The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library General Conference
Conferences
ʻEpeleli 2007
Ko e Lea ʻa e Kau ʻĀngeló

Ko e Lea ʻa e Kau ʻĀngeló

ʻEletā Jeffrey R. Holland
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

ʻOku totonu ke hangē pē ʻetau ngaahi leá ko ʻetau ngāué, ʻo fonu ʻi he tuí mo e ʻamanaki leleí mo e ʻofa faka-Kalaisí.

ʻEletā Jeffrey R. HollandNaʻe fakalahi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻetau mahino fekauʻaki mo e mālohi ʻo e leá ʻi heʻene akonaki ʻo pehē, “Ko e taimi ʻoku ngāueʻaki ai ʻe he tangata kotoa pē ʻa e tuí, ʻokú ne ngāue ʻo fakafou ʻi he ngaahi lea. Naʻe folofola ʻa e ʻOtuá, ‘Ke maama: pea naʻe maama ai.’ Naʻe lea ʻa Sosiua, pea naʻe tuʻu maʻu ʻa e ongo maama lalahi naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá. Naʻe fekau ʻe ʻIlaisiā, pea naʻe taʻofi ʻa e langí ʻi ha taʻu ʻe tolu mo e māhina ʻe ono, ʻo ʻikai ha ʻuha. . . . Naʻe fakahoko kotoa e ngaahi meʻá ni ʻaki e tuí. . . . Tui pea ngāueʻaki ʻa e leá ʻi he tuí; pea kuo fakahoko, pea ʻe fakahoko, ʻene ngaahi ngāue kāfakafá ʻo fakafou ʻi he [ngaahi lea]. 1 ʻOku “toputapu” ʻa e ngaahi leá ʻo hangē ko e ngaahi foaki kotoa pē “ʻoku haʻu mei ʻolungá, pea kuo pau ke tokanga ʻi hono leaʻakí, pea ke lea ʻi he ueʻi ʻa e Laumālié.” 2

ʻI heʻeku ʻiloʻi ko ʻeni ʻa hono mālohi mo e toputapu ʻo e ngaahi leá, ʻoku ou fie fakatokanga ai kiate kitautolu, ʻo kapau ʻoku fie maʻu ha fakatokanga, fekauʻaki mo e anga ‘o ‘etau lea ki he niʻihi kehé pea pehē ki heʻetau lea pē ʻo fekauʻaki mo kitautolú.

ʻOku ʻi ai ha kupuʻi lea mei he ʻApokelefá ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa hono mamafa ʻo e meʻá ni, ʻo lelei ange ia ʻi haʻaku fakamatalaʻi ʻe au. ʻOku peheni, “ʻOku fakamamahi mo ongo fuoloa ange ʻa e maumau ʻe fakahoko ʻe he ngaahi leá ʻi hano fakaʻaongaʻi ʻo e uipí.”3 ʻI heʻeku fakakaukau ki he fakamatala ko iá, naʻá ku maʻu ha faʻahinga ongo makehe ʻi heʻeku lau he tohi ʻa Sēmisí ʻoku ʻi ai ha founga ʻe lava ke u hoko ai “ko ha tangata haohaoá.”

Naʻe pehē ʻe Sēmisi: “He ʻoku tūkia kotoa pē ʻi he ngaahi meʻa kehekehe. [Ka] kapau ʻe ʻikai tūkia ha taha ʻi he leá, ko e tangata haohaoa ia, pea ʻoku faʻa fai ʻe ia ke taʻofi ki he sinó kotoa.”

ʻOku hoko atu ʻene tohí, ʻo ne fakatātā ʻaki e pití: “Vakai, ʻoku tau ʻai ʻa e meʻa taʻofí ki he ngutu ʻo e fanga hōsí, koeʻuhí ke nau pāongofua kiate kitautolu; pea ʻoku tau puleʻi ʻaki ia honau sinó kotoa.

“Vakai foki ki he ngaahi vaká, he neongo ʻoku lalahi, pea fakangaholo ʻe he ngaahi matangi mālohí, ka ʻoku faʻa feliliuaki ia [ʻe he] foheʻuli siʻí. . . .”

Pea toki talamai leva ʻe Sēmisi ʻene ʻuhingá: “ʻOku pehē foki ki he ʻeleló, ko e kupu siʻi. . . . [Kae] vakai, ki hono lahi ʻo e [vaoʻakau ] (Kalisi) ʻe [lava ke tutu] ʻaki ʻa e afi siʻí.

“. . . ʻOku pehē ʻa e ʻeleló ʻi heʻene ʻi hotau ngaahi kupuʻi sinó, . . . ʻokú ne ʻuliʻi ʻa e sinó kotoa, . . . kuo tutu ia mei heli.

“He naʻe fakalalata. . . . ʻe he kakaí ʻa e manu fekai kehekehe kotoa, mo e fanga manu puná, mo e ngaahi meʻa totoló, pea mo e ngaahi meʻa ʻi he tahí:

“Ka ʻoku ʻikai faʻa fakalalata ʻe ha tangata ʻa e ʻeleló; ko e kovi taʻe faʻa taʻofia ia, ʻoku fonu ʻi he kona fakamaté.

“Ko ia ʻoku tau fakafetaʻi ʻaki ki he ʻOtua ko e Tamaí, pea ko ia ʻoku [tau] kape ʻaki ʻa e kakaí, ʻa ia naʻe ngaohi ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá.

“ʻOku mei he ngutu pē taha ʻa e tāpuakí mo e kapekapé. ʻE hoku kāinga, ʻe ʻikai siʻi lelei ke pehē ʻa e ngaahi meʻá ni.”4

ʻOku ʻikai pē toe afe ʻa e pōpoaki ko iá! ʻOku mahino pē ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻa Sēmisí ia ʻoku fonu angahalaʻia maʻu pē hotau ʻeleló, pe ko e meʻa kotoa pē ʻoku tau leaʻakí ʻoku “fonu ʻi he kona fakamaté.” Ka ʻoku mahino ko ʻene ʻuhingá, ko ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tau lea ʻakí ʻe lava ke fakatupu ʻauha, pea ʻoku kona—pea ʻoku ʻikai fakafiemālie ʻa e tukuakiʻi ko ʻení kiate kitautolu Kāingalotu ʻo e Siasí! Ko e leʻo ko ia ʻokú ne fai ʻa e fakamoʻoni mālohí, ʻa e ngaahi lotu fakamātoató, pea hivaʻaki e ngaahi himi ʻo Saioné, ʻe lava ko e leʻo tatau pē ia ʻokú ne tukuhifo, fakaangaʻi, fakamaaʻi mo fakasiʻia, fakamamahiʻi mo fakaʻauha ʻa e laumālie ʻo e tokotaha ʻokú ne fakahoko iá pea mo e niʻihi ʻoku fakahoko ia ki aí. ʻOku fakahā mai ʻe Sēmisi ʻi he loto mamahi, “ʻOku mei he ngutu pē taha ʻa e tāpuakí mo e kapekapé. ʻE hoku [ngaahi tokoua mo e tuofāfine], ʻe ʻikai siʻi lelei ke pehē ʻa e ngaahi meʻá ni.”

Ko ha konga nai ʻeni ʻo ʻetau moʻuí ʻe lava ke tau ngāue kotoa ke kiʻi fakaleleiʻi? Ko ha tafaʻaki nai ʻeni ʻe lava ke tau takitaha feinga ai ke tau hoko ko ha tangata pe fefine “haohaoa” ange?

Ngaahi husepāniti, kuo fakafalala atu kiate koe ʻa e meʻaʻofa toputapu taha ʻoku lava ke foaki atu ʻe he ʻOtuá kiate koé—ha uaifi, ko ha ʻofefine ʻo e ʻOtuá, ko e faʻē ʻa hoʻo fānaú kuó ne foaki loto fiemālie atu ia kiate koe ko ho hoa ke mo feohi ʻi he ʻofa mo e fiefia. Fakakaukau angé ki he ngaahi lea lelei naʻá ke leaʻaki ʻi he taimi ne ke ʻeva ai kiate iá, fakakaukau ki he ngaahi tāpuaki kuó ke foaki ʻi hoʻo hilifaki ho ongo nimá ʻi hono ʻulú, fakakaukau kiate koe mo ia ʻokú mo fakatou maʻu ʻa e anga ko ha ʻotua mo ha ʻotua fefine, hili ko iá peá ke kiʻi fakakaukau leva ki he ngaahi lea ongo kovi, lea fakaanga mo taʻe faʻa mapukepuke ʻokú ke faí. Pea tupu mei he maumau ʻe ala fakahoko ʻe hotau ʻeleló, ʻoku ʻikai ke tau ofo ʻi he folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē, “ʻOku ʻikai fakaʻuli ki he tangatá ʻa ia ʻoku ʻalu ki he ngutú; ka ko ia ʻoku haʻu mei he ngutú, ʻokú ne fakaʻuliʻi ʻa e tangatá.”5 Ko e husepāniti ko ia ʻoku ʻikai haʻane teitei fakakaukau ke ne ala ʻo taaʻi ʻa hono uaifí, ko e moʻoni, te ne lava pē ke fakatupu ha fuʻu maumau, ʻo ʻikai ki hono sinó, ka ki hono lotó ʻaki ʻa e anga māʻulalo ʻo e ngaahi lea taʻe fakaʻatuʻi pe taʻe ʻofá. ʻOku ʻikai ʻaupito ke fakangofua ʻa e ngaohikovia fakaesinó ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Pea kapau ne toe ʻi ai ha founga mamafa ange ʻi heni, ʻe toe fefeka ange ʻa ʻetau lea fakafepakiʻi ʻa e ngaahi founga ngaahikovia fakasekisuale kotoa pē. ʻI he ʻaho ní, ʻoku mau lea atu ʻi he mālohi tatau pē ke taʻofi ʻa e ngaohikovia fakaeloto ʻoku hoko ʻi ha lea ʻa ha taha ki ha taha kehe, kae fakatautefito ki hano fai ʻe he ngaahi husepānití ki honau uaifí. ʻE kāinga, ʻoku ʻikai totonu ke hoko ha ngaahi meʻa peheni.

ʻOku mau lea atu ki he houʻeiki fafiné ʻi he laumālie tatau, he ko e angahala ʻo e ngaohikovia ʻi he leá, ʻoku fakatou fakahoko ia ʻe he tangata mo fefine. Ngaahi uaifi, fēfē ʻa e ʻelelo ʻi ho ngutú ʻoku ʻikai faʻa mapukepuké, ʻa e mālohi ʻi hoʻo ngaahi leá ke ne fakatupu ʻa e leleí pe koví? ʻOku anga fēfē ʻa e lava ha leʻo fakaʻofoʻofa ʻoku hangē ha leʻo ʻo ha ʻāngeló ʻi hono natula fakaʻotuá, pea fuʻu ofi pehē ki he veilí, pea anga vaivai mo manavaʻofa, ke mafuli ʻo fuʻu leʻolahi, mo fuʻu fakaanga, taʻe mapuleʻi, mo taʻe mapukepuke? ʻE lava ke māsila ange e ngaahi lea ʻa e fefiné ʻi he mata ʻo ha heletā, pea te ne tuli ʻa kinautolu ʻoku nau ʻofa aí ke nau mavahe ʻo tuʻu mei ha ʻāvahevahe ʻoku toe mamaʻo ange ʻi he meʻa ʻe lava ke fakakaukau atu ki ai ha taha ʻi he kamataʻanga hono fakahoko ʻo e ngaahi lea ko ʻení. Siʻi ngaahi tuofāfine, ʻoku ʻikai ha potu ia ʻi homou ngaahi laumālie fakaʻofoʻofá ke nofoʻia ʻe ha faʻahinga lea māsila mo fakatupu mamahi, kau ai ʻa e laú, lauʻikoviʻí pe ngaahi lea tāufehiʻá. ʻOua naʻa ʻi ai ha taimi ʻe taku ai ʻi hotau ʻapí pe ʻi hotau uōtí pe ʻi hotau kaungāʻapí ʻo pehē “ko e afi e ʻeleló, ko ha maama faiangahala . . . [ʻoku vela] ʻi he lotolotonga ʻo hotau kāingalotú.”

Tuku muʻa ke u fakalahi ki he akonakí ni ke ʻuhinga ki he kau mēmipa kotoa ʻo ha fāmili. Kuo pau ke tau mātuʻaki tokanga ʻi heʻetau lea ki he fānaú. ʻOku mahuʻinga ʻaupito ʻa e meʻa ʻoku tau leaʻaki pe ʻikai leaʻakí, ʻa e founga ʻetau leaʻaki iá mo e taimi ʻoku tau leaʻaki aí, ki hono fakatupulaki ʻo e fakakaukau ʻa e fānaú kiate ia peé. Ka ʻoku toe mahuʻinga ange foki ia ki hono fakatupulaki ʻo e tui ʻa e fānaú kiate kitautolú pea mo ʻene tui ki he ʻOtuá. ʻAi maʻu pē hoʻo ngaahi lea ki he fānaú ke langaki hake ʻene moʻuí. ʻOua ʻaupito naʻa ʻi ai ha taimi te ke talaange ai ʻoku nau sino pe vale pe fakapikopiko pe mata kovi, neongo ko ha fakakata pē. Neongo naʻe ʻikai te ke ʻuhinga ke nau loto mamahi ai, ka te nau manatuʻi ʻeni pea ʻe lau taʻu haʻanau feinga ke fakangaloʻi—pea mo fakamolemoleʻi. Pea feinga muʻa ke ʻoua te ke fakafehoanaki hoʻo fānaú, neongo hoʻo pehē ʻokú ke taukei hono fai ʻení. Mahalo ʻe ʻuhinga lelei pē haʻo pehē, “ʻOku talavou ʻa Sūsana pea ʻoku poto ʻa Senitulā,” ka ko e meʻa pē ʻe manatuʻi ʻe Sūsaná ia ʻoku ʻikai ke ne poto pea manatuʻi ʻe Senitulā ʻoku ʻikai ke ne talavou. Fakahīkihikiʻi fakatāutaha e fānaú ʻi he tuʻunga ʻokú ne ʻi aí pea tokoniʻi ia ke ne hao mei he faʻahinga anga ʻoku tau maʻu ko e fakafehoanaki, feʻauʻauhi, mo ʻikai pē ha taimi te tau ongoʻi “fiemālie” ai ʻi he tuʻunga ʻoku tau ʻi aí.

ʻI heʻeku lea ki he meʻá ni, ʻoku ou tui ʻoku mahino ki he tokotaha kotoa ʻoku faʻa tupu pē ʻa e lea koví mei he fakakaukau ʻoku koví, kau ai ʻetau maʻu ʻa e ngaahi fakakaukau ʻoku kovi ʻo kau kiate kitautolú pē. ʻOku tau sio ki heʻetau ngaahi fehālaakí, ʻoku tau lea—pe fakakaukau—ʻo fakaangaʻi pē kitautolu, pea ʻikai fuoloa kuo tau sio pehē ki he tokotaha kotoa pē mo e meʻa kotoa pē. ʻOku ʻikai leva ke tau toe sio ki he ngaahi meʻa lelei ʻi he moʻuí hangē ko e laʻaá, pe ngaahi matalaʻi losé, ʻo ʻikai ha ʻamanaki lelei pe fiefia. ʻIkai fuoloa mei ai kuo tau loto-mamahi fakataha mo kinautolu kotoa pē ʻoku tau feohí.

ʻOku ou manako ʻi ha lea naʻe fai ʻe ʻEletā ʻOasoni F. Uitenī: “ʻOku ʻamanaki pē ʻa e laumālie ʻo e ongoongoleleí ki he leleí; ʻoku falala ki he ʻOtuá pea sio pē ki he ngaahi meʻa ʻoku leleí. Ko hono fehangahangaí, ʻa hono siofi pē ʻo e koví, ʻokú ne fusi hifo ʻe ia ʻa e tangatá ke mamaʻo mei he ʻOtuá, tokanga pē ki he koví, fakaanga, lāunga, pea tuai ki he talangofuá.”6 ʻOku totonu ke tau fai ki he folofola ʻa e Fakamoʻuí ke mou “fiemālie pē.”7 (Ko e moʻoni, hangē kiate au ʻoku tau halaia ange ʻi hono maumauʻi ʻo e fekau ko iá ʻi ha toe fekau!) Lea mo e ʻamanaki lelei. Lea fakalotolahi, kau ai hoʻo lea fakalotolahi pē kiate koe. Feinga ke ʻoua naʻá ke lāunga mo hanu he taimi kotoa pē. Hangē ko e lea ʻa ha tokotaha naʻá ne pehē, “Neongo ʻa e lelei ʻo e moʻuí ʻi he kuo hilí, ka naʻe ʻi ai pē tokotaha ia naʻe kei lāunga pē.”

Ne u faʻa fakakaukau ʻoku pau pē naʻe makātakiʻi ange ʻe Nīfai hono haʻi ʻaki ia ʻe maeá pea tā ʻaki e ʻakaú ʻi heʻene fanongo ki he faʻa lāunga ʻa Leimana mo Lemiuelá.8 Pau pē naʻá ne pehē ange, “Mo tā au ke u pongia ke ʻoua naʻá ku toe fanongo atu ki hoʻomo lāungá.” ʻIo, ʻoku ʻi ai e ngaahi palopalema ʻo e moʻuí pea ʻi ai mo e ngaahi meʻa kovi te tau fehangahangai mo ia, ka mou kātaki muʻa ʻo tali e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe ʻomai ʻe ʻEletā Hōlani kau ki he anga ʻo e moʻuí—ʻe lava ke tau ʻai ha meʻa ʻoku hoko ke toe kovi ange ʻaki haʻatau lāunga.

Naʻe leaʻaki ʻe Paula ha meʻa tatau, ka naʻá ne fai ia ʻi he ʻamanaki lelei lahi. Naʻá ne pehē mai kiate kitautolu kotoa: “Ke ʻoua naʻa haʻu ha talanoa ʻuli mei homou ngutú, ka ko ia [pē] ʻoku lelei ʻo ʻaonga ke langaʻaki haké, koeʻuhí ke tupu ai ʻa e tokoni ki he kau fanongó.

“Pea ʻoua naʻa fakamamahi ki he Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, . . .

“Tuku ke mamaʻo ʻiate kimoutolu ʻa e loto kovi kotoa pē, mo e itá . . . mo e lilí, mo e feʻiohoʻakí, mo e lea fakakoví, . . .

“Kae feangaleleiʻaki ʻa kimoutolu kiate kimoutolu, ʻo manavaʻofa, ʻo fefakamolemoleʻaki ʻa kimoutolu, ʻo hangē ko e fakamolemolea ʻa kimoutolu ʻe he ʻOtuá koeʻuhi ko Kalaisí.”9

ʻI he fakamoʻoni mālohi fakaʻosi ʻa Nīfaí, naʻá ne fakaafeʻi kitautolu ke tau “muimui ki he ʻAlo [ʻo e ʻOtuá] ʻi he loto-fakamātoato moʻoni,” peá ne talaʻofa “ka hili hoʻomou . . . maʻu ʻa e papitaiso ʻaki ʻa e afí mo e Laumālie Māʻoniʻoní, [te mou] lava ʻo lea ʻaki ʻa e lea foʻou, ʻio, ʻaki ʻa e lea ʻa e kau ʻāngeló. . . . Pea . . . te mou lava fēfē ʻo lea ʻaki ʻa e lea ʻa e kau ʻāngeló kae ngata pē ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní? ʻOku lea ʻa e kau ʻāngeló ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní; ko ia, ʻoku nau lea ʻaki ʻa e ngaahi folofola ʻa Kalaisí.”10 Ko e moʻoni, naʻe hoko pea ʻoku hoko ʻa Kalaisi “ko e Folofolá” ʻo fakatatau ki he fakamatala ʻa Sione ʻOfeiná,11 ʻokú ne fonu ʻi he manavaʻofa mo e moʻoni, ʻaloʻofa mo e angaʻofa.

Ko ia ʻe hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, fakatauange ke tau feinga ʻi heʻetau fekumi taimi lōloa mo taʻengata ke tau hoko ʻo tatau mo hotau Fakamoʻuí, ke tau hoko ko ha kau tangata mo ha kau fefine “haohaoa” ʻi he kiʻi founga pē ko ʻení ʻe taha he taimí ni—ʻaki ʻa e ʻoua naʻa tau fakalaveaʻi ha taha ʻi heʻetau leá, pe ko hono toe ʻai mahino angé, ʻi haʻatau lea ʻaki ha lea foʻou, ʻa ia ko e lea ʻa e kau ʻāngeló. ʻOku totonu ke hangē pē ʻetau ngaahi leá ko ʻetau ngāué, ʻo fonu ʻi he tuí mo e ʻamanaki leleí mo e ʻofa faka-Kalaisí, ʻa e ngaahi ʻulungāanga faka-Kalisitiane ʻe tolu ʻoku fuʻu fie maʻu lahi he māmaní he ʻaho ní. ʻI hono leaʻaki ʻo e ngaahi lea pehē ʻi he ivi ʻo e Laumālié, ʻe lava ke holoholoʻi ai e loʻimatá, fakamoʻui ha ngaahi loto, hikiʻi hake ha moʻui, ʻe toe maʻu ʻa e ʻamanaki lelei, pea ʻe tuʻuloa mo e loto falalá. ʻOku ou lotua ʻe hoko ʻeku ngaahi lea ʻi he tefito faingataʻá ni ko ha fakalotolahi kiate kimoutolu kae ʻikai ko ha fakalotosiʻi, ke mou ongoʻi ʻi hoku leʻó ʻa ʻeku ʻofa kiate kimoutolú, he ʻoku ou ʻofa ʻiate kimoutolu. Kae mahuʻinga angé, ʻiloʻi muʻa ʻoku ʻofa ʻa hoʻomou Tamai Hēvaní ʻiate kimoutolu, pea pehē ki Hono ʻAlo Tofu pē Taha Naʻe Fakatupú. Ko e taimi te Na folofola ai kiate kimoutolú—pea te Na folofola mai kiate kimoutolu—he ʻikai ʻi he matangí ia, pe ʻi he mofuiké, pe ʻi he afí, ka ʻi ha kihiʻi leʻo siʻi, ko ha leʻo vaivai mo ʻofa.12 ʻE ʻi he lea ia ʻa e kau ʻāngeló. ʻOfa ke tau fiefia kotoa ʻi he fakakaukau atu ko e taimi ʻoku tau lea ʻaki ai e ngaahi meʻa ʻoku langaki moʻui mo fakalotolahí kiate kinautolu ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻiate kinautolú ni, ko hotau ngaahi tokoua mo e tuofāfine mo e fānau īkí, ʻoku tau lea ʻaki ia ki he ʻOtuá.13 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

1. Lectures on Faith [1985], 72–73; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí.

2. T&F 63:64.

3. Tangata Malanga 28:17.

4. Sēmisi 3:2–10; toki fakamamafaʻi.

5. Mātiu 15:11.

6. Conference Report, ʻEpeleli 1917, 43.

7. Vakai, Mātiu 14:27; Maʻake 6:50; Sione 16:33.

8. Vakai, 1 Nīfai 3:28–31; 18:11–15.

9. ʻEfesō 4:29–32.

10. 2 Nīfai 31:13–14; 32: 2–3.

11. Sione 1:1.

12. Vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 19:11–12.

13.Vakai, Mātiu 25:40.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy