʻa ia ko e kakai ʻĀmoní. Ko kinautolu naʻa nau fuofua ako ʻa e ongoongoleleí mei he ngaahi folofolá. Ko kinautolu ia naʻa nau ako ki he mālohi ʻo e lotú. Pea ko kinautolu naʻa nau fuakava mo e ʻEikí. Pea hangē ko ʻene kamata ‘iate kinautolú, ʻoku kamata ia ʻiate koe. ʻI hoʻo hoko ko e toʻu tangata ʻuluaki ʻi ho fāmilí, ʻokú ke hoko ai ko e kamataʻanga ʻo e siakale ʻo hono akoʻi mo fakamālohia ʻo e toʻu tangata hokó.

Ngaahi Folofolá

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he faifekau lelei ko ʻĀmoní, ʻa e ngaahi folofolá ke ne akoʻi ʻa e tuí mo e fakatomalá ki he tuʻi Leimaná mo e kakai ʻo ʻĀmoní pea pehē ki hono akoʻi kinautolu fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi pea mo e palani ʻo e fiefiá (vakai, ʻAlamā 22:12–14; 23:4–5). ʻI he ʻahó ni, ʻoku kei hoko hono lau mo ako ʻa e folofolá ko ha meʻa ke ne langaki ʻetau tuí, tokoni ke tau matuʻuaki e ʻahiʻahí pea lava ke tau ʻunu ʻo ofi ange ki he Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.

Neongo iá, ʻoku lava ke hoko e lau folofolá ko ha palopalema ki he tokotaha kotoa. Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ki heʻene fuofua feinga ʻi heʻene kei talavoú ke lau e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne pehē: “Ne u fakaava ia peá u lau, ‘Ko au Nīfai ko e meʻa ʻi he fanauʻi au ʻi he ongo mātuʻa lelei’ (1 Nīfai 1:1). . . . Naʻe mālie, peá u lau ia ʻo aʻu ki he ngaahi vahe ʻa ʻĪsaiá. Hili ha ngaahi māhina mei ai ne u fakakaukau ke u toe feinga ke lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Ne u lau, ‘Ko au Nīfai ko e meʻa ʻi he fanauʻi au ʻi he ongo mātuʻa lelei’ ka ko e taimi kotoa pē kuo pau ke u aʻu ai ki he ngaahi vahe ʻa ʻĪsaiá . . . Faifai peá u fakakaukau ke u lau mo e ngaahi potu tohi ko iá.”3

Pea naʻe lau kinautolu ʻe Palesiteni Peeka. Ko e kií ʻa e loto vilitakí. Ko e taimi kotoa pē te ke lau ai e folofolá, ʻe ʻuhingamālie ange ʻa e ngaahi leá. Te ke lava ʻo lautohi ai ʻo kau ki ha kau moʻungaʻi tangata mo ha ngaahi ngāue kāfakafa. Te ke lava ʻo ako fekauʻaki mo e ngaahi ʻaloʻofa ongongofua ʻa e ʻEikí. Kae mahulu hake ʻa hoʻo ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá peá ke ʻilo ko e Fakamoʻuí ʻa Sīsū Kalaisi.

Lotú

Ko e lotú ko ha toe founga ia ke langa hake ʻaki ʻa e tuí. ʻI he taimi ne fie ʻilo ai ʻe he tuʻi Leimaná pē ko e hā te ne fai ke maʻu ai e fiefia ʻo e ongoongoleleí, naʻá ne lotu ki he ʻEikí (vakai, ʻAlamā 22:16–17). ʻOku talaʻofa mai foki kiate kitautolu, kapau te tau kole, ʻe foaki ia kiate kitautolu.

Ko Sitenilií ko ha tokotaha fiefanongo taʻu 19 mei Hongo Kongo. Naʻe fiefia ʻi he ongoongoleleí peá ne loto ke papitaiso, ka ne fakaangaʻi ʻe hono kaungāmeʻá ʻa e Siasí. Naʻá ne fakataha mo e ongo faifekaú. Naʻá na fakamoʻoni ʻoku tokanga mai ʻa e ʻOtuá ki ai pea te Ne tali ʻene ngaahi lotú. Naʻá na fakaafeʻi ia ke tuʻūlutui ʻo fehuʻi ki he Tamai Hēvaní pe ʻoku moʻoni e ngaahi akonakí. Naʻe ʻuluaki lotu e faifekau ʻe taha pea hoko atu mo ha lotu nounou hono hoá. Pea lotu leva ʻa Sitenilī. Hili ʻene lotu ʻi he loto fakatōkilaló naʻá na fehuʻi ange, “Sitenilī, ʻokú ke ongoʻi fēfē?” Naʻe malanga hake hono ʻulú peá ne tali ange ʻi he leʻo vaivai, “Papitaiso, papitaiso.”4

Ngaahi Fuakavá

Ko hono fakaʻosí, ʻoku tupulaki foki ʻa e tuí ʻi hono fai mo tauhi e ngaahi fuakavá. Naʻe fuakava ʻa e kakai ʻo ʻĀmoní “ʻe ʻikai te nau lilingi ʻa e toto ʻo honau kāingá ka te nau fie foaki ʻenau moʻui ʻanautolú” (ʻAlamā 24:18).

ʻOku tau fuakava ʻi heʻetau papitaisó mo toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí. ʻOku fakamanatu mai ʻa e ngaahi fuakava ko ʻení ʻi heʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití. Pea ʻi heʻetau tauhi ʻa e ngaahi fuakava ko iá, ʻe lava ke tau maʻu e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku akoʻi mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ko e Fakafiemālié, ʻa e “ngaahi meʻa kotoa pē” (Sione 14:26).

Ne kei taʻu 16 pē ha fefine ʻi Mekisikou Siti ʻi he taimi ne tukituki atu ai e ongo faifekaú ʻi hono matapaá. Naʻá ne pehē ko e taimi naʻá na akoʻi ai ia ʻaki ʻa e Laumālié, “ne hangē kuó na toʻo ha vavae mei hoku matá pea hanga ʻe he ʻEikí ʻo ʻai ke mahinongofua . . . Pea naʻe fakamālohia [au] ʻe he folofola ʻa e ʻOtuá pea mo ʻeku lotu ke u ikunaʻi ʻa e ʻahiʻahi hokó, ke u fehangahangai mo ʻeku tamaí. Naʻe fakamālohia au ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí he taimi ne fakafisingaʻi ai au ʻe hoku fāmilí ʻi heʻeku papitaisó, ʻo Ne fanafana mai: ‘ʻOua te ke foʻi. Hokohoko atu pē. ʻE hoko ha niʻihi ho kāingá ko ha kau mēmipa ʻo e Siasí.”5

Kuo ʻikai ngata pē ʻi hono tokoniʻi ʻo e kakai ʻĀmoní ʻe he folofolá, faʻa lotú pea mo hono fai mo tauhi ʻo e ngaahi fuakavá, ka kuó ne tokoniʻi ʻa e ʻuluaki toʻu tangata he ongoongleleí he feituʻu kotoa pē—ʻo kau ai au. Neongo ne fānauʻi mai au ʻi ha mātuʻa lelei, ka naʻe ʻikai akoʻi kiate au ʻa e ongoongoleleí ʻi api. Naʻe akoʻi au ʻe heʻeku mātuʻá ki he ngaahi tuʻunga mahuʻinga ʻo e angamaʻá pea mo e faitotonú. ʻOku ou manatuʻi ʻa e tokoni mai ʻa ʻeku tamai ne teʻeki kau ki he Siasí ke faʻu ʻeku fuofua malanga ʻi he lotú. Ko e taumuʻa ʻeku leá ko e faitotonú, pea naʻe ʻikai ke ma fakaʻaongaʻi ʻa e Tefito ʻo e Tui Hono 13, ka naʻá ma fakaʻaongaʻi ʻe kimaua ha talanoa ʻo ha tangata ne ui fakatenetene ko ʻEpi Faitotonu.

Ne tuku ki he kau faiako Palaimelí, kau taki ʻo e Kau Finemuí, pea mo e kau taki maʻu lakanga fakataulaʻeikí ke nau akoʻi mai ʻa e ongoongoleleí. ʻI heʻeku kei taʻu fitú, naʻe akoʻi au heʻeku faiako Lautohi Faka-Sapaté ʻo fekauʻaki mo e lotú, pea naʻá ku fie lotu. Naʻá ne ʻakoʻi mai ʻo kau ki he vahehongofulú, pea naʻá ku fie totongi vahehongofulu. Naʻá ne akoʻi mai ʻo kau ki he ‘aukaí. . . , naʻá ku taʻu fitu ʻi he taimi ko iá pea naʻe ʻikai ke u fie ʻaukai. Ka ʻi heʻene akoʻi kimautolu fekauʻaki mo e papitaisó, naʻá ku fie papitaiso. ʻOku ou fakamālō ki heʻeku mātuʻá koeʻuhí ko ʻena poupou ki heʻeku filí, pea naʻá na toki hoko kimuiange ko ha mēmipa ʻo e Siasí.

ʻOku Kamata ʻIate Kitautolu

Ne moʻui ʻaki ʻe he kakai ʻo ʻĀmoní ʻa e ongoongoleleí, pea “naʻa nau . . . tuʻu maʻu ʻi heʻenau tui kia Kalaisí, ʻo aʻu ki he ngataʻangá” (ʻAlamā 27:27). Naʻe kamata ʻiate kinautolu. Pea ʻoku kamata foki ia ʻiate kitautolu. ʻOku ʻi ai hotau fatongia ʻi heʻetau hoko ko e ʻuluaki toʻu tangata ʻo e fāmilí ʻi he Siasí ke tau akoʻi ʻa e fānau ʻo e ʻaho ní. Kuo pau ke tau akoʻi kinautolu ʻi hotau ʻapí pea ʻi heʻetau kalasí. Kuo pau ke tau akoʻi kiate kinautolu e folofola ʻa e ʻOtuá mei he ngaahi tohi folofolá. Kuo pau ke tau akoʻi kiate kinautolu ʻa e mālohi ʻo e lotú pea akoʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻi hono fakahoko mo tauhi ʻo e ngaahi fuakavá. Pea kapau te tau akoʻi kinautolu, te tau lava ʻo pehē:

“ʻOku tau hangē ko e kau tau ʻa Hilamaní.
Kuo akoʻi kitautolu ʻi heʻetau kei siʻí.
Pea te tau hoko ko e kau faifekau ʻa e ʻEikí
Ke ʻomi ki māmani ʻEne moʻoní.”6

ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

1. “Omi Ki Māmani ʻEne Moʻoní,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 92.

2. Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 92.

3. “Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Akoʻí mo e Akó,” Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahí, Fēpueli 2007; ʻi he Liahona, Sune 2007, 53).

4. Fetohiʻaki fakatāutaha.

5. Fetohiʻaki fakatāutaha.

6. Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 92.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy