The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
ʻEpeleli 2007
ʻE Kaihaʻa ʻa e Tangatá mei he ʻOtuá?

ʻE Kaihaʻa ʻa e Tangatá mei he ʻOtuá?

ʻEletā Yoshihiko Kikuchi
ʻO e Kau Fitungofulú

ʻOku ou palōmesi atu ʻi he huafa ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻi he taimi ʻokú ta totongi totonu ai ʻeta vahehongofulú ki he ʻEikí, ʻe fakaava mai leva ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí.

ʻEletā Yoshihiko KikuchiʻOku ou fie lea ʻo kau ki he fono ‘o e vahehongofulú. ʻOku fehuʻi mai ʻe he ʻEikí ʻi he tohi ʻa Malakaí, ʻo pehē,

“ʻE kaihaʻa ʻa e tangatá mei he ʻOtuá? Ka kuo mou kaihaʻa meiate au. Ka ʻoku mou pehē ʻe kimoutolu, Kuo mau kaihaʻa meiate koe ʻi he hā? ʻI hono vahehongofulu ʻo e meʻá, pea mo e ngaahi feilaulaú.

“ʻOku fakamalaʻia ʻaki ʻa kimoutolu ʻa e malaʻia: koeʻuhí kuo mou kaihaʻa meiate au, ʻio, ʻa e puleʻangá ni kotoa.

“Mou ʻomi ʻa e ngaahi vahehongofulu ʻo e meʻa ki he tukuʻanga koloá, koeʻuhí ke ʻi ai ha meʻakai ʻi hoku falé; pea mou ʻahiʻahiʻi ai au, ʻoku pehē ʻe [he ʻEiki] ʻo e ngaahi kau tau, pe te u fakaava ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí pe ʻikai, peá u lilingi hifo kiate kimoutolu ha tāpuaki, ʻe ʻikai ha potu ʻe faʻa hao ia ki ai.”1

Ko e vahehongofulú ko ha fekau mahuʻinga fau, he ko e taimi naʻe hā ai ʻa e ʻEikí ki he Konitinēniti ʻAmeliká, hili ʻEne toetuʻu māʻoniʻoní, naʻá Ne toe folofola ʻaki pē ʻa e meʻa tatau.2 Pea naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻi hotau kuongá ni ʻo pehē, “Ko kinautolu kuo fakavahehongofuluʻi peheʻí te nau totongi ʻa e vahehongofulu ʻe taha ʻo e tupu kotoa pē ʻi he taʻu takitaha.”3

ʻI he tohi ʻa Levitikó naʻe folofola tuʻo tolu ʻaki ʻe he ʻEikí ko e vahehongofulú ko e, “māʻoniʻoni ki [he ʻEikí].”4

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “ʻAhiʻahiʻi au ʻi he meʻá ni [pe ko hono siviʻi au he taimí ni] pe te u fakaava kiate kimoutolu ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí.”5 Ko e tokolahi ʻiate kitautolu ʻoku tau ʻahiʻahiʻi e ʻEikí, ka ʻoku ʻikai pehē hatau niʻihi.

Hangē ko ʻení, fakakaukau angé ki ha foʻi ʻāpele ʻe hongofulu. Ko e ngaahi foʻi ʻāpele kotoa foki ʻe hongofulu ko ʻení ʻa e ʻEikí, ka ʻokú Ne kole mai pē ke tau fakafoki ange kiate ia ha vahe hongofulu pē ʻe taha, pe foʻi ʻāpele pē ʻe taha.

ʻOkú ke ʻoange kiate ia ha konga kuo ʻosi uʻu mei he foʻi ʻāpele ko iá, mo ke kei maʻu pē ʻa e peseti ʻe 90? ʻOkú ke loto fiemālie pē ke foaki ki he ʻEikí ʻa e konga siʻisiʻí?

ʻOkú ke ongoʻi mā pe ʻokú ke feinga ke fakaleleiʻi e foʻi ʻāpelé pe ʻokú ke fūfuuʻi e konga ne ʻosi uʻú pea toki foaki ia ki he ʻEikí?

ʻOku tau loto ke kakato mo maʻa ʻetau ngaahi feilaulaú. Kuo akonekina kitautolu: “Vakai, ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ʻa e loto mo e ʻatamai fiefaí; pea ʻe kai ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻo e fonua ko Saioné ʻe he kau loto fie faí mo e kau talangofuá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení.”6

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, ne vahe mai ai ha ngāue ke u fokotuʻutuʻu foʻou ʻa e Siteiki Keuli ʻAitahoó. Naʻe tō hifo e vakapuná ʻi Tuini Folo pea fakafetaulaki mai ʻa Palesiteni Uloi Hūpeti, ʻa ia ne lelei fau ʻene ngāué, ke ne ʻave au ki hono ʻapí. ʻI heʻema kei lele atu he halá, ne u fehuʻi ange, “ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻe lava ke u fai maʻau mo ho kāingalotú?”

Naʻá ne pehē mai, “Naʻe fuʻu lahi ʻaupito e laʻalaʻaá he ngaahi taʻu siʻi kuohilí. Ka ʻoku toe kovi ange ʻa e laʻalaʻaá he taʻú ni pea kuo mavahe ha kau ngoue tokolahi ke kumi ngāue ki ha ngaahi feituʻu kehe.”

Naʻá ku hohaʻa moʻoni koeʻuhí ko hotau kāingalotu faivelenga ʻoku nau ʻofa lahi ki he ʻEikí mo e Siasí, ka ne mole ʻenau fāmá.

Naʻe ui ha pīsope kei talavou ko R. Sipeni ʻElisiuefi ke hoko ko e palesiteni siteiki foʻoú. Lolotonga e fakataha lahi ʻo e ʻaho Sāpaté, naʻe kei mafasia pē ʻeku fakakaukaú ʻi he ola ʻo e laʻalaʻaá. ʻI heʻeku lea ki he Kāingalotú, naʻe ongo mai ha ueʻi mālohi ki hoku ʻatamaí. Ne u kole ange ke nau fai ʻeni:

1. Totongi faivelenga ha vahehongofulu kakato, ʻo tatau pē ki he kakai kei talavoú mo e kakai lalahí.
2. Fakahoko maʻu pē ʻi he loto fakatōkilalo ʻa e lotu fakafoʻituitui mo fakafāmilí.
3. Fai māteaki maʻu pē ʻa hono ako fakatāutaha mo fakafāmili ʻo e folofolá.
4. Tauhi maʻu pē ʻa e Sāpaté ke māʻoniʻoni.
5. Toutou ʻalu loto houngaʻia ki he fale ʻo e ʻEikí, ʻo fai hoʻo fakafetaʻí.
6. Loto fiemālie ke poupouʻi mo muimui ki he kau taki foʻoú.
7. Fai ha ʻaukai fakasiteiki, ʻo fakakau atu ki ai ʻa kinautolu he ngaahi kolo ʻoku uesiá ka ʻoku nau fie kaú.

ʻI he ʻaho ʻe ua hili e konifelenisi fakasiteikí, naʻe tokolahi ha kāingalotu ne nau tō ʻenau ngoué ʻi he lototui kakato, neongo naʻe ʻikai hā he fakamatala ʻeá ʻe ʻuha.

ʻI he ʻaho Pulelulú, naʻe ʻaukai kotoa e siteikí ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa Palesiteni ʻElisiuefí. ʻI he uike tatau pē, naʻe ʻalu ai ha konga lahi ʻo e kāingalotú mo honau kau takí mo honau ngaahi hoá ki he Temipale Poisi ʻAitahoó. Naʻe fai ʻi he temipalé ʻenau fakafetaʻí. Lolotonga e kei ʻi he temipalé ʻa e kāingalotu faivelengá ni, kuo kamata tō e ʻuhá ʻi he koló kotoa, neongo naʻe ʻikai hā he fakamatala ʻeá ʻe ʻi ai ha hauhau ki he uike siʻi ka hokó. ʻI he Tokonaki hokó, naʻe ʻuha ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi. Naʻe hoko ʻeni he konga ki mui ʻo ʻEpelelí. Naʻe tō mo ha sinou ʻi he ʻotu moʻungá ke hauhau feʻunga ai ʻa e faʻahitaʻu tō ngoue ko iá. ʻI he ongo kolo Titulikí mo Lisifilá, naʻe ʻosi tō hifo ai e tānakiʻanga vaí mei he peseti ʻe 30, ka ʻi he hili e ʻaukai ʻa e kakaí, naʻe meimei ke fonu e tānakiʻanga vaí. Naʻe toe hiki hake ʻa e maʻuʻanga vai ʻi Keulí mei he pēseti ʻe 44 ʻo fakalaka he peseti ʻe 100 angamahení. ʻI he toenga ʻo e faʻahitaʻu tō ngoue kotoa ko iá, ʻi hono fakatupulaki ʻe he kāingalotu Keulí ʻa ʻenau tuí ʻaki ʻenau faʻa ʻaukai, totongi vahehongofulu totonu mo toutou ʻalu ki he temipalé—naʻe ongoʻi mo tali mai ʻe he ʻEikí ʻenau ngaahi lotú. Naʻe tō mai e hahaú he konga ki mui ʻo e taʻu ko iá pea naʻe lava ʻe he kau ngoué ʻo ututaʻu ʻenau kelení, sukapītí, lusení, patetá mo e ngoue kehé. Talu mei he ʻaho ko iá pea ʻi he taʻu kotoa pē mei ai, mo ʻenau fakahoko ki he ʻEikí ha ngaahi lotu fakafetaʻi pea, “koeʻuhí ko . . . ʻene ngaahi ʻaloʻofa ongongofuá,”7 ko ia ʻokú Ne hokohoko faitāpuekina ai kinautolu.

ʻOku folofola ʻa e ʻEikí he tohi ʻa Fakamatala Meʻa Hokohokó ʻo pehē: “Pea kapau ‘e fakavaivai mai ‘a hoku kakai ‘oku ui ‘aki ‘a hoku huafá, pea nau lotu mo nau kumi ki hoku fofongá pea nau tafoki mei honau ngaahi hala koví, pehē, te u toki fanongo mei he langí, pea te u [fakamolemoleʻi] ʻenau angahalá, pea te u fakamoʻui ʻa honau fonuá.”8

ʻOku tataki kitautolu ki he temipalé ʻe he totongi vahehongofulu kakato mo totonú. ʻOku ou tui ko e vahehongofulú, ko e taha ia e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻingaʻia taha ai ʻa Palesiteni Hingikelií.

ʻI he konifelenisi ʻa e Kau Finemuí he uike kuo ʻosí naʻe pehē ai ʻe Palesiteni Hingikelī: “Neongo ʻoku totongi e vahehongofulú ʻaki e paʻangá, ka ko e meʻa ʻoku mahuʻinga angé, ko hono totongi ia ʻi he tuí.”9

Naʻá ne pehē ki muʻa ange, “ʻOku ʻikai ko ha ʻuhinga ʻeni ia ki he paʻangá ka ko e tuí. . . .

‘Oku ou tapou atu . . . kiate kimoutolu kotoa, ke mou ʻahiʻahiʻi e folofola ʻa e ʻEikí ʻi he meʻa mahuʻingá ni.”10

ʻOku fekauʻaki ia mo e mateakí. ʻOku ʻa e ʻEikí e māmaní ʻo kau ai ʻetau moʻuí. ʻOkú Ne fakangofua kitautolu ke tau ngāueʻaki e meʻa kotoa pē ʻi he māmaní. ʻOkú Ne kole mai pē ke tau fakafoki ange ʻa e vahe hongofulu ʻe taha. Ko e vahehongofulú ko ha fakaʻilonga ia ʻo ʻetau loto houngaʻiá, talangofuá, loto fakafetaʻí—pea ko ha fakaʻilonga ia ʻo ʻetau loto fiemālié mo e faivelengá. ʻOku hanga ʻe heʻetau loto fiemālie ke totongi vahehongofulú ʻo fakatupulaki ha loto faitotonu mo ha nima maʻa. ʻOku hanga ʻe he totongi vahehongofulú ʻo fakatupulaki ʻetau ʻofa ki he ʻEikí.

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Ko ha ʻaho ia ʻo e feilaulau, pea ko ha ʻaho ki hono fakavahehongofuluʻi ʻo hoku kakaí.”11

Siʻi ngaahi tokoua mo e tuofāfine, tau fakahaaʻi muʻa ʻetau tuí. Tau fakahaaʻi muʻa ʻetau loto fie talangofuá. ʻOku ou palōmesi atu ʻi he huafa ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻi he taimi ʻokú ta totongi totonu ai ʻeta vahehongofulú ki he ʻEikí, ʻe fakaava mai leva ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí.

ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa e Tamai Hēvaní. Ko Ia te Ne tāpuakiʻi kimoutolú. Ko hotau Fakamoʻuí ʻa Sīsū Kalaisi. Naʻe mamata ʻa Siosefa ki he Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. Ko Hono Siasí ʻeni. Ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií ko e palōfita moʻui ia ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ne kole atu ke mou toutou haʻu ki he temipalé. Ko ʻeku lotú ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

1. Malakai 3:8-10.

2. Vakai, 3 Nīfai 24:8–10.

3. T&F 119:4.

4. Levitiko 27:30; vakai foki ki he v. 32–33.

5. 3 Nīfai 24:10.

6. T&F 64:34.

7. ʻEta 6:12

8. 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 7:14.

9. “Tuku ke Ngaohi ke Fakaʻofoʻofa Maʻu Ai pē ʻe he Angamaʻá Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú,” Liahona, Mē 2007, 116.

10. “Let Us Move This Work Forward,” Ensign, Nov. 1985, 85.

11. T&F 64:23.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy