The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
ʻEpeleli 2007
Fakamanatuʻí, Fakatomalá mo e Liliú

Fakamanatuʻí, Fakatomalá mo e Liliú

Julie B. Beck
Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí

Ko e hala faingofua mo vave taha ki he fiefiá mo e melinó, ko e fakatomalá pea mo e liliú, ʻi he vave taha te tau lavá.

Julie B. BeckʻOku ou fakafetaʻi koeʻuhí ko hotau Fakamoʻuí pea mo e fakaafe ʻoku tau maʻu ke “haʻu kia Kalaisi pea hoko ʻo haohaoa ʻiate Iá.”1 ʻOku ou fakatauange pē te u lava ke fakahoko atu ha niʻihi ʻo ʻeku ngaahi fakakaukaú mo e ongo ʻoku ou maʻu ʻo kau ki hono manatua Iá, fakatomalá pea mo e liliú. ʻOku ou tui te u fakahaaʻi lelei taha atu hoku lotó ʻaki haʻaku fakamatala atu ʻo kau ki ha kau fafine ʻe toko tolu pea mo ha ngaahi lēsoni kuó u ako meiate kinautolu.

Te u kamata ʻia Lute Mei Foki, ʻa ia ko ha palesiteni lahi ʻo e Kau Finemuí he ngaahi taʻu lahi kuohilí. Naʻá ne ngāue ʻi he uiuiʻi ko iá ʻo aʻu ki hono taʻu 84. Naʻe fāʻeleʻi ʻa Sisitā Foki ʻi ʻIngilani pea ʻi hono taʻu 13, naʻá ne meimei lue lalo pē ai ki he Teleʻa Sōlekí fakataha mo ha kau paionia. Naʻe mālōlō ʻene faʻeé lolotonga ʻene kei pēpeé ko ia naʻá ne nofo ai mo ha ngaahi fāmili kehekehe heʻene kei tupu haké. Mahalo ko ha taʻahine anga faingataʻa ʻeni he naʻe ui ia ʻe heʻene kuifefiné ko ha “taʻahine kovi” pea fakafisi ke ne tokangaʻi ia. 2

Ka naʻe faifai pea mali ʻa Lute ʻo ʻi ai haʻane fānau ʻe toko 12. Naʻá ne vahevahe ki heʻene fānaú ʻa ʻene fakamoʻoni mālohí peá ne akoʻi ha ngaahi lēsoni ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻene ngāue fakataha mo kinautolú, ka naʻá ne pehē naʻe faʻa fakatonutonuʻi fefeka ʻene fānau lalahí koeʻuhí he naʻá ne ʻita vave pea naʻe ʻikai ke ne faʻa lava ʻo “kiʻi fakatuotuai ki he ʻitá” ʻi he taimi naʻe fakaʻitaʻi ai iá.3 Naʻá ne ngāue mālohi ke mapuleʻi ʻa hono vaivai ko ʻení pea naʻe ʻiloa ia ʻi heʻene lotoʻofa mo fietokoni ki he niʻihi kehé.

Naʻe moʻui ʻa Sisitā Foki ʻo aʻu ki hono taʻu 104. Naʻá ne aʻusia ha fiefia lahi mo ha ngaahi ʻahiʻahi lahi ʻi he’en e moʻuí pea naʻá ne akonaki ʻo pehē, “ʻoku akoʻi mai ʻe he moʻuí ha ngaahi lēsoni faingataʻa. ʻOku ʻikai tupu hake ʻa e fuʻu ʻakau mālohi tahá ʻi ha foʻi hina sioʻata, ko ia ʻoku ʻikai maʻu e mālohinga ʻo e ʻulungāangá mei he fakaʻehiʻehi mei he palopalemá.”4

ʻI he taʻu kuo ʻosí, ne u kaka hake ai ʻi he ʻOtu Maka ʻInitipenitení ʻi Uaiōmingi, ʻo maʻu e feituʻu naʻe tongitongiʻi ai ʻe Sisitā Foki ʻa hono hingoá ʻi heʻene kei taʻu 13 ʻi heʻene fononga mai ki he Teleʻa Sōlekí. Kuo meimei pulia ia tupu mei he ʻea ʻo e taʻu ʻe 140 kuohilí, ka naʻe lava ke u feinga ʻo ʻiloʻi ʻa e kupuʻi lea “Lute Mei 1867.” Naʻá ku fie ʻilo lahi ange ki he taki maʻongoʻongá ni pea mo e ākonga ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa ia ne ngāue he kotoa ʻene moʻuí ke fakalakalaka pea ko ʻene motó, “ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pe ko e halaʻatā!”5

Ko ʻeku talanoa hono hokó ʻoku fekauʻaki ia mo ha fefine te u ui ko Mele. Ko e ʻofefine ʻo ha ongo mātuʻa paionia faivelenga ne na feilaulau lahi koeʻuhí ko e ongoongoleleí. Naʻe mali ʻi he temipalé pea ko e faʻē ia ʻa ha fānau ʻe toko 10. Ko ha fefine mohu talēnitiʻia naʻá ne akoʻi ʻene fānaú ke nau lotu, ngāue mo feʻofoʻofani. Naʻá ne totongi ʻene vahehongofulú pea naʻe heka fakataha hono fāmilí ʻi he salioté ke ō ki he lotú he Sāpaté.

Neongo naʻá ne ʻiloʻi ʻe fepaki mo e Lea ʻo e Potó, ka naʻá ne angaʻaki ʻa e inu kofí mo hono tuku pē ʻo ha kulo kofi heʻene funga sitoú. Naʻá ne tala he “ʻikai taʻofi au ʻe he ʻEikí mei hēvani koeʻuhí pē ko ha ipu kofi.” Ka naʻe tuʻunga he kiʻi ipu kofi ko iá ʻa e ʻikai ke ne taau ke maʻu ha lekomeni temipalé pea pehē ki heʻene fānau naʻe inu kofi fakataha mo iá. Neongo naʻá ne moʻui ʻo toulekeleka peá ne taau ke toe hū mo ngāue he temipalé, ka ko e toko taha pē mei heʻene fānau ʻe toko 10 naʻe mali temipale, pea ko e konga lahi ʻo hono hakó, ʻa ia ʻoku aʻu ʻeni ki he toʻu tangata nimá, ʻoku ʻikai ke nau maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, ʻa ia naʻá ne tui ki ai pea feilaulau lahi ki ai ʻene ngaahi kuí.

Ko e talanoa fakaʻosí ʻoku fekauʻaki ia mo Kilisitina (ʻikai ko hono hingoa totonú), naʻe papitaiso pea sila ki hono fāmili he taimi naʻe kei finemui aí, ka naʻe aʻu ki ha taimi naʻe ʻikai toe moʻuiʻaki ai ʻe he fāmilí ʻa e ongoongoleleí. Naʻá ne mei ʻi he toʻu tāutahá he taimí ni pea kuó ne fai ha ngaahi fili hala pea naʻe moʻui mamahi.

ʻI ha ʻaho ʻe taha ne u ʻoange haʻane tohi Fakalakalaka Fakatāutaha peá u pehē ange, “ʻE tokoni e tohí ni ke ke fakahoko e ngaahi ʻulungāanga ʻo Kalaisí ʻi hoʻo moʻuí ke ke lava ʻo fai e liliu ʻokú ke fie maʻú. ʻOku ou fakaafeʻi koe ke ke kamata ngāue leva ki hoʻo tohí he ʻahó ni peá ke ʻomi ia ki he faeasaiti he pooni ʻa e toʻu tupú ke ta vahevahe ʻa e meʻa naʻá ke akó.” Naʻá ne fakatē loʻimata pē he pō ko iá mo ne pehē mai, “Ne u kamata he ʻahó ni ʻeku Fakalakalaka Fakatāutahá.” Talu mei he ʻaho ko iá mo ʻene faʻa faitohi mai. Naʻe kamata ke ne foki ki he ngaahi fakataha ʻo e Sāpaté, Mutualé mo e seminelí. ʻI ha uike ʻe ua mei ai ne kau atu hono tokouá mo ʻene faʻeé ʻo nau ō fakataha ki he lotú. Naʻe kau atu ki mui ʻene tamaí pea ko e taimi ní kuo toe foki fakataha e fāmilí ki he temipalé.

Ko e hā leva ha ngaahi lēsoni ne u ako mei he ngaahi talanoa ko ʻení ʻo fekauʻaki mo e fakamanatuʻí, fakatomalá pea mo e liliú?

Ko e ʻuluaki lēsoní ʻeni: ʻoku ʻi ai ha fehālaaki ʻa e taha kotoa pē.6 ʻOku ʻikai fuoloa mei heni ne u ʻalu ai ki ha papitaiso ʻa ha kiʻi taʻahine taʻu valu. ʻI he fakaʻosinga ʻo e ʻahó naʻá ne pehē loto vēkeveke mai, “Kuo papitaiso au he ʻahó kakato pea ʻoku teʻeki ai ke u fai ha angahala ʻe taha!” Ka naʻe ʻikai tuʻuloa e haohaoa hono ʻahó, pea ʻoku ou tui ʻokú ne ako he ʻahó ni ʻo hangē ko kitautolú, neongo e lahi ʻetau feingá ka he ʻikai ke tau lava ʻo fakaʻehiʻehi mei he tūkunga taʻe fakafiemālie pe fili hala kotoa pē pe mapuleʻi kitautolu ʻo hangē ko ia ne totonu ke tau faí. ʻOku ou faʻa ongonga ʻo fekauʻaki mo e toʻu tangata kuo fili mo fakaʻeiʻeiki ʻo e kuonga fakakosipelí ni ka kuo teʻeki ai ke u fanongo ki hano ui ia ko e toʻu tangata haohaoá. ʻOku tuʻu laveangofua taha e toʻu tupú koeʻuhí ko e mahino ʻoku ʻi ai ha mālohi ʻo Sētané pea mo ʻenau fakahoko ʻenau ngaahi fuofua fili tauʻatāiná. Ko ia te nau fakahoko ai foki mo ʻenau fuofua fehālaaki lalahí.

Ko e meʻa ʻeni naʻe hoko kia Kolianitoni ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe totonu ke ngāue fakafaifekau lelei ʻa Kolianitoni, ka naʻá ne pehē ʻe ia ʻokú ne mālohi mo poto feʻunga ke ne matuʻuaki ha ngaahi tūkunga fakatuʻutāmaki mo feohi mo ha kakai kovi pea naʻá ne tō ki he faingataʻá mo ha angahala lahi he taimi naʻe kamata ai ke ne ʻalu ki he ngaahi feituʻu halá mo e kakai halá ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa halá.7

Ko ʻeku lēsoni hono uá: ʻOku ʻikai ke u faʻiteliha pē pe te u fakatomala pe ʻikai. ʻOku fekauʻi kitautolu ke tau fakatomala.8 Naʻe akoʻi mai ʻe he Fakamoʻuí ka ʻikai ke tau fakatomala pea hoko ʻo hangē ha kiʻi tamasiʻi siʻi, he ʻikai ke tau maʻu e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.9 Kuo pau ke ʻoua naʻa tau tuku ke hanga ʻe he kiʻi ipu kofi ʻe tahá, ʻulungāanga kovi ʻe tahá, fili kovi ʻe tahá pe ko ʻetau faʻiteliha ʻe tahá ʻo tohoakiʻi kitautolu mei he hala totonú ʻi he toenga ʻo ʻetau moʻuí.

ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai faʻa mahuʻingaʻia e kakaí ia ʻi he fakatomalá. Kuó u fanongoa hono leaʻaki ʻe ha kakai ʻoku fuʻu faingataʻa e fakatomalá ia. ʻOku pehē ʻe ha niʻihi ia kuo nau foʻi he ongoʻi halaiá pe kuo fakaʻitaʻi kinautolu ʻe ha taki naʻe tokoni ange ke nau fakatomala. ʻOku faʻa foʻi ha kakai ʻe niʻihi he taimi ʻoku nau fai ai ha fehālākí pea nau pehē kuo taumuʻa valea e meʻa kotoa kiate kinautolu. ʻOku fakakaukau ha niʻihi te nau ongoʻi fiemālie ange ʻo kapau te nau mavahe ʻaupito mei he ongoongoleleí.

Ko Sētane ʻokú ne fakahū ʻa e fakakaukau taumuʻa valeá ki he loto ʻo e kakai kuo nau fai e fehālākí. ʻOku ʻomi maʻu pē ʻe he ʻEikí ʻa e ʻamanaki leleí. Kuó Ne folofola:

“Naʻe fili koe ke fai ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí, ka ko e meʻa ʻi he maumaufonó, kapau ʻe ʻikai te ke tokanga kuo pau ke ke tō.

“Kae manatu ʻoku ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá; ko ia, fakatomala mei he meʻa kuó ke faí ʻa ia ʻoku fepaki mo e fekau naʻá ku fai kiate koé pea ʻoku kei fili pē koe, pea ʻoku toe ui koe ki he ngāué.”10

Ko e hala faingofua mo vave taha ki he fiefiá mo e melinó, ko e fakatomalá pea mo e liliú, ʻi he vave taha te tau lavá.

Ko e lēsoni hono tolú, ʻoku ʻikai ke tau fakahoko toko taha ia. He ʻikai malava ke tau fakahoko toko taha pē ʻa e liliú ʻiate kitautolu. ʻOku ʻikai feʻunga pē hotau lotó mo ʻetau fakaʻamú. ʻI he taimi ʻoku tau fai ai ha fehālaaki pe fili hala, kuo pau ke tau maʻu mai e tokoni ʻa e Fakamoʻuí ka tau lava ʻo foki ki he hala totonú. ʻOku tau kai ʻa e sākalamēnití he uike takitaha ke fakahaaʻi ʻetau tuí ki Hono mālohí ke Ne liliu kitautolu. ʻOku tau vete ʻetau angahalá mo palōmesi te tau siʻaki kinautolu.11

ʻI he taimi ʻoku ʻikai feʻunga ai hono fai hotau lelei tahá, ʻoku fakafou leva ʻi Heʻene ʻaloʻofá ʻa ʻetau maʻu ha mālohi ke toutou feingá.12 Naʻe pehē ʻe he ʻEikí: “Kapau ʻe haʻu kiate au ʻa e tangatá te u fakahā kiate kinautolu ʻa honau vaivaí. ʻOku ou foaki ki he tangatá ʻa e vaivaí koeʻuhí ke nau loto fakatōkilalo pea ʻoku feʻunga ʻa ʻeku ʻofá ki he tangata kotoa pē ʻoku nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó, he kapau te nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó, pea tui kiate au, te u liliu ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ko e mālohi kiate kinautolu.”13

ʻI heʻetau fekumi ki he tokoni ʻa e ʻEikí ke ne liliu kitautolú, ʻoku tau toki maʻu ai ʻa e talaʻofá ni: “Ko ia kuó ne fakatomala mei heʻene ngaahi angahalá, ʻoku fakamolemoleʻi ia, pea ko au ko e ʻEikí ʻoku ʻikai te u toe manatu ki ai.”14 ʻOku ʻikai foʻi ʻa e ʻEikí ʻiate kitautolu. ʻOkú Ne folofola: “Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.”15 Ko ha tāpuaki fakalangi ia ʻa e fiefia mo e nonga ʻoku tau maʻu he taimi ʻoku tau ʻilo ai kuo fakamolemoleʻi kitautolú. Ko e moʻoni ʻoku hoko mai e nonga ko iá he taimi mo e founga pē ʻa e ʻEikí.

Ko ʻeku lēsoni fakaʻosí leva, te tau lava ʻo liliu. Ko e ʻaho kotoa pē ko ha faingamālie foʻou ia ke tau manatua ai hotau Fakamoʻuí pea muimui ki Heʻene sīpingá. Ka ʻikai ke tau fakatomala, he ʻikai ke tau lava ʻo fakalakalaka.16 Ko e ʻuhinga ia ʻoku hoko ai ʻa e fakatomalá ko e tefitoʻi moʻoni hono ua ʻo e ongoongoleleí.17

ʻOku ʻikai ke tau kumi ʻuhinga koeʻuhí ko hotau vaivaí, ka tau ngāue he ʻaho taki taha ke fakatupulaki ha ngaahi ʻulungāanga lelei mo e ngaahi tōʻonga faka-Kalaisí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimpolo: “Ko ha ngāue faingataʻa mo taʻetūkua ʻa hono fakatupulaki ʻo e ngaahi ʻulungāanga faka-Kalaisí—ʻoku ʻikai ko ha ngāue ia ke toki tātātaha pē hono fakahokó pea ʻoku ʻikai ko ha ngāue ia maʻanautolu ʻoku ʻikai toutou fekumi ke fakalakalaká.”18 Ne u ako meia Kilisitina ko hono fakatupulaki ʻo ha ngaahi ʻulungāanga faka-Kalaisi ʻi heʻetau moʻuí, ko e fakaʻilonga ia ʻo ʻetau liliú.

ʻOku tau fai kotoa pē ha ngaahi fehālaaki he ʻoku tau kei sino fakamatelie. ʻOku ʻikai ke te faʻiteliha pē kita pe te te fakatomala pe ʻikai, ka ʻoku ʻikai ke tau tuēnoa hono fai iá. ʻOku tau maʻu e Fakamoʻuí ke tokoni mai ke tau fakatomala. ʻI heʻetau fakatupulaki Hono ngaahi ʻulungāanga leleí heʻetau moʻuí, ʻoku tau ʻilo ai ʻoku tau fai e ngaahi liliu te tau toe ofi ange ai kiate Iá.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Foki ko e ongoongoleleí ko hono “pulupulu maluʻi ia mei he ʻahiʻahí, ko [hono] fakanonga ʻi he taimi ʻo e mamahí, ko [ʻene] fiefia mo e lāngilangi he kotoa ʻene moʻuí pea ko [ʻene] ʻamanaki lelei ia ki he moʻui taʻengatá.”19 Naʻá ne toʻo ʻeni ke hoko ko ʻene motó, “Ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pe ko e halaʻatā,” he naʻá ne ʻilo ʻi heʻene tali kānokato e ongoongoleleí, ʻe lava ke ne maʻu ai e talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí: “Ko ia ia ʻe fakatomala mo papitaiso ʻi hoku hingoá ʻe fakafonu ia; pea kapau te ne kātaki ki he ngataʻangá, vakai, te u lau ia ʻoku ʻikai haʻane angahala ʻi he ʻao ʻo ʻeku Tamaí ʻi he ʻaho ʻa ia te u tuʻu ai ke fakamāuʻi ʻa e māmaní.”20

ʻOku fakafou he fakatomalá ʻa ʻeku ʻiloʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻeku fekumi ki Heʻene tokoní ke Ne liliu au ke toe tupulaki ange ʻeku tuí mo ʻeku falala kiate Iá. ʻOku ou fakamoʻoni ki Heʻene moʻoní mo Hono mālohí, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

1. Molonai 10:32

2. Vakai, Janet Peterson and LaRene Gaunt, Keepers of the Flame: Presidents of the Young Women (1993), 33–34.

3. Vakai, Keepers of the Flame, 38.

4. ʻI he Keepers of the Flame, 41.

5. ʻI he Keepers of the Flame, 49.

6. Vakai, Bible Dictionary, “Repentance,” 761.

7. Vakai, ʻAlamā 39:1–9.

8. Vakai, T&F 19:15.

9. 3 Nīfai 11:38

10. Vakai, T&F 3: 9–10.

11. Vakai, T&F 58:43.

12. Vakai, Bible Dictionary, “Grace,” 697.

13. ʻEta 12:27.

14. T&F 58:42.

15. Mātiu 11:28.

16. Vakai, Bible Dictionary, “Repentance,” 760–61.

17. Vakai, Ngaahi Tefito ʻo e Tuí, 1:4.

18. “Privileges and Responsibilities of Sisters,” Ensign, Nov. 1978, 105.

19. ʻI he Keepers of the Flame, 49.

20. 3 Nīfai 27:16.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy