ʻEletā David A. Bednar
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá
Tuʻunga ʻi he tui kia Kalaisí, te tau lava ʻo mateuteu fakalaumālie ai mo fakamaʻa kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá, pea tanumaki mo ʻākilotoa ʻaki ʻEne ongoongoleleí, ʻo fakamaʻa mo fakamaʻu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e Talaʻofá.
Naʻe tuʻu ʻa e ʻapi naʻá ku tupu hake ai ʻi Kalefōniá ʻo ofi ʻaupito ki ha ngoue ʻepilikoti, seli, piisi, pea mo ha ngaahi fuaʻiʻakau ifo kehe. Naʻa mau toe nofo ʻo ofi pē foki ki ha ngaahi ngoueʻanga kiukamipā, temata, pea mo ha ngaahi vesitapolo kehekehe.
ʻI heʻeku kei tupu haké, naʻá ku nofo ʻamanaki maʻu pē ki he faʻahitaʻu faʻo kapá. Naʻe ʻikai ke u saiʻia ʻi hono olo ʻo e ʻū hiná pe ngāue ʻi homau peito ʻafú. Ka naʻá ku fie ngāue mo e fineʻeikí mo e tangataʻeikí. Pea naʻá ku saiʻia ʻi hono kai e fuaʻiʻakau ʻi heʻeku ngāué! ʻOku ou tui ne lahi ange fuaʻiʻakau naʻá ku kaí ʻi he meʻa naʻe faʻo ki heʻemau ʻū hiná.
ʻOku ake maʻu pē ʻeku manatú ki heʻeku ʻi peito mo ʻeku Fineʻeikí mo e Tangataʻeikí , ʻi he taimi ʻoku ou sio ai ki ha seli pe piisi kuo ʻosi faʻo kapá. Kuo tāpuekina au ʻi heʻeku moʻuí kotoa ʻe he ʻū meʻa mahuʻinga ne u ako fekauʻaki mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá mo e fakapotopotó he lolotonga ʻo e faʻo kapá. Ko e mālié, he ʻoku faʻa ʻomi maʻu pē ʻe he fanga kiʻi meʻa iiki mo angamahení ʻa e ngaahi faingamālie mahuʻinga taha ke akó.
ʻI heʻeku fuʻu lahí, kuó u faʻa fakakaukau ki he ngaahi meʻa kuó u mamata ai ʻi homau peitó he lolotonga ʻo e faʻahitaʻu faʻo kapá. ʻOku ou fie lea he pongipongí ni ki ha ngaahi lēsoni fakalaumālie ʻe lava ke tau maʻu mei he founga ʻoku hoko ai ha foʻi kiukamipā ko ha pīkale. ʻOku ou fakaafeʻi ʻa e Laumālié ke ʻiate kitautolu ʻi heʻetau fakakaukau ki hono mahuʻinga ʻo e ngaahi meʻa ko iá ʻi heʻeta omi kia Kalaisi mo fanauʻi foʻou fakalaumālié.
Kiukamipaá mo e Pīkalé
Ko e pīkalé ko ha foʻi kiukamipā kuo ʻosi liliu ʻo fakatatau mo hono founga ngaohi ʻi ha ʻū sitepu pau. Ko e ʻuluaki sitepu ʻi hono liliu ha foʻi kiukamipā ke pīkalé ko hono teuteú mo hono fufulú. ʻOku ou manatuʻi e ngaahi houa lahi ne u ʻi he fakafaletolo ai ki mui ʻo homau falé, ʻo tutuʻu ʻa e kaú, olo e ʻulí mei he kiukamipā ne mau tolí. Naʻe tokanga ʻaupito ʻeku fineʻeikí ki hono teuteu mo fufulu ʻo e kiukamipaá. Naʻe māʻolunga ʻaupito ʻa e tuʻunga maʻa naʻá ne fie maʻú peá ne sivi maʻu pē ʻeku ngāué ke fakapapauʻi naʻe fai fakalelei ʻa e fatongia mahuʻingá ni.
Ko e sitepu hono ua ʻo e liliú ni ko hono fakavai mo fakamālūlū ʻa e kiukamipaá ʻi ha vai māsima ʻi ha vahaʻa taimi lōloa. Ko hono teuteu ʻo e vai māsimá, naʻe ngāue ʻaki maʻu pē ʻe heʻeku fineʻeikí ha vai huʻi naʻá ne ako mei heʻene Fineʻeikí—ko ha vai huʻi naʻe ʻi ai ha ngaahi meʻa kehekehe ʻo fua tatau. ʻOku toki lava pē kiukamipaá ʻo hoko ko ha pīkale kapau ʻe fakavai kakato kotoa ʻi he vai māsimá ʻi ha vahaʻa taimi pau. ʻOku hanga ʻe he founga fakatolonga ko ʻení ʻo liliu māmālie ʻa e faʻunga ʻo e kiukamipaá mo ʻomi ʻa e fōtunga mo e ifo makehe ko ia ʻo e pīkalé. He ʻikai ke lava ʻe ha kiʻi toutou afuhi pe unu fakataimi pē ʻo ʻomi ʻa e liliu ʻoku fie maʻú. Ka, ʻoku fie maʻu ke fakavai kakato mo fuoloa, pea mo fakaʻaufuli kae hoko ʻa e liliu ko ʻení.
Ko e sitepu fakaʻosí ʻoku fie maʻu ke silaʻi ʻa e pīkalé ʻi he hina kuo ʻosi haka mo fakamaʻá. ʻOku faʻo ʻa e pīkalé ʻi ha ngaahi hina, kuo fakafonu ʻaki ha vai māsima kuo lili, mo ngaohi ʻi ha kapa vai mafana. Kuo pau ke toʻo ʻa e ʻuli kotoa pē mei he pīkalé mo e hiná kae lava ʻo maluʻi mo fakatolonga ʻa e pīkalé. Ka muimui totonu ki he foungá ni, ʻe lava leva ʻa e pīkalé ke fakatolonga pea fakaʻaongaʻi ʻi ha taimi lōloa.
Ko e aofangatukú, ʻoku hoko ha foʻi kiukamipā ko ha pīkale ʻi hono teuteu mo fakamaʻá, pea mo fakavai ʻaki ha vai māsima, pea silaʻi ʻi ha faʻoʻanga ʻoku ʻikai ha siemu. ʻOku fie maʻu heni ha taimi lahi pea ʻoua naʻa fakavavevaveʻi, pea ʻoku ʻikai tonu ke liʻaki ha taha ʻo e ngaahi sitepu mahuʻingá ni.
Ko ha Fuʻu Liliu Lahi
Kuo toutou akoʻi ʻe he kau tamaioʻeiki kuo fakamafaiʻi ʻe he ʻEikí, ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi ʻuhinga ʻo ʻetau moʻui fakamatelié ke tau liliu fakalaumālie ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻe pehē ʻe ʻAlamā:
ʻOua ʻe ofo he ko e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá kotoa pē, ʻio, ʻa e tangata mo e fefine, ʻa e ngaahi puleʻangá, mo e ngaahi faʻahingá, mo e ngaahi lea mo e kakai kotoa pē, kuo pau ke fanauʻi foʻou; ʻio, ke nau fanauʻi ʻi he ʻOtuá, ʻo liliu mei honau tuʻunga fakakakano mo tō ki laló, ki ha tuʻunga ʻo e anga-māʻoniʻoni, kuo huhuʻi ʻe he ʻOtuá, ʻo hoko ko hono ngaahi foha mo hono ngaahi ʻofefine;
“Pea ʻoku nau hoko ai ko ha kakai foʻou; pea ka ʻikai te nau fai ʻeni, ʻe ʻikai te nau teitei lava ʻo maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Mōsaia 27:25–26).
Kuo fakahinohinoʻi kitautolu ke tau “haʻu kia Kalaisi pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia, pea fakafisi [ʻa kitautolu] mei he anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē” (Molonai 10:32), ke tau hoko ko e “kakai foʻou” ʻia Kalaisi (vakai, 2 Kolinitō 5:17), ke huʻi atu ʻa e “tangata fakakakanó” (Mōsaia 3:19), pea mo foua ha “fuʻu liliu lahi ʻi loto ʻiate [kitautolu], pe ʻi [hotau] lotó, ʻo ʻikai ai te [tau] toe maʻu ha holi ke faikovi, ka ke fai lelei maʻu ai pē” (Mōsaia 5:2). Kātaki ʻo fakatokangaʻi ko e ului naʻe fakamatalaʻi ʻi he ʻū vēsí ko ha fuʻu liliu lahi, kae ʻikai ko ha meʻa siʻi—ko ha fanauʻi foʻou fakalaumālie mo ha liliu mahuʻinga ʻi he meʻa ʻoku tau ongoʻi mo fie maʻú, ʻi heʻetau fakakaukaú mo ia ʻoku tau faí, pea mo kitautolu. ʻOku fakahoko moʻoni ʻe he ʻelito ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ha liliu mahuʻinga mo fakaʻaufuli ʻi hotau angá pea ʻoku malava ia tuʻunga ʻi heʻetau falala ki he “māʻoniʻoni, mo e ʻaloʻofa, mo e manavaʻofa ʻa e Mīsaia Māʻoniʻoní” (2 Nīfai 2:8). ʻI heʻetau fili ke muimui
ki he ʻEikí, ʻoku tau fili ai ke liliu—ke fanauʻi foʻou fakalaumālie.
Teuteú mo hono Fufulú
ʻOku tatau tofu pē ʻa e pau ke teuteuʻi kitaua ʻaki “ʻa e ngaahi lea ʻo e tuí mo e ʻakonaki leleí” (1 Timote 4:6) pea fufulu ʻi he ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻoku fai ʻi he mafai ʻo e lakanga taulaʻeiki faka-ʻĒloné, mo e pau ke teuteuʻi mo fufulu ʻa e foʻi kiukamipaá ki muʻa pea toki hoko ko ha pīkalé.
“Pea naʻe hoko atu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki māʻulalo angé, ʻa ia ko e lakanga fakataulaʻeiki ʻokú ne maʻu ʻa e kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló pea mo e ongoongolelei teuteuʻangá;
“ʻA ia ko e ongoongolelei ia ko e ongoongolelei ʻo e fakatomalá, pea mo e papitaisó, pea mo e fakamolemole ʻo e angahalá” (T&F 84: 26–27).
Kuo ʻosi fokotuʻu ʻe he ʻEikí ha tuʻunga māʻolunga ʻo e maʻá.
“Ko ia, akoʻi ia ki hoʻo fānaú, kuo pau ke fakatomala ʻa e kakai kotoa pē, ʻi he feituʻu kotoa pē, pe ʻe ʻikai te nau teitei lava ʻo maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, he ʻoku ʻikai lava ke nofo ʻi ai ha meʻa ʻoku taʻemaʻa, pe nofo ʻi hono ʻaó” (Mōsese 6:57).
Ko ia ko e teuteuʻi fakaleleí mo e fufulú ko e ongo ʻuluaki sitepu mahuʻinga ia ʻi he fanauʻi foʻoú.
Fakavai mo Fakamālūlū
Hangē ko e liliu ʻa e foʻi kiukamipaá ko ha pīkale ʻi hono fakavai mo fakamālūlū ʻi he vai māsimá, ʻe pehē pē ha lava ke fanauʻi foʻou kitaua ʻi hono ʻākilotoa ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI heʻetau fakaʻapaʻapaʻi mo “tauhi ʻa e ngaahi fuakava” (T&F 42:13) kuo tau fai, mo tau “keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí” (2 Nīfai 32:3), ʻi heʻetau “lotu ki he Tamaí ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo e lotó” (Molonai 7:48), pea ʻi heʻetau “tauhi ki [he ʻOtuá] ʻaki [hotau] lotó, iví, ʻatamaí, mo e mālohí kotoa” (T&F 4:2), pea:
“Ko e meʻa ʻi he fuakava kuo mou faí, ʻe ui ai ʻa kimoutolu ko e fānau ʻa Kalaisi, ko hono ngaahi foha pea mo hono ngaahi ʻofefine; he vakai, ʻi he ʻaho ní, kuó ne fanauʻi fakalaumālie ʻa kimoutolu; he ʻoku mou pehē kuo liliu ʻa homou lotó ʻi he tui ki hono huafá; ko ia, kuo fanauʻi ʻa kimoutolu ʻiate ia ʻo mou hoko ko hono ngaahi foha mo hono ngaahi ʻofefine” (Mōsaia 5:7).
Ko e fanauʻi fakalaumālie ʻoku fakamatalaʻi ʻi he vēsí ni ʻoku ʻikai ke hoko vave pe fakafokifā ia; ko ha meʻa ʻoku ngāueʻi—ʻoku ʻikai hoko tuʻo taha pē. ʻOku hoko ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea mo e akonaki ki he akonaki, ʻo māmālie pea ʻikai faʻa fakatokangaʻi, ʻa ʻetau fakakaukaú, leá, mo ʻetau angafaí, ʻa e fakaʻau ke nau taau mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻOku fie maʻu ʻi he tuʻunga ko ʻeni ʻo e liliú ha taimi, vilitaki, pea mo e faʻa kātaki.
ʻOku toki hoko pē ha foʻi kiukamipā ko ha pīkale tuʻunga ʻi hano fakavai taimi lōloa maʻu pē ʻi ha vai māsima. Ko e mahuʻinga tahá, ko e hoko ʻa e māsimá ko e tefitoʻi nāunau ʻi he fuá. ʻOku faʻa fakaʻaongaʻi ʻa e māsimá he folofolá ko ha fakataipe ʻo ha fuakava mo ha kakai ʻo e fuakavá fakatouʻosi. ʻOku tatau tofu pē hono mahuʻinga ʻo e māsimá ki hono liliu ʻo e foʻi kiukamipaá ke pīkalé mo hono mahuʻinga ʻo e fuakavá ki he fanauʻi foʻoú.
ʻOku tau kamata ʻa e fanauʻi foʻoú ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e tui kia Kalaisí, fakatomala mei he ngaahi angahalá, pea mo papitaiso ʻi he fakauku ki he fakamolemole ʻo e angahalá ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.
“Pea ko ia kuo tau tanu fakataha mo ia ʻi he papitaiso ki he maté: koeʻuhí ke hangē hono fokotuʻu ʻa Kalaisi mei he maté ʻe he mālohi ʻo e Tamaí, ke pehē foki ʻetau felakaʻi ʻi he moʻui foʻoú” (Loma 6:4).
Hili ʻetau ʻalu hake mei he vai ʻo e papitaisó, ʻe fie maʻu ke hokohoko atu hono tanumaki mo ʻākilotoa ʻetau moʻuí maʻu pē ʻi he moʻoni mo e maama ʻo e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí. He ʻikai lava ʻe he kiʻi tanumaki taimi nounou mo mamaha ʻi he tokāteline ʻo Kalaisí mo e kau fakakonga pē ki Hono Siasi kuo fakafoki maí, ʻo ʻomi ʻa e liliu fakalaumālie te ne malava ʻo ʻai ke tau ʻaʻeva ai ʻi ha moʻui foʻoú. Ka, ʻoku fie maʻu ʻa e tauhi totonu ki he fuakavá, nofo maʻu ʻi he tukupaá, mo e momoi kakato ʻetau moʻuí ki he ʻOtuá, kapau ʻoku tau fie maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo ʻitānití.
“ʻOku ou loto ke mou haʻu kia Kalaisi, ʻa ia ko e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí, pea kau ʻi heʻene fakamoʻuí, pea mo e mālohi ʻo ʻene huhuʻí. ʻIo, Haʻu kiate Ia, pea ʻoatu homou laumālié kotoa ko ha feilaulau kiate ia, pea fai atu ʻi he ʻaukai mo e lotu, pea kātaki ki he ngataʻangá; pea hangē ʻoku moʻui ʻa e ʻEikí, ʻe fakamoʻui ʻa kimoutolu foki” (ʻAmenai 1:26).
Ko e fakauku kakato mo e faitōnunga ʻi he ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí ko ha ongo sitepu mahuʻinga ia ʻo e fanauʻi foʻoú
Fakamaʻa pea Silaʻi
ʻOku faʻo ʻa e kiukamipā kuo ʻosi fakatolongá ʻi ha ʻū hina kuo ʻosi fakamaʻa mo fakamafanaʻi ke toʻo ʻa e ʻulí pea mo silaʻi mei he ngaahi ʻuli ʻo tuʻá. ʻOku hanga ʻe hono ngāueʻaki ʻo e vaimafaná ʻo maluʻi mo fakatolonga ai ʻa e pīkalé ʻi ha taimi lōloa. ʻOku tau fakalakalaka ʻi he founga tatau pē, ʻo maʻa mo fakamāʻoniʻoniʻi ʻi hono fakamaʻa kitaua ʻi he taʻataʻa ʻo e Lamí, pea mo fanauʻi foʻou, mo maʻu e ngaahi ouau mo fakaʻapaʻapaʻi e ngaahi fuakava ʻoku fai ʻe he maʻu mafai ʻo e lakanga taulaʻeiki faka-Melekisētekí.
“Ka neongo ia, naʻa nau faʻa ʻaukai mo lotu, pea nau fakaʻau ʻo mālohi ange ai pē ʻi honau loto fakatōkilaló, mo tuʻu mālohi ai pē ʻi he tui kia Kalaisí, ʻo aʻu ki hono fakafonu honau laumālié ʻaki ʻa e fiefia mo e fiemālie, ʻio, ʻo aʻu ki hono fakahaohaoaʻi mo fakamāʻoniʻoniʻi honau lotó, ʻa ia ko ha fakamāʻoniʻoniʻi ʻoku hoko tupu mei heʻenau fakavaivaiʻi ʻa honau lotó ki he ʻOtuá” (Hilamani 3:35).
ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa e foʻi lea “fakamaʻú pe silaʻí” ʻi heʻeku pōpoaki he ʻaho ní ki he ouau pē ʻo e mali taʻengata ʻi he fale ʻo e ʻEikí. Ka, ʻoku ou fakaʻaongaʻi ʻa e foʻi leá ni ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava vahe 76.
“Ko e fakamoʻoni ʻeni ʻa e ongoongolelei ʻa Kalaisí, ʻo kau kiate kinautolu ʻe ʻalu atu ʻi he toetuʻu ʻa e kau angatonú—
“Ko kinautolu ia naʻa nau maʻu ʻa e fakamoʻoni ʻo Sīsuú, mo tui ki hono huafá pea naʻe papitaiso ʻi he founga ʻo hono telió, kuo tanu hifo ʻi he vaí ʻi hono huafá, pea naʻe fai ʻeni ʻo fakatatau ki he fekau kuó ne fai maí—
“Koeʻuhí ke lava ʻo fufulu mo fakamaʻa ʻa kinautolu mei heʻenau tauhi ʻa e ngaahi angahala kotoa pē ʻi heʻenau tauhi ʻa e ngaahi fekaú, mo maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifaki ʻo e nima ʻe ia kuo fakanofo mo fakamaʻu ki he mālohi ko ʻení;
“Pea ko ia ʻoku ikuna ʻi he tuí, pea fakamaʻu ʻa kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e talaʻofá, ʻa ia ʻoku lilingi hifo ʻe he Tamaí kiate kinautolu kotoa pē ʻoku angatonu mo moʻoní” (v 50–53).
Ko e Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e Talaʻofá ko e mālohi fakangofua ia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e taimi ʻoku fakamaʻu ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e Talaʻofá, ʻoku fakamaʻu leva ʻa e ouaú, pe fakapapau, pe fuakava ko iá ʻi māmani ʻo hangē ko ia ʻi he langí. (Vakai, T&F 132:7). Ko hono maʻu ʻo e “fakangofuá ni” mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku tupu ia mei he faivelenga, angatonu, mo e mateaki ʻi hono tauhi ʻo e ngaahi fuakava ʻo e ongoongoleleí, [“ʻi he fakalau atu ʻo taimí”] (Mōsese 7:21). Neongo ia, ʻe lava ke mole ʻa e fakamaʻu ko ʻení tuʻunga ʻi he taʻe māʻoniʻoní mo e maumau fonó.
ʻOku aofangatuku ʻaki hono fakamaʻa mo fakamaʻu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e Talaʻofá ʻa e ngaahi sitepu ʻo e fanauʻi foʻoú.
“ʻI he Ivi ʻo Hoku Laumālié”
Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku ou fakatauange ʻe tokoni ʻa e tala fakatātā ko ʻeni ʻo e pīkalé ke mahino ange kiate kitautolu hono mahuʻinga ʻo e fanauʻi foʻou fakalaumālié. Ne pehē ʻe ʻAlamā, “ʻOku ou lea . . . ʻi he ivi ʻo hoku laumālié” (ʻAlamā 5:43).
“ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, ko e lakanga ʻeni kuo uiuiʻi ai aú, ʻio, ke malanga ki hoku kāinga ʻofeiná, ʻio, kiate kinautolu kotoa pē ʻoku nofo ʻi he fonuá; ʻio, ke malanga ki he kakai fulipē ʻo tatau ʻa e mātuʻá mo e talavoú, mo e pōpulá mo e tauʻatāiná fakatouʻosi; ʻio, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu ʻa e kakai toulekeleká, kae ʻumaʻā foki mo e fatutangatá, pea ki he toʻu tangata tupu haké; ʻio, ke kalanga kiate kinautolu kuo pau ke nau fakatomala pea fanauʻi foʻou” (ʻAlamā 5:49).
ʻOku ou fakamoʻoni ki hono moʻoni mo fakalangi ʻo ha Fakamoʻui ʻoku moʻui, ʻokú Ne fakaafeʻi kitautolu ke tau haʻu kiate Ia pea liliu. ʻOku ou fakamoʻoni ki Hono Siasí mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki kuo ʻosi fakafoki mai ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Tuʻunga ʻi he tui kia Kalaisí, te tau lava ʻo mateuteu fakalaumālie ai pea fakamaʻa kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá, pea tanumaki mo ʻākilotoa ʻaki ʻEne ongoongoleleí, ʻo fakamaʻa mo fakamaʻu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e Talaʻofá—ʻa ia ko e fanauʻi foʻoú. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.