The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
ʻEpeleli 2007
“ʻE Faʻē, Ko ha Kalisitiane Kitautolu?”

“ʻE Faʻē, Ko ha Kalisitiane Kitautolu?”

ʻEletā Gary J. Coleman
ʻO e Kau Fitungofulú

Ko ha Kalisitiane moʻui līʻoa au pea ʻoku ou monūʻia ke maʻu ha ʻilo lahi ange ki he “tokāteline ʻa Kalaisí,” talu ʻeku ului ki he Siasi kuo toe fakafoki maí.

ʻEletā Gary J. ColemanʻOku fakamanatu mai ʻe he tui faka-Kalisitiané ʻa e moʻui mo e ngāue ʻa Sīsū Kalaisí, ko e ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupu ʻo e ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá. ʻOku fonu ʻa māmani ʻi he ngaahi siasi faka-Kalisitiané mo ʻenau ngaahi tokāteline kehekehé. ʻI he hū foʻou atu ʻa Kotinī ki he ako māʻolungá, ko ha ʻofefine taʻu 14 ʻo ha palesiteni fakamisiona, naʻe fehuʻi ange ʻe heʻene kalasí pe ko ha Kalisitiane ia. Ne nau manukiʻi ia heʻene tali ko e Māmonga iá, ko e hingoa ia ʻoku faʻa ui ʻaki e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻI heʻene aʻu ki ʻapí, naʻá ne fehuʻi ki heʻene faʻeé, “ʻE Faʻē, ko ha Kalisitiane kitautolu?”

Ne u tupu hake ʻi ha fāmili ngāue mateaki ʻi ha tui faka-Kalisitiane kehe. Hili pē ha taimi nounou mei hoku fāʻeleʻí, ne u papitaiso ko ha mēmipa ʻo e siasi ko iá. Ne maʻulotu homau fāmilí he uike kotoa pē. Ne taʻu lahi ʻeku tokoni mo hoku ngaahi tokouá ki he kau faifekaú ʻi heʻemau ngaahi lotu he Sāpaté. Naʻe akoʻi kiate au hono mahuʻinga ʻo e lotu fakafāmilí he naʻa mau lotu fakafāmili he ʻaho takitaha. Ne u pehē pē te u hoko ha ʻaho ko ha faifekau ʻi homau siasí. Ne mau ʻosi fakapapauʻi te mau hoko ko ha kau Kalisitiane ngāue tōtōivi.

Ka ʻi heʻeku ako he ʻunivēsití, ne u maheni mo ha kau mēmipa pea mo e ngaahi akonaki ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, ko ha tui faka-Kalisitiane naʻe fakatefito ʻi he Fakamoʻuí. Ne u kamata ako ʻa e tokāteline ʻo hono Toe Fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he ngaahi ʻaho ki mui ní. Ne u ako ha ngaahi moʻoni ne teʻeki ke u ʻilo ki muʻa ʻo liliu ai ʻeku moʻuí mo e anga ʻeku vakai ki he ongoongoleleí. Hili haʻaku ako, lotu, mo e tui lahi, ne u fili ke u tali ʻa e ngaahi moʻoni kuo fakafoki maí ʻa ia ko e Siasi pē ʻeni ʻoku maʻu aí.

Ko e ʻuluaki moʻoni kuo fakafoki mai ne u ako ki aí ko e natula ʻo e Toluʻi ʻOtuá. Ne ʻiloa he kuonga ʻo e Tohi Tapú ʻa e tokāteline faka-Kalisitiane moʻoni ko ia ko e toko tolu mavahevahe ʻa e Toluʻi ʻOtuá. Naʻe tuʻo lahi e fakamoʻoni ʻa e ʻOtuá ko Sīsū Kalaisí, ko Hono ʻAlo pē Taha Naʻe Fakatupú. Naʻá Ne folofola ʻi hono papitaiso ʻo Sīsuú: “Ko hoku ʻAlo ʻofaʻangá ʻeni, ʻa ia ʻoku ou fiemālie lahi aí.”1 Naʻe fakamoʻoni foki mo Sīsū ki he ʻOtuá, ko ʻEne Tamaí ʻi Heʻene pehē, “Pea ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá, ko ʻenau ʻilo koe, ko e ʻOtua moʻoni pē taha, mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá ke fekaú.”2 Hili e pekia mo e Toetuʻu ʻa Sīsuú, ʻoku tau ʻilo “naʻe pito [ʻa Sitīveni] ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, pea sio fakamamaʻu ia ki he langí, ʻo ne mamata ki he nāunau ʻo e ʻOtuá, mo Sīsū ʻoku tuʻu ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá, ʻo ne pehē, Vakai, ʻoku ou mamata ki he langí ʻoku matangaki, mo e Foha ʻo e Tangatá ʻoku tuʻu ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá”3 Ko ha toki fakamoʻoni fakaofo ia ki he Toluʻi ʻOtuá mei he ākonga ko ia ʻa Kalaisí.

Hili pē e pekia ʻa Kalaisi mo ʻEne kau ʻAposetoló, ne mole ʻa e ʻilo ki he ʻOtuá mo ʻEne sino mavahevahe mei Hono ʻAló mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ne kamata e puputuʻú mo e ngaahi tokāteline hala kau ki he Toluʻi ʻOtuá mei he tui faka-Naisiá mo e ngaahi kōsilio ʻi Konisitenitinoupoló he senituli faá, ʻo pehē ai ʻe he tangatá ʻoku ʻikai mavahevahe ʻa e Toluʻi ʻOtuá ka ko e ʻOtua pē taha e toko tolú ni, pe ko e Toko Tolu Tapú. Naʻe hangē pē ʻeku fāinga mo e ngaahi tui ko ʻeni ʻa e tangatá ko e kau Kalisitiane Palotisani fokotuʻu lotu foʻoú. Naʻe ʻikai mahino kiate au e ngaahi akonaki ne u ako kau ki he Toko Tolu Tapú heʻeku tupu haké.

Ka ʻi hono fakahā kiate au e ngaahi moʻoni nāunauʻia ʻo e ʻUluaki Mata- Meʻa-Hā-Mai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ko ha ʻilo fakaofo ia ke faifai pea mahino kiate au e moʻoni kau ki he natula ʻo e ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá mo Hono ʻAlo Pē Taha naʻe Fakatupú. Naʻe pehē ʻe Siosefa: “Naʻá ku sio ki he Tangata ʻe toko ua, ʻa ia ko hona ngingilá mo e nāunaú ʻoku ʻikai faʻa lava ke mafakamatalaʻi, ʻokú na tuʻu mai ʻi ʻolunga ʻiate au ʻi he ʻataá. Naʻe folofola mai ʻa e toko taha kiate au, ʻo ne ui au ʻaki hoku hingoá, ʻo ne tuhu ki he tokotahá ʻo pehē: Ko hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻeni. Fanongo Kiate Ia! 4 Ne toe fakafoki mai ʻe he meʻa-hā-mai fakalangí ni ʻa e ʻilo fakaofo, mahinongofua mo mahuʻinga ʻo kau ki he Otuá mo Hono ʻAló, ʻo mole atu ai e ngaahi akonaki ne u ako kau ki he Toko Tolu Tapú. ʻOku ou ʻilo kuo fetongi ʻe ha ngaahi fakahā fakalangi e ngaahi tokāteline hala ne faʻu ʻe he tangatá ʻo kau ki he Toluʻi ʻOtuá. ʻOku ou ʻilo ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. Ko hoku Fakamoʻuí ʻa Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻOku fakamoʻoni e Laumālie Māʻoniʻoní ki he Tamaí pea mo e ʻAló. ʻOku ou fakafetaʻi lahi ki he ʻOtuá ʻi hono fakafeʻiloaki ʻo e ʻEiki toetuʻu ko Sīsū Kalaisí ki he faʻahinga ʻo e tangatá he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni. ʻOku moʻui e Fakamoʻuí; naʻe mamata ʻa e kakaí kiate Ia; kuó Ne folofola mai; ʻokú Ne tataki e ngāue ʻa Hono Siasí ʻo fou mai ʻi he kau ʻaposetolo mo e kau palōfita he ʻaho ní. ʻI Heʻene hoko ko e Tauhisipi Leleí, kuó Ne akonakiʻaki ha ngaahi moʻoni fakaofo pea ʻoku kei hokohoko atu ʻEne tokangaʻi ʻEne fanga sipí.

Ko e moʻoni hono ua kuo fakafoki mai ne u ako heʻeku fekumi ki he Siasí ni ko e moʻoni ʻo e folofola kuo fakalahi maí mo e fakahaá. Ne mamata e palōfita ko ʻĪsaiá ʻi ha meʻa-hā-mai ki ha tohi naʻá ne pehē ko e konga ʻo “ha ngāue lahi mo fakaofo.”5 ʻOku ou fakamoʻoni ko e tohi ko iá ʻa e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisí. Ko ha lekooti toputapu kuo hiki ʻe he kau palōfita ʻa e ʻOtuá ke fakalotoʻiʻaki e kakai kotoa ke haʻu kia Kalaisi, pea ʻoku tokoni ia ke fakahā e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hono kakató. ʻOku fakamatala e Tohi ʻa Molomoná ki he kau palōfita mo e kāingalotu faivelenga ʻo e Siasí ne nau toʻo kiate kinautolu e huafa ʻo Kalaisí ki muʻa ia hono ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí.6 ʻOku fakamatala e tohí ni ki hono akoʻi ʻe Kalaisi kuo toetuʻú ki he tangatá e meʻa kuo pau ke nau fai ke maʻu ai e melinó ʻi he moʻuí ni mo e fakamoʻui taʻengatá he maama kahaʻú. Ko e hā ha toe meʻa ʻe faka-Kalisitiane ange ka ko haʻatau toʻo kiate kitautolu ʻa Hono huafá pea muimui Heʻene akonakí pea hoko ʻo hangē ko Iá?

Ne pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, “ʻOku ʻikai mahino kiate au ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻikai tali ai ʻe he māmani Kalisitiané ʻa e tohi ko ení.”7 Ne u fuofua lau e Tohi ʻa Molomoná ʻi hoku taʻu 21. Ne u fehuʻi leva ki he ʻOtuá pe ʻoku moʻoni. Naʻe fakahā kiate au ʻa hono moʻoní ʻe he mālohi fakafiemālie ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.8 ʻOku ou ʻilo ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni hono ua ia kia Sīsū Kalaisi. ʻOku ou fakamoʻoni fakataha mo e kau palōfitá ki he tohi toputapú ni ʻo pehē ʻoku “mau lea ʻia Kalaisi, ʻoku mau fiefia ʻia Kalaisi, ʻoku mau malangaʻaki ʻa Kalaisi, ʻoku mau kikite ʻia Kalaisi.”9 ʻOku ou fakafetaʻi lahi ʻi he folofola kotoa pē kuó Ne folofolaʻakí, mo e folofola kotoa pē te Ne kei folofolaʻaki ʻi Heʻene fakanonga ʻetau fieinuá ʻaki e vai moʻuí.

Ko ha moʻoni ʻe taha ʻo e ongoongoleleí ʻoku ou ʻiloʻi, ko hono toe fakafoki mai e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pe ko e mālohi ke ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá. Kuo fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá mo Kalaisi ʻi hotau kuongá ni e kau pālofita mo e kau ʻaposetolo ʻi muʻá ʻo hangē ko ʻIlaisiā, Mōsese, Sione Papitaiso, Pita, Sēmisi, mo Sione, ke toe fakafoki mai e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. ʻE lava ke fakatotoloʻi ʻe he taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē he Siasí ni e hohoko ʻo hono mafaí ʻo aʻu kia Sīsū Kalaisi. ʻOku maʻu ʻe he tangatá he taimí ni e ngaahi kī ke fokotuʻu e Siasí ka tau lava ʻo haʻu kia Kalaisi pea kau ʻi Heʻene ngaahi ouau taʻengata ʻo e fakamoʻuí.10 ʻOku ou fakamoʻoni ko e Siasi ʻeni ʻo Sīsū Kalaisí—ko e siasi pē taha kuo fakamafaiʻi ʻaki e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke ngāue ʻaki e ngaahi kī ʻo e fakamoʻuí ʻi he ngaahi ouau toputapú.

Ne fehuʻi ʻe Kotinī, “ʻE Faʻē, ko ha Kalisitiane koā kitautolu?” ʻI heʻeta kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻokú ta hoko ai ko ha Kalisitiane. Ko ha Kalisitiane moʻui līʻoa au pea ʻoku ou monūʻia ke maʻu ha ʻilo lahi ange ki he “tokāteline ʻa Kalaisí,”11 talu ʻeku ului ki he Siasi kuo toe fakafoki maí. ʻOku tala ʻe he ngaahi moʻoni ko ʻení hono maʻu ʻe he Siasí ni ʻa e kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku mahino kiate au he taimí ni ʻo hangē ko e kāingalotu kehe ʻo e Siasí, e natula totonu ʻo e Toluʻi ʻOtuá, ʻoku ou maʻu mo ha ngaahi folofola mo ha fakahā lahi ange, pea ʻoku lava ke u ʻinasi ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻIo, Kotinī, ko e kau Kalisitiane kitautolu, pea ʻoku ou fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni ko iá, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

1. Mātiu 3:17.

2. Sione 17:3.

3. Ngāue 7:55–56

4. Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17.

5. Vakai, ʻĪsaia 29:14; vakai foki ki he veesi 11–12, 18.

6. Vakai, ʻAlamā 46:14–16.

7. “Ko e Makatuʻunga Fakaofo ʻo ʻEtau Tuí,” Liahona, Nōvema 2002, 81.

8. Vakai, Molonai 10:4–5.

9. 2 Nīfai 25:26

10. Vakai, T&F 2; 13; 110; 112:32.

11. 2 Nīfai 31:2; vakai foki, 3 Nīfai 11:31–36.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy