The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
ʻEpeleli 2007
ʻOkú ke ʻIloʻi?

ʻOkú ke ʻIloʻi?

ʻEletā Glenn L. Pace
ʻO e Kau Fitungofulú

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou “ʻahiʻahiʻi ʻa ʻeku ngaahi leá.” Te mou lava nai ʻo lau mo lotua ʻa e talanoa kia Siosefa Sāmitá?

ʻEletā Glenn L. PaceʻI ha taimi siʻi he kuohilí, naʻá ku talanoa ai mo ha finemui taʻu 16. Naʻá ku ʻiloʻi ai ko ia toko taha pē ʻoku kau ki he Siasí ʻi he ʻapiako māʻolunga ne ako aí. Naʻá ku fehuʻi ange kiate ia, “Ko e hā ʻa e meʻa faingataʻa taha kuó ke fehangahangai mo ia ʻi hoʻo hoko ko e mēmipa pē ʻe taha ʻo e Siasí ʻi he ʻapiakó?”

Naʻá ne kiʻi fakakaukau peá ne toki ʻomai ha tali fakapotopoto ʻaupito, “Ko e tui ko ia ʻoku moʻoni ha meʻá kae tui ʻa e niʻihi kehé ia ʻoku hala ʻa e meʻa ko iá, pea tui ʻoku hala ha meʻá kae tui ʻa e niʻihi kehé ia ʻoku moʻoni ʻa e meʻa ko iá.”

Naʻá ku toe fehuʻi ange, “ʻOkú ke ʻiloʻi ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá?” Naʻá ne tali mai leva, “ʻOku ou tui pē ki ai, ka ʻoku ʻikai ke u fakapapauʻi.”

ʻOku ou fie fehuʻi ki he toʻu tupu ʻo e Siasí ʻi he pongipongi ni, “ʻOkú ke ʻiloʻi?”

Ko e fuofua taimi naʻá ku ʻiloʻi ai ʻoku ʻi ai haʻaku fakamoʻoni kau kia Siosefa Sāmitá, naʻá ku taʻu 11 pē pea naʻe ʻave au ʻe heʻeku ongo mātuʻá ki he Temipale Sikueá ʻi Sōleki Siti.

Ko e meʻa naʻá ku manako taha aí ko hono tānaki e ngaahi meʻa taʻe totongi hangē ko e ngaahi tohi tufá. Naʻe fakaʻau ʻo u taukei ʻi hono fakahoko ʻení. Naʻá ku faʻa fehuʻi ange, “ʻOku taʻe totongi nai e meʻa ko ʻení?” ʻI hono fai mai e tali fakafiemālié naʻá ku ala atu hoku kiʻi nimá ʻo pehē ange, “Mālō. ʻOku taʻe totongi mo ē? Mālō!” ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻe pehē mai e tokotaha ko iá, “Kātaki fakamolemole, ʻoku sēniti ia ʻe nima.” Naʻe ʻikai te u loto-siʻi ai, ka naʻá ku punou ʻo lea ange ʻi he leʻo fakaʻofa, “Naʻá ku faʻa fie maʻu ke u lau ʻa e tohi tufa ko iá, ka ʻoku ʻikai ai haʻaku sēniti. Mālō!” Pea naʻe faʻa fakaʻofaʻia ʻa e tokotaha ngāué ʻo ne iku ʻomi e tohi tufá maʻaku. Ko hono moʻoní: naʻe ʻikai pē te u lau ia ʻe au. Ko ʻeku meʻa pē naʻe faí ko hono tānaki.

Ka ʻi he foʻi ʻaʻahi ko ʻení, naʻá ku nofo toko taha pē ʻi heʻemau kā Chevrolet 1948, ʻo talitali ki heʻeku ongo mātuʻá pea naʻe ʻalu hake ʻeku ongoʻi taʻeʻoliʻia. Naʻá ku vakai hifo ki hoku seá ʻo fakatokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa taʻe totongi naʻá ku tānakí. Naʻá ku toʻo hake ha tohi tufa naʻe ui ko e Joseph Smith Tells His Own Story peá u kamata ke lau ia.

Naʻe toʻoa ai hoku lotó pea fonu he fiefiá. Hili hono lau ʻo ʻosí, naʻá ku sio atu ki hoku ʻatá ʻi he sioʻata ʻo e kaá, peá u ʻohovale ʻi heʻeku vakai atu ʻoku ou tangí. Naʻe ʻikai mahino kiate au ʻi he taimi ko iá, ka ʻoku toki mahino ia kiate au ʻi he taimí ni. Naʻá ku ongoʻi e fakamoʻoni ʻa e Laumālié. Naʻe ʻikai ke ʻi ai ʻeku ongo mātuʻá. Naʻe ʻikai ke ʻi ai hoku tuofefiné. Naʻe ʻikai ke ʻi ai ʻeku faiako Palaimelí. Ko au pē mo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Kae kehe, ʻe lava pē ke hoko ha meʻa tatau kiate koe pea mahalo kuo ʻosi hoko ia.

ʻI hoʻo fekumi ki ha fakamoʻoní, mahalo ko e niʻihi ʻo kimoutolu naʻe tupu hake ʻi he Siasí ʻoku mou fekumi ki ha ongo fakalaumālie ʻoku makehe mei ha faʻahinga ongo kuó ke ongoʻi ʻi ha toe taimi. Mahalo kuo mou fanongo ki ha kau papi ului kuo nau fakamoʻoni ki honau fakauluí pea mou pehē pe ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku teʻeki ke mou fai ke mou fakahoko. Ko e ʻuhinga ʻoku hā ngali fakaholomamata ai kiate kinautolú koeʻuhí ko ʻene foʻou kiate kinautolú.

Kuó ke maʻu ʻa e ngaahi ongo tatau ʻi he kotoa ʻo hoʻo moʻuí lolotonga e ngaahi efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, fakataha mo e fakamoʻoni ʻa e toʻu tupú, houalotu sākalamēnití, kalasi seminelí, lolotonga hono lau ʻo e folofolá mo e ngaahi taimi kehe pē.

ʻOku akoʻi e kau faifekaú ke nau tokoniʻi e kau fie-fanongó ke nau lava ʻo ʻiloʻi ʻa e taimi ʻoku nau ongoʻi ai ʻa e Laumālié. ʻOku ou manatuʻi e ngaahi taimi naʻe mālohi ai ʻa e ongo fakalaumālié lolotonga hono fakahoko ha lēsoni fakafaifekau, peá u taʻofi e fakamatalá ʻo u pehē atu, “Tau kiʻi taʻofi taimi siʻi ai ka tau talanoa ki he ongo ʻokú ke maʻu ʻi he taimi ní. ʻOkú ke ongoʻi hangē kuó ma fakamanatu atu e ngaahi meʻa kuo ngalo ʻiate koé. ʻOkú ke ongoʻi ʻokú ma fakahā atu ʻa e moʻoní. ʻOkú ke ongoʻi nonga. ʻOkú ke ongoʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.”

ʻOku ou manatuʻi ʻeku akoʻi ha fefine poto moʻoni pea naʻe faingataʻa kiate ia ke ne tali ha meʻa kae ʻoua leva kuó ne maʻu e tali ki he fehuʻi kotoa pē. Ka naʻe faifai peá ne pehē mai, “He ʻikai ke u toe lava ʻo fakaʻikaiʻi ʻa e ongo ʻoku ou maʻú.”

Naʻá ne kau ki he Siasí pea fiefia ʻaupito ʻi he ngaahi taʻu naʻe hokó ka naʻá ne tuku ke foki māmālie mai ʻa ʻene ngaahi tālaʻa fakapotó pea naʻe iku pē ʻo ne mavahe mei he Siasí.

Hili ha taʻu ʻe hongofulu mā nima naʻá ne ʻaʻahi mai ki homau fāmilí. Ne mau ʻave ia ki he Temipale Sikueá. ʻI heʻemau fakaaʻuaʻu atu ki he ʻīmisi ʻo e Fakamoʻuí, naʻá ne kiʻi tuʻu peá ne pehē mai mo e loʻimataʻiá, “Ko ʻeni kuo toe foki mai ʻa e ongo naʻá ku maʻu ki muʻá. ʻOku kei fakaʻamua e hoku lotó ʻa e meʻa ʻoku ʻikai tali ʻe hoku ʻatamaí!”

Ko hoʻo ongoʻi tuʻo taha pē iá, he ʻikai toe ngalo ia ʻiate koe.

ʻOku maʻu ʻe ha niʻihi taʻu siʻi ha ngaahi fakamoʻoni fakalaumālie koeʻuhí ko ʻene hoko kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié. ʻI heʻemau hoko ko e mātuʻa, kau faiako mo e kau takí, ʻoku mau fakahoko lelei homau fatongiá ke fakapapauʻi ʻoku mahino kiate kimoutolu ʻa e ngaahi tuʻutuʻuní mo e ngaahi fekaú. Mahalo ʻe fie maʻu ke toe lelei ange ʻemau feinga ke mou maʻu ha fakamoʻoni ki he ngaahi tefitoʻi moʻoní mo e tokāteliné. Mahalo naʻa lava ke mau faʻa tuʻu mo tokoni atu ke ke lava ʻo ʻiloʻi ʻa e Laumālié.

Ko e taimi pē te ke ʻiloʻi ai ʻa e ngaahi ongo ko iá, ʻe tupulaki hoʻo tui kiate kinautolú. ʻE vave pē hoʻo ʻiloʻi kuó ke fakatupu ha ongo fakalaumālie makehe ʻa ia ʻoku ʻikai malava ke toe takihalaʻi.

Naʻá ku ʻilo ʻi hoku taʻu 11 ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá. Naʻe ʻikai te u fanongo ki ha ngaahi leʻo; mamata ki ha kau ʻāngelo, pe ha faʻahinga meʻa pehē. Naʻe pau ange ʻa e meʻa naʻá ku ongoʻí. Ne ongo ia ki hoku laumālié. Naʻá ku ongoʻi ha fiefia lahi ʻoku haʻu mei hoku lotó ʻa ia ʻoku malu mei he kākā kotoa pē. ʻOku toki ngāue pē ʻa e ongo fakalaumālie ko ʻení ʻi he taimi ʻoku ueʻi ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku ongo fēfē ʻa e fakamoʻoni fakalaumālie ko ʻení? ʻOku faingataʻa hono fakamatalaʻí ʻo hangē ko e ʻalaha ʻa ha lose pe ko ha hiva ʻa ha manupuna pe ko e fakaʻofoʻofa ʻo ha fonuá. Ka neongo iá, te ke ʻiloʻi ia ʻi he taimi te ke ongoʻi ai iá.

ʻOku ʻomai ʻe he folofolá ha ngaahi fakamatala makehe ki he ngaahi ongo ko ʻení:

“Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou pehē kiate koe, te u foaki kiate koe mei hoku Laumālié, ʻa ia ʻe fakamāmaʻi ho ʻatamaí, ʻa ia ʻe fakafonu ho laumālié ʻaki ʻa e fiefia. Pea te ke toki ʻiloʻi” (T&F 11:13–14).

ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku hangē ʻa e ongo ko iá ko ha manatú. Naʻa tau tomuʻa ako ʻa e ongoongoleleí ʻi hotau ʻapi fakalangí. Kuo tau haʻu ki he māmaní mo ha veili ʻo e loto-ngalongaló. Ka ʻoku kei fufū ʻi hotau laumālié ʻa e ngaahi manatu ko iá. ʻE lava ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo toʻo ʻa e veilí pea fakamanatu mai e ngaahi meʻa ko iá. ʻOku ou faʻa pehē ʻi he taimi ʻoku ou maʻu ai ha moʻoni ʻoku hā ngali foʻoú, “ʻOku ou manatuʻi ʻa e meʻa ko iá!”

“Ko e Fakafiemālié, ko e Laumālie Māʻoniʻoní, . . . [te ne] fakamanatuʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē” (Sione 14:26).

ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine kei talavou, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou “ʻahiʻahiʻi ʻa ʻeku ngaahi leá” (ʻAlamā 32:27). Te mou lava nai ʻo lau mo lotua ʻa e talanoa kia Siosefa Sāmitá?

Ko e meʻa fakaofo ʻa ʻete ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e meʻa ko iá peá te ʻiloʻi ʻi he taimi tatau ʻoku moʻui ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi pea ʻokú Na tuʻu ko e ʻulu ʻo e Siasi ko ʻení ʻi he ʻahó ni. Naʻá ku maʻu ʻa e ʻilo ko iá ʻi hoku taʻu 11 pea ʻoku ou tuʻu atu ʻi he ʻahó ni ko e fakamoʻoni makehe kia Sīsū Kalaisi ʻo fakamoʻoni atu ʻoku moʻoni ia. ʻOku ou fakamoʻoni foki ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke ke ʻiloʻi ʻoku moʻoni ia pea “te ne fakahā ʻa hono moʻoní kiate kimoutolu, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Molonai 10:4). ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy