The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
ʻEpeleli 2007
Ngaahi ʻOfefine ʻo e Tamai Hēvaní

Ngaahi ʻOfefine ʻo e Tamai Hēvaní

Susan W. Tanner
Palesiteni Lahi ʻo e Kau Finemuí

ʻOku ʻafioʻi mo ʻofeina koe ʻe he Tamai Hēvaní. Ko Hono ʻofefine makehe koe. ʻOku ʻi ai haʻane palani maʻau.

Sisitā Susan W. TannerNaʻe fakahā ange ʻe homa foha ʻi he fonó ki hono ʻofefine taʻu tolu ko ʻĪlisá ʻe makehe ʻa e kaveinga ʻo ʻenau lēsoni ki he efiafi fakafāmilí. Naʻe malimali e kiʻi taʻahiné mo feinga ke ne mateʻi ange ʻa e lēsoní. Naʻá ne pehē ange, “Pau pē ʻoku fekauʻaki ia mo au he ʻoku mou makehe ʻaupito!” ʻOku manatuʻi mo ʻiloʻi ʻe ʻĪlisa ko hai ia—ko ha fānau makehe ia ʻa e ʻOtuá. Kuó ne ako ʻeni mei heʻene faʻeé, he ko e talu ʻene valevale mo hono hiva ʻūpē ʻaki ʻe heʻene faʻeé ʻa ʻetau fua hiva “Ko e Fānau Au ʻa e ʻOtuá” (Ngaahi Himí, fika 193).

ʻOku talaki e meʻa tatau ʻe he kau finemui taʻu 12 ki he 18 kotoa pē he funga ʻo e māmaní ʻi he meimei lea fakafonua kotoa pē: “Ko e ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo ʻetau Tamai Hēvaní, ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu pea ʻoku tau ʻofa ʻiate Ia” (Kaveinga ʻo e Kau Finemuí, Fakalakalaka Fakatāutaha ʻa e Kau Finemuí [tohí, 2001] 5). Ka ʻi heʻenau tupu haké, ʻoku nau faʻa mavahe ai mei he ʻilo ʻoku maʻu ʻe he taʻahine taʻu tolu ko ʻĪlisá ko ha fānau makehe moʻoni kinautolu. ʻOku faʻa ongoʻi taʻepauʻia e toʻu tupú pe “ko hai koā kinautolu.” ʻOku ou tala foki ko e ngaahi taʻu ʻo e toʻu tupú ko e kuonga ia ʻoku “kaihaʻasi” ai ʻa hoto natula taʻengatá, ʻa ia ko hono ʻuhingá ʻoku hanga ʻe he ngaahi fakakaukau mo e ʻilo pea mo e kākā ʻa e māmaní ʻo ʻai ke tau puputuʻu, felīlīʻaki holo kitautolu mo feinga ke kaihaʻasi ʻetau ʻilo ki hotau tupuʻanga totonú.

Naʻe pehē mai ʻe ha finemui lelei kiate au, “Taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke u fakapapauʻi pe ko hai au. ʻOku ʻikai ke u ongoʻi e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOku mohu faingataʻa ʻeku moʻuí. ʻOku ʻikai iku lelei e meʻa ne u fakaʻamu, ʻamanaki mo fakaʻānaua ki aí.” Ko e lea ne u fai kiate iá, ʻoku ou fie ʻoatu ia ki he kau finemui he feituʻu kotoa pē: ʻOku ou ʻiloʻi fakapapau ko e ʻofefine koe ʻo e ʻOtuá. ʻOkú Ne ʻafioʻi mo ʻofeina koe pea ʻoku ʻi ai Haʻane palani maʻau. ʻOku ou ʻiloʻi ko ha pōpoaki ʻeni ʻoku finangalo e Tamai Hēvaní ke u vahevahe mo kimoutolu.

ʻOku fakamoʻoni e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo he ngaahi ʻaho kimui ní, ki hotau natula faka-ʻOtuá. ʻOku pehē ʻe he fanongonongo ki māmani fekauʻaki mo e fāmilí: “Ko e toko taha fakafoʻituitui kotoa pē [ʻo kitautolu] ko e foha mo e ʻofefine ia ʻo ha mātuʻa fakalangi, pea ʻi heʻene peheé, ʻoku maʻu ai ʻe he toko taha kotoa pē ha natula fakalangi pea mo ha ikuʻanga pau” (Liahona, ʻOkatopa 2004, 49). Naʻe toe pehē foki ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī:

“ʻOku ʻikai ha meʻa ke ne fakatataua kimoutolu. Ko e ngaahi ʻofefine kimoutolu ʻo e ʻOtuá.

ʻOku mou maʻu ha tukufakaholo fakaʻofoʻofa, toputapu mo fakalangi. ʻOua ʻaupito naʻa ngalo ia ʻiate kimoutolu. Ko hoʻomou Tamai Taʻengatá ko e Pule Aoniu Ia ʻo e ʻunivēsí ni. ʻOkú Ne puleʻi ʻa e meʻa kotoa pē, ka ʻokú Ne fanongo foki ki hoʻomou ngaahi lotú he ko Hono ngaahi ʻofefine kimoutolu pea ʻokú Ne ongoʻi hoʻomou lea kiate Iá. Te Ne tali hoʻomou ngaahi lotú. He ʻikai ke ne tuku ke mou tuēnoa” (“Nofomaʻu ʻi he Hala ʻOku Fakaʻeiʻeikí,”Liahona, Mē 2004, 112).

ʻI hoʻo tuku ke toka ʻi ho lotó ʻa e ʻilo ko ia ko e ʻofefine koe ʻo e ʻOtuá, te ne fakafiemālieʻi ai koe, fakamālohia hoʻo tuí mo tākiekina ho ʻulungāangá. Kapau te ke tuku ke hanga ʻe he fakakaukau māʻoniʻoni ko ʻení ʻo ngaohi ke fakaʻofoʻofa maʻu ai pē hoʻo fakakaukaú, te ke maʻu ai ha lototoʻa ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻo hangē ko ia ʻoku talaʻofa mai ʻe he potu folofola ʻo ʻetau kaveinga ʻi he Mutualé (vakai, T&F 121:45).

Te tau lava fēfē ʻo ʻilo mo ongoʻi ko ha ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo e Tamai Hēvaní? ʻOku ʻi ai ha veili he vahaʻa ʻo hēvani mo langí, ko ha “mohe mo ha fakangaloʻi” he taimi ʻoku fāʻeleʻi ai kitautolú (William Wordsworth, “Ode on Intimations of Immortality mei he Recollections of Early Childhood, veesi 5, line 58). ʻOku mahuʻinga ʻeni ke tau maʻu ai ha “taukei ʻi he māmaní ke fakalakalaka hake ki he haohaoá mo ʻiloʻi fakapapau ʻa [hotau] ikuʻanga fakalangí ʻi [heʻetau] tuʻu ko e ʻea-hoko ki he moʻui taʻengatá” (Liahona, ʻOkatopa 2004, 49). ʻOku ʻofaʻi kitautolu ʻe he Tamaí mo Ne finangalo ke tau manatuʻi Ia ko ia ʻokú Ne ʻomi ke tau vakai ai ki he taʻengatá. Naʻe akonaki e ʻAposetolo ko Paulá ʻo pehē: “Pea ʻoku fakamoʻoni ʻe he Laumālie pē ko iá mo hotau laumālié, ko e fānau ʻa e ʻOtuá ʻa kitautolu” (Loma 8:16). ʻOku ʻomi ʻe he Laumālié ke tau vakai kiate kitautolu. ʻOku faʻa lea mai e Laumālié he taimi ʻoku tau lotu aí, lau folofolá mo fakalaulauloto ki he ʻaloʻofa mai ʻa e ʻEikí kiate kitautolú, maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, tokoniʻi e niʻihi kehé pe ongoʻi ʻoku ʻofaʻi mo ʻiloʻi kitautolu ʻe he niʻihi kehé.

Naʻe ʻilo ʻe Mōsese ko hai moʻoni ia, ʻo fakafou ʻi ha meʻa fakalaumālie naʻe hoko. Naʻá ne fefolofolai mo e ʻOtuá ko e mata ki he mata peá ne ʻilo ai ko e foha ia ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻi ai hano misiona makehe ke fakahoko. Hili e meʻá ni, naʻe ʻahiʻahiʻi ʻa Mōsese ʻe Sētane. Ka koeʻuhí naʻe ʻosi ʻiloʻi ʻe Mōsese e nāunau ʻo e ʻOtuá, naʻá ne ʻiloʻi ai ʻoku ʻikai ha nāunau ʻo Sētane. Koeʻuhí naʻe ʻiloʻi ʻe Mōsese ko e foha ia ʻo e ʻOtuá pea ʻoku ʻi ai mo ha misiona ʻa e ʻOtuá maʻana, naʻá ne maʻu ai ʻa e mālohi mo e ivi ke fakafepakiʻi ʻa Sētane, fai ha ngaahi fakamaau angatonu pea mo ui ki he ʻOtuá ke maʻu ha ivi pea hokohoko atu ke maʻu ʻa Hono Laumālié (vakai, Mōsese 1.)

ʻOku kaungatonu kiate kitautolu ʻa e sīpinga tatau. ʻI heʻetau ʻiloʻi mo ongoʻi moʻoni ko hai kitautolú, ʻoku tau lava ke ʻiloʻi ai e faikehekehe ʻo e leleí mo e koví pea tau maʻu ha mālohi ke matuʻuaki ʻa e ʻahiʻahí. Ko e taha e ngaahi founga ʻe lava ke tau ʻiloʻi ai e misiona fakalangi kuo fakanofo kitautolu ki ai ʻe he ʻEikí, ko hotau tāpuaki fakapēteliaké. Ko ha ngaahi pōpoaki mahino mo fakatāutaha ʻaupito ʻeni ʻe lava ke tau maʻu ʻi he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Ko ha founga ʻe taha ke tau maʻu ʻaki ha ngaahi ʻilo fakalaumālie ʻo fekauʻaki mo hotau natula taʻengatá, ko hono maʻu ia mei ha mātuʻa pe takimuʻa ʻe lava ke ne fakapapauʻi mai ʻo tuʻunga ʻi heʻenau ʻiloʻi fakalaumālie ko hai moʻoni kitautolú. Kuo fanafana mai ʻa e Laumālié ʻi ha taimi ʻe taha ʻo fakamoʻoniʻi tonu mai ʻeku fānaú. ʻOku ou manatu ki he pō ki muʻa pea fāʻeleʻi ha taha ʻo ʻema fānaú, ne u maʻu ai ha ongo mālohi ʻe hoko ʻa e pēpeé ni ko haku kaumeʻa mamae mo ha tokoni lahi ki hono ngaahi tokouá. Kuo hoko moʻoni ʻeni. ʻI ha taimi ʻe taha naʻe ongoʻi loto mamahi ai ha taha ʻema fānaú ko ʻene kau ki ha fakatuʻutāmaki ʻi ha meʻalele, naʻe ongo mahino mai e ngaahi leá ni ki heʻeku fakakaukaú: “ʻOku ou ʻofa he tokotahá ni pea te u tataki ʻene moʻuí.” Pea kuó Ne fai ia. Kuo toutou hoko mai ha fanga kiʻi ongo pehē kiate au. ʻI he taimi ne nau fie maʻu ai ha fakalotolahí, kuo faitāpuekina ʻaki au e ʻilo ki he ngaahi laumālie maʻongoʻonga mo fakaʻeiʻeiki ʻo ʻeku fānaú.

Kuo fakamanatu tuʻo taha atu nai ʻe hoʻo faʻeé pe tamaí kiate koe ki muʻa peá ke mavahe mei he falé ke ke “manatuʻi ko hai koe”? Ko e hā nai ʻena ʻuhingá? “Manatuʻi ʻokú ke kau ki he fāmili ko ʻení pea ʻoku ʻi ai hamou ongoongo ke paotoloaki.” Kae mahulu hake aí, “manatuʻi ko e fānau koe ʻa e ʻOtuá pea kuo pau ke ke ngāue ʻo fakatatau ki ai.” ʻOku tui ʻe he kau faifekaú ha pine ke fakamanatu ange kiate kinautolu ʻoku nau hoko ko ha kau fakafofonga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku fakamanatu heni ki he kau faifekaú ke nau teunga taau mo molumalu, anga fakaʻapaʻapa ki he kakaí pea faifeinga ke maʻu e ʻīmisi ʻo Kalaisí ʻi honau fofongá. Kuo pau ke nau fai e ngaahi meʻá ni he ʻoku nau tui ʻa e pine hingoa ko iá, ʻa ia ko ha fakaʻilonga ki tuʻa ko hai kinautolu. Kuo tau fai foki ha fuakava ʻo toʻo kiate kitautolu e huafa ʻo Kalaisí. ʻOku totonu ke tohitongi ʻi hotau lotó ʻa Hono huafá. Ko ia ʻoku fie maʻu ai ke taau ʻetau tōʻongá mo e fānau ʻa e Tamai Hēvaní, ʻa ia kuó Ne ʻomi kitautolu ki he māmaní mo ha akonaki: “Manatuʻi ko hai koe!”

ʻI he taimi naʻe ui au ke u ngāue mo kimoutolu kau finemui ʻo e Siasí ni, naʻá ku ʻiloʻi kuo pau ke taau hoku ʻulungāangá. ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻe maʻu ai ʻe haʻaku tama fefine ha tikite ko e tupu mei he ʻikai fakafoʻou e laiseni ʻene meʻalelé. Ne u pehē ke u fai ha meʻa ki ai ko ia ne u hū atu ai ki he ʻōfisi ʻo e puleʻangá ke fakamatalaʻi ange ʻoku kei meili mai ʻa e ʻū pepa lēsisitá. ʻI heʻeku hū atu he matapaá, naʻe pehē mai ha taha kiate au, “ʻOku ou ʻiloʻi koe.” Naʻe taʻofi au ʻe he meʻá ni mo ne fakamanatu mai naʻe fie maʻu ke u manatuʻi ko hai au—ʻoku ʻikai ko e palesiteni lahi pē ʻo e Kau Finemuí ka ko ha ʻofefine ʻo e ʻOtuá.

ʻI heʻetau ngaahi fetuʻutakí, kuo pau ke tau manatuʻi ko e niʻihi kehé ko e fānau foki kinautolu ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. ʻI he kamata ʻema nofo mali mo hoku husepānití, naʻá ne faʻa pehē mai, “Naʻe ʻikai ke u mali mo koé koeʻuhí ko ho fōtungá.” Faifai peá u kiʻi tukuhua ange, “ʻOku ʻikai fuʻu ongo sai ia.” Naʻá ne fakamatalaʻi mai e meʻa ne u ʻosi ʻiloʻí, ʻo ne pehē ko e fakahīkihiki māʻolunga taha ia te ne lava ʻo fai maʻakú. Naʻá ne pehē mai, “ʻOku ou ʻofa ʻiate koe koeʻuhí ko ho mahuʻingá mo ho tuʻunga ʻi he taʻengatá.” Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “ʻOua naʻá ke mamata ki hono matá, pea ki he māʻolunga ʻo hono sinó; he ʻoku ʻikai mamata ʻa [e ʻEikí] ʻo hangē ko e mamata ʻa e tangatá; he ʻoku sio ʻa e tangatá ki he anga ʻoku hā ʻi tuʻá, ka ʻoku ʻafioʻi ʻe [he ʻEikí] ʻa e lotó” (1 Samuela 16:7). ʻI he fāmilí, kaungāmeʻá, faikaumeʻá mo e nofo malí, ʻoku totonu ke ʻoua ʻe ngata pē heʻetau fakamahuʻingaʻi ʻa e fakaʻofoʻofá mo e ngāue maʻuʻanga moʻuí, ka ʻoku totonu ke kau ai ʻa e tōʻongá, ʻulungāanga leleí pea mo e ngaahi natula faka-ʻOtua ʻo e niʻihi kehé.

ʻI ha siteiki ʻi Silei naʻe fai ai ʻe ha kau finemui ʻa e meʻá ni ʻi haʻanau nofo kemi ʻo nau tauhi ha tohi ʻoku hiki ai e ngaahi ʻulungāanga lelei ʻo e niʻihi kehé. ʻI he ʻaho taki taha, ʻi heʻenau toe maheni lelei angé, naʻa nau hiki ai ʻa e ngaahi lelei ʻoku nau ako mei he toko taha kotoa pē naʻe ʻi ai. ʻI he fakaʻosinga ʻo e kemí, ne nau vahevahe leva ʻenau ngaahi fakakaukaú ʻo tokoni ke ʻilo lahi ange ʻa e toko taha kotoa pē ki he natula faka-ʻOtua ʻokú ne maʻú. Naʻe pehē ʻe honau takí, “Ne mau ʻinasi moʻoni ʻi he laumālie fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻo e angaleleí mo e loto leleí. ʻE lava ke u pehē kuo teʻeki ai ke ongoʻi ha foʻi lāunga ʻe taha mei he fānau fefiné ni! Ne nau tupulaki ʻi ha laumālie fakaʻofoʻofa ʻo hono tali lelei ʻo e niʻihi kehé, ʻa ia ʻoku ʻikai faʻa hā ʻi he toʻu tupu fefiné. Naʻe ʻikai ha feʻauʻauhi, ʻikai ha fekeʻikeʻi. Naʻe hoko ʻemau nofo kemí ko ha kiʻi konga ʻo hēvani” (fetohiʻaki fakatāutaha). Naʻe ʻiloʻi mo fakapapauʻi mai ʻe he fānau fefiné ni ʻa e natula faka-ʻOtua ʻoku nau taki taha maʻú, pea nofoʻia ʻe he Laumālié ʻa e nofo kemí ʻi hono fakahaaʻi ʻo e ngaahi fakakaukau lelei ko ʻení.

Naʻe pehē ʻe C.S. Luisi: “Ko ha meʻa mamafa ia ke nofo ʻi ha feohiʻanga ʻo ha kakai ʻe ala hoko ko ha ngaahi ʻotua mo ha ngaahi ʻotua fefine, pea kapau naʻe lava ke ke sioloto atu ki ai, ko e tokotaha fakapiko mo taʻeoli taha te ke talanoa ki aí, ʻe lava ke hoko ia ha ʻaho ko ha taha ke ke hū ki ai. . . . ʻOku ʻikai ha kakai noaʻia. . . . Ko ho kaungāʻapí ko e meʻa toputapu taha ia kuo fakahū atu ke ke ongoʻí” (C. S. Lewis, “The Weight of Glory,” Screwtape Proposes a Toast and Other Pieces, 109-110).

ʻOku hanga ʻe he kau finemui he feituʻu kotoa pē ʻoku nau ʻiloʻi ko ha fānau kinautolu ʻa ha Tamai Hēvani ʻofá, ʻo fakahaaʻi ʻenau ʻofa kiate Iá ʻaki ʻenau moʻui angamaʻa, fietokoni mo faʻifaʻitakiʻanga lelei. ʻOku ou tanganeʻia he kau finemui kuo nau teunga molumalu neongo e vevela mo ʻafu ʻa Palāsilá. Naʻa nau pehē, “ʻOku ʻikai ha kaunga ʻo e teunga tāú ia ki he ʻeá. ʻOku fekauʻaki ia mo e lotó.” Naʻe ʻiloʻi ʻe he kau finemuí ni ko ha ngaahi ʻofefine kinautolu ʻo e ʻOtuá.

Kuo ongo kiate au e siʻi fānau ako Siasi ʻe toko nima mei ʻAitahō ne nau toki melemo ʻi ha fakatuʻutāmaki fakalilifú. Naʻe ʻiloa kinautolu ʻe honau kaungāmeʻá mo honau koló ko ʻenau moʻuiʻaki e tuʻunga moʻui ʻo e māʻoniʻoní pea mo e tā sīpinga maʻongoʻonga ʻi he angamaʻá mo e anga māʻoniʻoní. Naʻe ʻiloʻi ʻe he toʻu tupú ni ko ha ngaahi foha mo e ʻofefine kinautolu ʻo e ʻOtuá.

Kuo ongo kiate au ʻa e sīpinga naʻe tā ʻe ha finemui naʻe vete ʻa ʻene ongo mātuʻá. Naʻe ʻikai loto ke ongoʻi ʻe hono tuongaʻane siʻisiʻí mo hono kiʻi tehiná ʻoku ʻikai ʻofaʻi kinaua ko ia naʻá ne lotu fakataha mo kinaua he pō kotoa pē mo fakahaaʻi ange ʻene ʻofá. ʻOku ʻiloʻi ʻe he finemuí ni ko ha ʻofefine ia ʻo e Tamai Hēvaní ʻokú Ne ʻofa mai kiate ia pea ʻokú ne fakahaaʻi ʻene ʻofa kiate Iá ʻaki ʻene ʻofa hono tuongaʻané mo e tehiná.

Pea naʻe ongo kiate au ʻeku ʻilo ʻo kau ki he ngāue ʻa ha kau finemui ʻi he ngaahi feituʻu masivesiva mo faingataʻaʻia fakapolitikale ʻo e māmaní. Neongo ʻenau faingataʻaʻiá, ka naʻe fakataha pē e kau finemuí ki he ʻapitangá ni mo nau palani ha founga ke langaki hake ai e niʻihi kehé. Ne nau faʻu ha fanga kiʻi puha haisini maʻá e kau fafine faingataʻaʻiá. Naʻa nau fai ha tokoni kehe ʻi he koló, falemahakí mo e tukui ʻapí. ʻOku tau ʻiloʻi ʻi heʻenau tōʻongá ʻoku mahino ki he kau finemuí ni ʻa honau tuʻunga ko e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá. ʻOku ake ʻeku ʻofa ki he kau finemuí ni pea mo e kau finemui he feituʻu kotoa pē. ʻOku ou ʻiloʻi ko e ngaahi ʻofefine kimoutolu ʻo e ʻOtuá pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kimoutolu.

ʻOku ou fie fakaʻosi ʻaki haʻaku vahevahe atu ha meʻa ne hoko, ka ʻoku pelepelengesi mo toputapu kiate au. ʻI hono fuofua ui au ke u hoko ko e palesiteni lahi ʻo e Kau Finemuí, naʻá ku ongoʻi manavasiʻi mo taʻefeʻunga. Ne ʻikai ke u mamohe ʻi ha ngaahi pō ʻe niʻihi ko ʻeku hohaʻá, fakatomalá peá u tangi. Hili ha ngaahi pō ʻe niʻihi ʻo e foungá ni, naʻe hoko mai kiate au ha meʻa makehe. Ne u kamata fakakaukau ki hoku ngaahi fakafotu ʻi he kau finemuí pea mo e kau finemui homau kaungāʻapí mo e uōtí pea pehē ki he kau finemui ʻoku ou mamata maʻu pē kiate kinautolu ʻi he akoʻanga māʻolungá peá u fakakaukauloto leva ki he kau finemui ʻo e Siasí he funga ʻo e māmaní, ʻa ia ʻoku laka hake he toko vaeua milioná. Ne nofoʻia au ʻe ha ongoʻi loto māfana mo fakaʻofoʻofa moʻoni. Ne u maʻu ha ʻofa makehe ki he kau finemui ʻo e Siasí he feituʻu kotoa pē, kiate kimoutolu fakatāutaha pea naʻá ku ʻiloʻi ko e meʻa naʻá ku ongoʻi ko e ʻofa ia ʻa e Tamai Hēvaní kiate kimoutolú. Ko ha ongo mālohi mo makehe ia. Ko e fuofua taimi ia ke u ongoʻi nonga ai he naʻá ku ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke u faí. Naʻá Ne finangalo ke u fakamoʻoniʻi atu kiate kimoutolu ʻa e ʻofa lahi ʻokú Ne maʻu maʻamoutolú. Pea ko ia ʻoku ou fakamoʻoni atu ai ʻi he ʻiloʻilopau ʻoku ʻafioʻi mo ʻofeina kimoutolu ʻe he Tamai Hēvaní. Ko Hono ʻofefine makehe koe. ʻOku ʻi ai haʻane palani maʻau pea te Ne ʻi ai maʻu pē ke tataki, fakahinohinoʻi mo ʻaʻeva pea mo koe (vakai, “Fānau Au ʻa e ʻOtua”). ʻOku ou fakatauange te mo ʻiloʻi mo ongoʻi ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy